Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Državnu pomoć za plaće dobit će 600.000 radnika

Broj radnika kojima se plaća isplaćuje iz proračuna u travnju se popeo na 595.000
07. svibnja 2020. u 06:34 11 komentara 6411 prikaza
Zadar: Brijačnica Bulić počela s radom nakon popuštanja epidemioloških mjera
Foto: Marko Dimic/PIXSELL

U ovom trenutku Hrvatska ima 25.000 zaposlenih manje nego što ih je bilo početkom svibnja 2019. godine te ukupan broj osiguranika iznosi milijun i 520 tisuća osoba. S obzirom na razmjere blokade, smanjenje od samo 25.000 na godišnjoj razini može se smatrati povoljnim. Za takve brojke najzaslužnija je država koja je podmetnula leđa te je dosad poslodavcima proslijedila 1,6 milijardi kuna za isplatu minimalne plaće za ožujak za pola milijuna (500.070) zaposlenih u privatnom sektoru!

PROBLEMI RADNIKA Prisilni godišnji odmori sve veći problem. Stručnjaci otkrili što poslodavci smiju, a što ne

Inače, mjesečni fond za redovne bruto plaće zaposlenih kreće se oko 15 milijardi kuna, tako da isplaćena državna potpora pokriva desetinu redovnih izdataka za plaće. Pomoć države planira se za još dva mjeseca, a danas je posljednji dan za prijave koje podnose nove tvrtke i poslodavci koji su tek u travnju zabilježili pad prihoda veći od 20 posto.

Provjere tvrtki

Tvrtke koje se već nalaze na listi za ožujak ne moraju obnavljati zahtjev, ali dužni su priložiti dopunu. Za travanj je do jučer stiglo oko 13 tisuća novih prijava za dodatnih 95 tisuća radnika. Ako se broj ne bude bitnije mijenjao tijekom današnjeg dana, to znači da će ovaj mjesec 4000 kuna državne potpore biti isplaćeno najmanje 595.000 radnika! Čuvanje radnih mjesta tijekom travnja državu bi moglo stajati oko 2,5 milijarde kuna, uz 1,6 milijardi kuna koliko je isplaćeno za ožujak. Inače, svi koji su dobili novac za ožujak trebali su do utorka 5. svibnja dostaviti dokaz da su isplatili plaće, a iz nadležnog Ministarstva rada navode da je HZZ-u dostavljeno 477 tisuća JOPPD obrazaca. Prve provjere koje je provodila porezna uprava upućivale su na to da je svaka četvrta tvrtka smanjivala plaće u odnosu na prethodni mjesec.

VIDEO Frizerski saloni otvorili su svoja vrata: Pogledajte kakvih se mjera treba pridržavati

Zdravko Marić MINISTAR FINANCIJA Marić: Kriza nam je velika prilika, a da smo čekali na pomoć EU ne bismo se proslavili

Sindikati pak ponavljaju da na terenu ima svega, od onih koji su dobiveni novac uredno proslijedili radnicima, do poslodavaca koji traže da im se isplaćeno na račune radnika vrati na ruke i slično. Poslodavce koji iz različitih razloga nisu dostavili dokaz o isplaćenoj plaći dodatno će se kontrolirati, poručuju iz resora koji vodi Josip Aladrović.

Gdje god se otkriju nepravilnosti, zatražit će se povrat sredstava. Upravno vijeće Zavoda za zapošljavanje na jučerašnjoj je sjednici donijelo odluku da se pravo na državnu potporu proširi i na poslodavce koji posluju samo sezonski, imaju domaću radinost ili sporedno zanimanje te na pojedine umjetničke organizacije i samostalne profesije. Dosad je odbijeno 3500 zahtjeva koji nisu udovoljavali kriterijima. Uz 4000 kuna potpore, država će za osiguranike drugog stupa isplatiti i po 250 kuna doprinosa. Po broju zaposlenih, glavnina državne pomoći iz ožujka (više od jedne milijarde kuna) završila je na računima mikro i malih poduzeća, no pomoć države za isplatu plaća zatražili su i mnogi veliki sustavi, počevši od hotelijera koji nisu smjeli raditi do trgovaca koji su ipak mogli raditi, zatim kladioničara, naftaša, pa i velikih pekarskih lanaca. Europski statistički ured navodi da je u ožujku promet u hrvatskog trgovini na malo pao samo 8,5 posto, za razliku od prosječnih 10 posto na razini EU. Primjerice, najveći pad prometa u trgovini na malo zabilježen je u Bugarskoj 18 posto, Francuskoj oko 17 posto te Španjolskoj i Austriji 15 posto. Podataka za Italiju nema, Slovenija je bila u minusu 13 posto, Portugal 12 posto, Njemačka 6 posto. Švedska je imala pad maloprodaje od 2,6 posto, za razliku od Danske (1,6 posto minusa) čije su mjere zabrane kretanja bile strože nego u Švedskoj. Jedino je Irska izbjegla pad maloprodaje u ožujku.

Darko Horvat AKCIJSKI PLAN Horvat predstavio novih 10 mjera: Rasterećenje gospodarstva za više od 686 milijuna kuna

Bukti nezaposlenost

Potpore za čuvanje radnih mjesta koriste se u većini europskih država za desetke milijuna zaposlenih, ali bez obzira na to, nezaposlenost je buknula faktički preko noći te se ponegdje vratila na razine na kojima je bila nakon Drugog svjetskog rata. Broj nezaposlenih u Hrvatskoj također raste te je nadomak 160 tisuća, no ako se stanje brzo normalizira, dobri su izgledi da neće prijeći tu brojku.

