Europski parlament u srijedu je usvojio izvješće o Crnoj Gori koje ocjenjuje da je ta država i dalje predvodnik zapadnog Balkana na putu prema EU-u, ali i da je potrebna njezina snažnija borba protiv malignog utjecaja trećih aktera. Izvješće bivšeg slovenskog premijera Marjana Šareca usvojeno je s 470 glasova 'za' i 102 'protiv'. U njemu stoji da je Crna Gora i dalje vodeća zemlja u procesu proširenja među zemljama zapadnog Balkana te da eurointegraciju zagovara velika većina njezinih građana.
Šarec je u raspravi o izvješću dan ranije rekao da ta podrška u nekim anketama doseže i do 80 posto ispitanika te da i vlast i oporba u Crnoj Gori znaju da „europski put nema alternative”. U usvojenom dokumentu pozdravlja se napredak Crne Gore kroz reforme, ali i izražava zabrinutost zbog „malignog inozemnog utjecaja”, „pokušaja destabilizacije”, kibernetskih napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformiranja. Podgorici se poručuje da snažnije djeluje protiv organiziranog kriminala i korupcije te na postizanju neovisnosti sudstva i medija. Šarecovo izvješće naglašava da je poštivanje prava svih nacionalnih manjina integralni dio europskog acquisa, pa poziva na snažnije napore na osiguravanje njihove jednakosti te prava na jezik.
Izvješće naglašava i multietnički identitet Boke Kotorske i poziva Podgoricu da njeguju tradicije i kulturnu ostavštinu hrvatske manjine u tom zaljevu. U dokumentu se izražava žaljenje što u prosincu 2024. nije zatvoreno poglavlje 31., ono o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici, čemu se usprotivila Hrvatska zbog narušavanja dobrosusjedskih odnosa. Podgoričke vijesti prošli su mjesec su pisale da bi Hrvatska mogla dati zeleno svjetlo u lipnju ako Crna Gora pristane na nekoliko ustupaka poput odštete za zatvorenika bivšeg logora Morinj. U izvješću se upozorava Crnu Goru da se kloni političkog revizionizma koji unosi društvene podjele te se snažno osuđuje glorifikacija ratnih zločina i rašireno negiranje međunarodnih presuda za ratne zločine, pa i onih donesenih na crnogorskim sudovima. Hvali se izjava predsjednika Jakova Milatovića koji je izrazio žaljenje zbog sudjelovanja crnogorskih snaga u bombardiranju Dubrovnika.
U raspravi u utorak o Šarecovom izvješću sudjelovao je niz hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Zastupnik pučana Davor Ivo Stier naglasio je da je Hrvatskoj ambicija da Crna Gora uđe u Uniju, no da je za to potrebno „otkloniti snage” koje ju vuku u takozvani 'srpski svijet' te joj donose probleme koje taj „antizapadni i antieuropski koncept predstavlja”. Stier je upozorio da bi nastavak prisutnosti te politike u Podgorici spriječilo zatvaranje poglavlja 31 jer EU-u nije potreban „trojanski konj”. - Mi želimo da ona uspije - ponovio je i naglasio da Crna Gora mora biti „suverena, neovisna i europska”.
Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula rekao je da su za Crnu Goru na putu prema EU-u često bili „izazovniji unutarnji problemi nego pregovaračka poglavlja”. Podsjetio je na „neujednačen ritam demokratske tranzicije, promjene vlada i politika uz snažnu polarizaciju društva, što je nepotrebno kompliciralo i odnose sa susjedima”. - Formula za napredak u pristupnom procesu podrazumijeva postizanje političkog i društvenog konsenzusa o članstvu kao i promoviranje vrijednosti, projekata i politika koje ga zaista konsolidiraju - rekao je Picula, dodajući da se crnogorska „lista problema pritom vremenom treba skraćivati, a ne dodatno produljivati”. I on je govorio o 'srpskom svijetu', upozorivši da se Crna Gora tom konceptu mora uspješno oduprijeti te da on ne može biti konkurentan eurointegracijama jer je „njihova potpuna negacija”.
O „puno prepreka i problema” na europskom putu Crne Gore, zemlje koja je najviše napredovala na tom polju, govorio je i pučanin Tomislav Sokol, zamjenski član Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore. - U kontekstu europskog puta Crne Gore, posebno naglašavam i važnost dobrosusjedskih odnosa kao temelja stabilnosti na području jugoistočne Europe. Zato pozdravljam što izvješće naglašava važnost procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te osiguravanja pravične naknade žrtava ratnih zločina - rekao je. Sokol (HDZ/EPP) je istaknuo da je odšteta žrtvama iz Domovinskog rata temeljno civilizacijsko pitanje, pa iskazao vjeru da „ćemo ubrzo svjedočiti njegovom rješavanju”. - U konačnici, osuda uplitanja Srpske pravoslavne crkve u unutarnje procese u Crnoj Gori potvrđuje da Europski parlament ne zatvara oči pred velikosrpskom politikom koja dolazi iz Beograda, a čiji su predstavnici dio vladajuće koalicije, što je upravo glavni problem i prepreka trenutačno na europskom putu Crne Gore - dodao je.
Njegova stranačka kolegica Željana Zovko poručila je Podgorici da mora osigurati ravnopravnu zastupljenost nacionalnih manjina u medijima, pravosuđu, policiji i javnim institucijama. - Crna Gora mora i pojačati napore za nediskriminatornu upotrebu manjinskih jezika u obrazovanju, u posebno namijenjenim medijskim prostorima na državnoj i lokalnoj razini - naglasila je Zovko. Istaknula je i da retorika crnogorskih političara mora biti usklađena s porukama iz Bruxellesa te usmjerena na pomirenje i pronalazak rješenja za prošle sukobe. - Kao što sam naglasila u svojim amandmanima na izvješće o Crnoj Gori, zemlja mora pojačati napore u procesuiranju ratnih zločina i raditi na rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba. To su ključni preduvjeti za članstvo u EU-u koje se temelji na temeljnim europskim vrijednostima.
Pučanka Sunčana Glavak pozdravila je „institucionalni zamah” i rad crnogorske vlade, ali i upozorila da „broj otvorenih klastera i tehničkih poglavlja koja stoje bez zatvaranja jasno pokazuju da bez dosljedne provedbe reformi nema završetka pregovora“. Ustvrdila je da europska perspektiva nije samo vanjskopolitički cilj, već mora biti i unutarnji društveni dogovor koji uključuje jačanje neovisnog pravosuđa i slobodnih medija. Podsjetila je na svoj nedavni posjet Boki Kotorskoj i naglasila da tamošnja hrvatska zajednica mora ostati ravnopravan i vidljiv dio crnogorskog društva. - Građani Crne Gore, nemojte nasjedati na političke predatore, nije bitno kojem narodu pripadate, nemojte ostati na periferiji, budite uz europsku Crnu Goru - zaključila je svoje obraćanje.
Konzervativni zastupnik Stephen Nikola Bartulica rekao je da je u interesu EU-a i Hrvatske da Crna Gora bude „umjerena, proeuropska zemlja”, no da ona „nažalost u zadnje vrijeme napreduje”. I on je spomenuo 'srpski svijet', „izvor mnogih nevolja”, ali i „toksičan utjecaj” Srpske pravoslavne crkve. Za aktualnu crnogorsku vladu Bartulica smatra da „nije pokazala snagu” da se suoči s „istinom iz nedavne prošlosti”. - Poruka je ista kao i Srbiji, dok ne pokaže spremnost da isplati odštetu žrtvama rata, ne možemo ozbiljno shvatiti njezine europske ambicije - zaključio je konzervativac.
