Naslovnica Vijesti Hrvatska

Dva posto hrvatskih sudaca svoj rad ocijenilo nulom

Veći postotak hrvatskih sudaca žali se i da su u posljednje dvije godine bili pod pritiskom da odluče na određen način. Da im se to dogodilo, tvrdi 12 posto sudaca.
08. svibnja 2018. u 06:34 13 komentara 3427 prikaza
sudnica
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Hrvatski suci relativno su zadovoljni okružjem u kojem rade, a prilično visoko cijene i vlastiti rad. Pokazali su to rezultati istraživanja koje je Europska mreža sudbenih vijeća provela među 11.712 sudaca iz 26 europskih država, a koje je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa priložio svom prvom izvješću o stanju sudbene vlasti koje je prošlog tjedna podnio Saboru.

Đuro Sessa Zbor sudaca Đuro Sessa: Suci se do istrebljenja bore za pozicije šefova sudova

U istraživanju je sudjelovalo 119 sudaca iz Hrvatske, koji su vlastiti rad na ljestvici od jedan do 10 ocijenili prosječnom ocjenom 8,3. Njih 42 posto smatra da rade besprijekorno i daju si “čistu desetku”, 20 posto sebi daje ocjenu devet, no ima i onih ekstremno samokritičnih. Dva posto sudaca smatra tako da za svoj rad zaslužuje ocjenu nula. Iako je riječ o vrlo malom broju (dvoje ili troje sudaca), neobično je da netko na takvom položaju smatra da mu je kvaliteta rada ravna nuli.

Nisu pod pritiskom institucija

– Nisam čitao izvješće, ali uvijek imate ekstreme koji se možda ne shvaćaju ozbiljno. Kada imate 119 njih, makar bili suci, uvijek možete naići na neozbiljne ljude – komentirao nam je zamjenik predsjednika Hrvatske udruge sudaca Marin Mrčela.

Ocjene sudaca | Autor :

Takvih sudaca ima i u drugim zemljama uključenim u istraživanje (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Letonija, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo), no njihov udio u ukupnom broju ispitanih upola je manji – da im je kvaliteta rada ravna nuli misli ih jedan posto. I prosječna ocjena koju su si dali suci na europskoj razini nešto je viša od one u Hrvatskoj i iznosi 8,8.

Osim nešto nižih ocjena vlastitog rada, veći postotak hrvatskih sudaca žali se i da su u posljednje dvije godine bili pod neprimjerenim pritiskom da odluče na određen način o predmetu ili dijelu predmeta. Da im se to dogodilo, tvrdi 12 posto hrvatskih u odnosu na sedam posto sudaca u ostalim zemljama u kojima je provedeno istraživanje. Pritisak najčešće proizvode stranke i njihovi odvjetnici, no 82 posto hrvatskih sudaca tvrdi da takve pritiske nije doživjelo.

radikalna ideja Mislav Kolakušić: ukinimo sve suce koji šefuju, a ne sude

Odnosom s drugim institucijama suci su uglavnom zadovoljni i velika ih se većina izjašnjava kako nisu pod pritiskom politike, Ustavnog suda ni Udruge sudaca, a zadovoljni su i radom DSV-a. Nešto je manje zadovoljstva kada je u pitanju profesionalno napredovanje. 55 posto hrvatskih sudaca smatra da kriterij napredovanja nije sposobnost i iskustvo, nego “nešto drugo”, što je dvostruko veći udio nezadovoljnih nego u drugim zemljama.

Izdavanja za sudbene dane

Što o hrvatskim sudovima misle građani, odavno je poznato, a najveći razlog nepovjerenja u pravosuđe je dugotrajnost predmeta. No, sudeći po Sessinu izvješću, sudovi na tom planu bilježe priličan napredak. Zadnjega dana 2017. na svim hrvatskim sudovima bio je 11.971 stari predmet (onih koji se vode dulje od 10 godina), što je smanjenje za 3404 predmeta ili 22,15 posto u odnosu na godinu prije.