Lani u ovo vrijeme broj nezaposlenih bio je niži za 30 tisuća i da nije došlo do pandemije, danas hrvatski poslodavci ne bi pritiskali državu da im smanji poreze nego bi kukali gdje će naći stotinu tisuća stranih radnika da pokriju sezonu i odrade sve poslove. Korektan odnos poslodavaca prema radnicima tijekom karantene zacijelo će imati utjecaja i na razdoblje nakon završetka epidemije, kada svi budu htjeli nadoknaditi izgubljeno. U utorak se broj nezaposlenih prvi put od pokretanja karantene smanjio za petstotinjak osoba, i to uglavnom zbog pojačanog zapošljavanja u poljoprivredi i na građevini, a do kraja mjeseca s mrtve točke mogao bi se pomaknuti i turizam, uz pretpostavku da će se zadržati povoljna epidemiološka situacija i kod nas i u ostatku Europe.

BROJKE
Evo kako se glasalo u vašem mjestu
LJETNE PREHLADE
I dalje je važno paziti na zdravlje, pogotovo na higijenu nosa
  • stefj:

    Broj poduzeća koja traže pomoć zapravo pokazuje koliko je velika ova ekonomska kriza. Uvjet je 20% pada prometa, a to znači da je najmanje 2/3 privatnog sektora jako pogođeno ovom zabranom rada... I opet imamo potpuno istu situaciju kao i ... prikaži još! u prošloj krizi; plaće u realnom sektoru padaju i radna mjesta nestaju, a javni i paradržavni sektori su netaknuti, kao da se ništa nije dogodilo... I opet se zadužujemo za potrošnju, a ne sumnjam da će se opet dignuti porezi, te će se do zadnjeg štititi državne i javne strukture... I onda ćemo se čuditi zašto smo na dnu EU-a i zašto se ne možemo maknuti, i dalje ćemo pričati kako Irski model kod nas nije primjenjiv, a prosječni standard EU-a bit će nam sve dalje, za investitore ćemo i dalje biti otok gubavaca... Danas ako radnik poslodavca košta 10.000 kn, radnik za taj novac može kupiti robe i usluga za negdje 3.000 Kn, ostalo plaća državu. Rashodi države i paradržave su preko 180 milijardi, to je 10.000 Kn po zaposlenom mjesečno... Eto, pa sad vidite tko je onda kriv zašto smo na samom dnu EU-a bez imalo šanse da se od tu maknemo, zašto imamo tako mali rast, a velike padove. I onda to spojite s ponašanjem sindikata tih službi i politike, pa su rezultati očekivani i potpuno je jasno zašto nemamo budućnosti.

  • Avatar dzambo
    dzambo:

    Gotovo je.....nema tu vise napred nikada.....dug je prevelik....a ionako jos da prodje 100 god. u ovakvoj vrsti Globalizacije drzave koje mogu sami sebi proizvesti najvaznije artikle ta ce im Globalizacija i dalje donijeti puno dobroga...a svi oni koji vecinom sluze ... prikaži još! kao ''servisne'' drzave koje vecinu svojih poslova daju u uslugama i prodaju stranu robu za strane kompanije na svom teritoriju nece imati ''blistavu'' perspektivu jer ta vrsta poslova za vecinu domacih radnika i dalje ce biti najmanje placena....a kak ce tesko tek biti kad svi ovi gore navedeni poslovi se vrate u puni pogom poslije ovog virusa tek ce se vidjeti a sdruge strane velik vanjski dug, pa porezi,pa male place, a da bi se ulozilo u vecu cisto HR proizvodnju koja nesto ''stvarno'' proizvodi a ne da daje samo vrste poslova koje su vecinom u uslugama nece biti love da se ulozi jer to je trebalo uradit davno....davno prije jos dok je bilo domacih kompanija a ne stranih koji sad uvoze ono sto smo sami proizvodili...pa kad se tih par stvari spoje....domace usluge i servisi mala placa za vecinu, velik vanjski dug,veci porez a nigdje na vidiku HR firme sa 5,000 i vise zaposlenih samo na jednoj lokaciji sa solidnim osobnim dohotkom nema teorije da ce biti ''sjajna'' buducnost....vecina radnika vecinom nece imat vise ''ciste love'' da kupuje a u privatni dug nece moc ic puno jer ce za vecinu privatni dug ''maksirati''...

  • sisavac:

    znači da imamo 500.000 novih uhljeba....?! na državnim plećima su... svašta. nego, pad maloprodaje od 8,5% govori nešto zanimljivo, kao i da ogroman broj poslodavaca nije prekidao poslovne aktivnosti. nisu radili samo restorani/kafići, frizeri, pedikeri... i hoteli, koji ionak u ... prikaži još! ovo doba i nemaju neku popunjenost a niti zaradu (nek si sami pogledaju prihode u ovo doba iz prošle godine...). država se zaletila sa davanjem novca za radnike, jer smo mi 'zatvoreni' tek krajem ožujka, a naša poslovna elita zna jako dobro iskoristiti sve što se ponudi, pa su tako primjetni slučajevi da si ekipa ne fakturira ništa, a i dalje međusobno surađuje i radi, i tako ispada da im je promet pao i više od 50%! a država koja je odlučila pomoći firme i dati plaću radnicima ako je promet pao za više od 20% je napravila grešku. dala je poticaj mnogima. ako ti promet padne za 20%, ti si i dalje živ, jer to ne znači da ti je baš sve palo 20%, jer nemaš ni ulaznih troškova, pošto nemaš potrošnju! tek za pad od 50% i više je država trebala dati pomoć, ne veću od 2.500 kuna, u visini prosječne mirovine.