Četrdeseta obljetnica Schengenskog prostora pruža priliku da se sagledaju njegova postignuća, ali i da se ozbiljno razmisli o njegovoj budućnosti. Kako ističu Karlo Ressler i Tomas Tobé iz Europske pučke stranke (EPP), Schengen je jedno od najsvjetlijih ostvarenja europskih integracija, simbol Europe bez unutarnjih granica, koji omogućava slobodno kretanje ljudi, roba i usluga. No, kako kažu, "ta sloboda nije nešto što se podrazumijeva".
S obzirom na rastuće sigurnosne prijetnje, postavlja se ključno pitanje: kako očuvati otvorenost, a istovremeno osigurati sigurnost? Schengen je, prema njihovim riječima, promijenio svakodnevicu Europe. "Više od 400 milijuna europskih građana danas može slobodno putovati među državama članicama, a od siječnja 2023. godine, i hrvatski građani uživaju prednosti koje nudi Europa bez granica", napominju.
No, ta postignuća sada su na kušnji. "Schengen je pod pritiskom jer su mnoge države članice ponovno uvele granične kontrole", upozoravaju Ressler i Tobé. Otvorene granice, nažalost, ne koriste samo građani – "kriminalne mreže također iskorištavaju ovu slobodu", dodaju. Više od 70 posto organiziranih kriminalnih skupina djeluje transnacionalno, a mnoge se bave trgovinom ljudima, drogom i pranjem novca.
Kako se suočavamo s novim prijetnjama, poput kibernetičkih napada i hibridnog ratovanja, zastupnici EPP-a pozivaju na odlučan europski odgovor. Ressler i Tobé naglašavaju: "U našoj Stockholmskoj deklaraciji pozvali smo na usvajanje Europskog pakta o sigurnosti – strateškog okvira za zaštitu građana i očuvanje europskog načina života." Prema njihovim riječima, to uključuje davanje prioriteta sigurnosti u europskom pravu i jačanje ključnih agencija EU-a. "Zalažemo se za udvostručenje osoblja Europola, utrostručenje kapaciteta Frontexa i davanje stvarnih ovlasti tim agencijama", dodaju.
Također, u borbi protiv prekograničnog kriminala, EPP podržava snažniju ulogu Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja. "Ako želimo da Schengen ostane snažan i siguran, moramo ga prilagoditi stvarnostima današnjice", upozoravaju Ressler i Tobé. To znači jačanje vanjskih granica, bolju suradnju među državama članicama i ulaganje u moderne tehnologije.
Zaključujući, Ressler i Tobé poručuju: "Europa bez unutarnjih granica jedno je od naših najvrjednijih postignuća – konkretan izraz slobode, povjerenja i zajedništva." Samo sigurna Europa može biti slobodna Europa, a "sigurnost mora biti čvrsto ugrađena u europske temelje kako bi Schengen ostao simbol jedinstva i za generacije koje dolaze".
dr. sc. Karlo Ressler, voditelj hrvatske delegacije Europske pučke stranke (EPP)
Tomas Tobé, potpredsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP)
Otvori KEKS Pay
Najveće dostignuće Vatikana - novog rimskog carstva Prve ideje o potrebi ujedinjenja zapadne Evrope potekle su od Pia XII. ( Hićin papa ) O tome je vodio duge razgovore sa Frajnharnom fon Vaicekerom, koji je sve do kapitulacije Nemačke 1945. 1945. bio njen ambasador pri Sv. Stolici. U Italiji je našao snažan oslonac u Demohrišćanskoj stranci na čelu sa De Gasperijem, u Francuskoj u Narodno-republikanskom pokretu, iza koga je u celosti stajao Vatikan.I pored nepobitnih istorijskih činjenica o saradnji sa Silama osovine, papa Pie XII. Umro je 09.10.1958., ostvarivši svoj životni cilj – povezivanje pobeđenih i pobednika.