– Tu ima još prostora za poboljšanje i to moramo još popraviti – uvjeren je Mrčela koji posebno podcrtava podatak da je broj neriješenih starih predmeta na županijskim sudovima prošle godine smanjen za čak 37,26 posto.

Ilustracija Reorganizacija Nizozemska sa 17 milijuna stanovnika ima 16 sudova, a Hrvatska će imati 65!

I u Sessinu izvješću navodi se da je broj starih predmeta na županijskim sudovima lani smanjen za 1476, što je najveći pozitivan pomak u rješavanju starih predmeta promatrajući sve vrste i razine sudova. Od 15 županijskih sudova u samo dva (Slavonski brod i Osijek) došlo je do neznatnog povećanja udjela starih predmeta u ukupnom broju neriješenih predmeta u sudu.

Sessa u izvješću predlaže i mjere za poboljšanje sustava. Među ostalim predlaže osnivanje visokog kaznenog suda kao jedinog žalbenog suda za prvostupanjske kaznene sudove. U parničnom postupku kao jedinu vrstu pravnog lijeka uveo bi revizije po dopuštenju, povodom kojih bi Vrhovni sud donosio načelne stavove. Vrhovni sud Sessa bi definirao kao onaj koji ujednačava sudsku praksu i u kaznenoj i u građanskoj grani sudovanja. Izjednačio bi plaće svih sudaca prvog i drugog stupnja, povećao izdvajanja za edukaciju sudaca u domaćem pravu, ali i kako bi se suci upoznali s međunarodnim pravom i praksom supranacionalnih sudova. Radi približavanja sudbene vlasti građanima, Sessa traži veća izdavanja za sudbene dane u stalnim službama i drugdje gdje se ukaže potreba.

Parking Očajna Koprivničanka 'Zbog sporosti pravosuđa spavam u autu na parkiralištu, a preživljavam zbog dobrih ljudi' Massimo Busacca VAPAJ SUDACA 'Ubiju nas zbog jedne greške, vrijeme je da se naši životi promijene' Saborska oporba nije zadovoljna izmjenom zakona u pravosuđu Saborska oporba: Nema istinske pravosudne reforme, to su kozmetičke promjene

Mrčela: Izjednačiti plaće za sve suce u istom stupnju

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa smatra da sve suce na istom stupnju treba izjednačiti u plaćama, pri čemu drži da veću plaću od drugih ne trebaju imati ni oni koji vode ili sudjeluju u sudskim vijećima na tzv. uskočkim predmetima. Iako su ti suci u pravilu pod većim pritiskom od kolega, sa Sessinim stavom suglasan je i Marin Mrčela.

– Suci i tužitelji moraju raditi svoj posao, a i predmeti iz nadležnosti USKOK-a njihov su posao – kaže Mrčela. Ističe kako nema razloga da suci na općinskim sudovima budu manje plaćeni od sudaca na upravnim ili trgovačkim sudovima koji rade u prvom stupnju. Izjednačavanje bi, kaže, trebalo ići u pravcu da se sucima na općinskim sudovima poveća plaća.

– Novca za to ima jer je u zadnje četiri godine razriješeno 170 sudaca, a nijedan novi nije imenovan – smatra Mrčela.

Digitalna komora
JESTE LI ISPROBALI
HGK: Naša Digitalna komora sada nudi sve bitne informacije za pokretanje poslovanja
  • Andautonija:

    Ova ocjena nije realna, prava ocjena je jos puno gora jer sam osobno dozivio suce koji su puni sebe i misle da smo svi mi u RH samo radi njih, a o pravu briga njih. Najvaznije je da su oni ... prikaži još! zasticeni, zasto, zar nismo pred zakonom svi jednaki ? ili su suci jednakiji. Mi moramo nasu placu zaraditi toliko da i za suce bude dovoljno. Neka daju nama, da ih stranke ocjenjuju, pa cemo tada vidjeti ocjene .

  • Aedes2017:

    Kaže mi jedan sudac iz Požege : Svaka presuda ima svoju cijenu .Mislim da su legalne prostitutke institut poštenja za većinu hrvatskih sudaca.

  • istima:

    Ajde de, makar i samo 2 %...... ima poneki i pošten. Obećavajuće je to