Prvi čovjek Elektroprivrede BiH u intervjuu za naš list govori o reorganizaciji elektroenergetskog sektora u FBiH, rudarskim zahtjevima, cijeni struje, odnosima s vlastima u Mostaru i nedavnom incidentu s izlijevanjem trafoulja u Neretvu.

VL: Što je sve planirano najavljenom reorganizacijom elektroenergetskog sektora i što će se dobiti njezinom provedbom?
KRESO: Rudnici ugljena danas su prilično nefunkcionalne organizacije i imaju velike troškove. Mi odavno imamo ideju da se pripoji jedan dio rudnika EP-u BiH jer u našim troškovima 70 posto troškovi su ugljena. Osnovni su ciljevi koje želimo postići cijena ugljena približna cijenama u okruženju, plaće rudara jednake plaćama energetičara i cijena električne energije koja će biti konkurentna na tržištu i prihvatljiva domaćoj industriji. Osnovni je problem ovdje nedostatak novca za podmirenje velikih obveza rudnika, posebno mirovinskim i zdravstvenim fondovima te tehnološki višak u rudnicima i starost tehnologije. Iako ima prijedloga da se prijeđe na uvozne energente, mi u EP-u BiH protiv smo toga sve dok ima domaćih resursa koje trebamo iskoristiti i kojima se može postići konkurentna cijena.

VL: Rudari ipak prijete štrajkom i traže povećanje cijene ugljena. Je li to uvod u poskupljenje struje?
KRESO: Cijenu ugljena formira Vlada i mi o tome možemo imati svoje mišljenje. DERK je donio odluku o liberalizaciji tržišta i kvalificirani kupci obiju elektroprivreda u FBiH mogu posegnuti za jeftinijom električnom energijom, koja je posljedica jeftinijeg ugljena koji se može nabaviti u drugim rudnicima. U tom slučaju ova elektroprivreda smanjit će potrebe za ugljenom za jednu trećinu. Naše su procjene da bi i s većom cijenom ugljena rudnici lošije poslovali jer bi izgubili dio tržišta. Zbog toga smo mi postavili cilj – niže cijene ugljena, veće plaće rudara uz ulaganja u poboljšanje tehnologije u rudnicima.

VL: Što će biti s cijenom električne energije?
KRESO: Postoji jasna formula kolika cijena ugljena uzrokuje koliku cijenu električne energije. U svakom slučaju, s promjenom cijene ugljena po automatizmu bi išao zahtjev za korekciju cijena električne energije bilo da ugljen poskupi ili pojeftini.

VL: Mislite li da je realno govoriti i o pojeftinjenju ugljena?
KRESO: Smatram da jest realno ako se uloži u tehnologiju i ako se nađe novca za rješavanje tehnološkog viška u rudnicima umirovljenjem, otpremninama ili otvaranjem novih radnih mjesta u sporednim djelatnostima.

VL: Mnogo se prašine proteklih godina diglo i zbog opskrbe strujom mostarskog Aluminija. Kako gledate na taj slučaj?
KRESO: Električna energija kao roba ima neke posebne karakteristike. Uz električnu energiju također se veže i politika i to je jako izraženo u ovom slučaju. Činjenice su sljedeće: Aluminij nikada, ama baš nikada, nije bio kupac EP-a BiH. Bio je kupac Elektroprivrede HZ HB. U EP BiH postojao je jedan ugovor kojim je na umjetan način Aluminij bio izvučen iz ekonomskog i pravnog sustava. Postojao je ugovor s Debisom o isporuci određenih količina električne energije po posebnim uvjetima. Taj ugovor bio je jako nepovoljan i za EP BiH i za rudnike. U godini se gubilo najmanje deset do 12 milijuna eura na toj razlici cijena. EP BiH nije nalazio nikakav interes da produlji taj ugovor koji je vrijeme učinilo krajnje nepovoljnim. To se umjetno vezalo za nekakav odnos između EP BiH i Aluminija koji, zapravo, nikada nije postojao.

VL: Što je s problemima koji se već godinama ponavljaju, a tiču se odnosa elektroprivreda i vlasti u Mostaru? Može li se naći zajedničko rješenje kada su u pitanju periodične poplave, za koje lokalne vlasti optužuju hidroelektrane na Neretvi?
KRESO: Prije sedam godina dogodile su se neprirodno visoke stogodišnje vode. Dvije elektroprivrede koje su i tada funkcionirale nisu imale zakonski uređenu komunikaciju. Dogodio se plavni val u Mostaru koji je potopio ili oštetio dio objekata. Tadašnji vodovodni inspektor za plavni val optužio je samo jednu od dvije elektroprivrede. Eksperti i dandanas dokazuju na sudu da je utjecaj elektroprivreda mogao plavni val smanjiti samo 80 centimetara. To je činjenica.

Također eksperti dokazuju da su se objekti našli ispod linije stogodišnje vode, ispod koje se ne bi smjeli graditi. Čitavo naselje Bakijina Luka našlo se u toj zoni. Netko je tim ljudima izdao dokumentaciju da su ti objekti regularni. EP BiH to sigurno nije uradio. Mi ćemo poštovati konačnu presudu suda, za koju vjerujem da neće biti na štetu EP BiH.

VL: Javnost, posebno u Hercegovini, uznemirilo je prije pola godine izlijevanje trafoulja u Neretvu. Ispostavilo se da je šteta mnogo manja od očekivane?
KRESO: Trafo na kojem se dogodio incident, za koji tvrdim da je zapravo diverzija, bio je ispunjen uljem mineralnog podrijetla u kojem je polikloriranih bifenola bilo znatno ispod dopuštene količine. Mi time ne skidamo odgovornost sa sebe što je trafoulje završilo u Neretvi, ali tvrdimo da to nije bila ekološka katastrofa. Pokazali su to i laboratorijski nalazi, a i podatak da niti u jednoj od devet ribljih farmi na tom području nije bilo uginuća riblje mlađi ili ribe. Mnogi su pokušali iskoristiti taj incident, a nitko nije reagirao kada se na istom području prevrnula cisterna dubrovačke registracije iz koje je isteklo 25 tona kerozina i jedna cisterna bh. oznaka iz koje je isteklo 11 tona loživog ulja.

PRIPREMITE SE

FOTO Od sutra vrijede nova pravila na cestama: Ovo je sve što trebate znati kako biste izbjegli kaznu

balans i unutarnji mir

Evo što danas radi pjevačica Maja Blagdan: Predstavljala nas je na Euroviziji, a u posljednje vrijeme rijetko je viđamo

dnevni horoskop

Ovnovima stižu novci, a jedan horoskopski znak mora donijeti tešku odluku

Od troška do dobiti

Revolucija u energetici: Ono što ste plaćali, sada vam donosi profit

UPALI SVAKI PUT

Najbolje stvari nastaju kad ih ne požurujete i kada pustite da se polako dignu

Tko sve u Hrvatskoj ponovno mora na vozački ispit, donosimo kompletan vodič