Hrvatsko-talijanski odnosi početkom tjedna upali su u dosad najzaoštreniju fazu. O tome što se u nastavku događalo u sferi takozvane tihe diplomacije razgovarali smo s ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović. Upravo se navršavaju dvije godine otkako je preuzela dužnost šefice diplomacije.

Kakve su reakcije talijanske strane na hrvatski prijedlog da se "povijest prepusti povjesničarima"?
 Nastavljamo razgovore. Bitno je da i s jedne i s druge strane postoji interes za razvoj dobrosusjedskih odnosa i rješavanje otvorenih pitanja.

Na temelju čega bismo trebali vjerovati da je i talijanskoj strani stalo da se spor izgladi?
 Izjava koju je u tom smislu dao vanjskopolitički ministar Italije DAlema da Italija želi razvijati dobrosusjedske odnose odjeknula je i izvan političkih krugova, i mi je dobro primamo. I iz reakcija hrvatskih građana, sudeći na primjer prema glasovanju u televizijskoj emisiji "Otvoreno", stječe se dojam da ne žele zaoštravanje odnosa ni s jedne strane.

Ali istodobno dok podržava razvoj dobrosusjedskih odnosa, DAlema otkazuje dolazak svog zamjenika Vittorija Craxija u Hrvatsku?
 Craxi je trebao doći u sastavu izaslanstva grada Milana radi kandidature za Expo. Vjerujem da je grad Milano procijenio da je bolje pričekati s lobiranjem za kandidaturu za Expo neko drugo vrijeme, kad se u međusobnim odnosima ne raspravlja o povijesnim pitanjima. Dakle, nemojmo to smatrati kao nekakvu negativnu gestu u odnosu prema Hrvatskoj. Uostalom, glavni hrvatski pregovarač V. Drobnjak upravo je u Rimu i s talijanskim kolegama razgovara o potpori u EU i pregovorima.

U želji da se što prije riješe otvorena pitanja, Hrvatska bi Italiji htjela napokon vratiti dug naslijeđen od bivše Jugoslavije, no Italija to ne prihvaća...
 Italija nije odgovorila ni na slovensku ni na isto takvu hrvatsku ponudu. U domeni tihe diplomacije stalno o tome razgovaramo. Riječ je o dugu od 110 milijuna dolara temeljem Osimskog, odnosno Rimskog ugovora kojima se rješava kompenziranje imovine optanata u Zoni B. Dvije su rate isplaćene, a za preostale rate Slovenija i Hrvatska su se dogovorile podijeliti taj dug tako da Hrvatskoj pripadne oko 35 milijuna dolara. Slovenija je novac uplatila na račun u Luxembourgu, no Italija nije podignula novac.

Je li u pozadini želja Italije da se imovina kompenzira na drugi način, povratom nekretnina?
 Držimo se načela da se potpisani ugovori moraju poštovati. U 2002. Ustavni je sud odlučio da se u povratu imovine moraju izjednačiti hrvatski i strani državljani na temelju bilateralnih sporazuma s drugim državama. Kako je s Italijom bio potpisan takav sporazum, trebalo je razmotriti postoje li građani koji nisu bili njime obuhvaćeni. Tada je osnovano povjerenstvo s tim zadatkom, koje se sastalo dva puta, ali još nema rezultata.

Je li želja službene Italije da se revidiraju Osimski sporazumi?
 Ne vjerujem, i to je ministar DAlema u utorak izjavio na konferenciji za tisak. Što se Hrvatske tiče, o tome nema ni govora.

Kako gledate na inicijative da se upravo sada počne intenzivnije raditi na trojnom sastanku pomirenja na razini šefova država Italije, Slovenije i Hrvatske?
 Mislim da predsjednik Mesić i dalje podržava taj prijedlog. Odmak u odnosu na povijest treba postići na takav način da se osuđuju zločini, a da se utvrđivanjem činjenica bave povjesničari i stručnjaci.

Jesmo li problem prava Talijana na kupnju nekretnina u Hrvatskoj definitivno riješili?
 To je jedno od pitanja koje smo riješili, i to tako da se poštuje puni reciprocitet. Diplomati ističu da su zadovoljni takvim rješenjem. Pod istim uvjetima pod kojima hrvatski državljani kupuju nekretnine u Italiji talijanski državljani mogu kupiti nekretnine u Hrvatskoj. Talijani više ne traže trogodišnji boravak u Italiji kao uvjet za kupnju nekretnina, a kad je ukinuto to ograničenje, uspostavljen je reciprocitet, i to tako da će hrvatska strana pratiti provedbu.

Što je D'Alema prenio hrvatskom veleposlaniku Vidoševiću, a što je vaše ministarstvo poručilo preko talijanskog veleposlanika Grafinija? Jesu li spomenute moguće reperkusije pogoršanih odnosa na gospodarstvo? Hrvatska je bila vrlo otvorena za talijanski kapital u bankarskom sektoru...
 Ministar DAlema je objasnio riječi predsjednika Napolitana i izražena je obostrana želja da se nastavi s razvojem dobrih odnosa. Nisu konkretno razgovarali o gospodarskim odnosima. Međutim, Italija je naš najveći trgovinski partner. Prošle je godine vrijednost trgovačke razmjene dosegnula 5,5 milijardi dolara. Vjerujem da ovih posljednjih nekoliko dana, unatoč velikom odjeku u medijima, neće utjecati na naše gospodarske odnose.

Možete li preciznije reći što je hrvatskom veleposlaniku objašnjeno u vezi s Napolitanovim govorom?
 S obzirom na karakter razgovora, mogu samo reći da su s talijanske strane otklonjene sumnje ili dvojbe u vezi s međudržavnim sporazumu i da je potvrđen interes za daljnji razvoj prijateljskih odnosa. Mislim da je najkorisnije izmaknuti se iz polemičkog ozračja. A hrvatski su stavovi o tim temama poznati.

S Italijom, kao i sa Slovenijom, moramo razgovarati o ZERP-u. Hoće li se do kraja godine doći do zajedničkog stava?
 U stalnim smo razgovorima s tim zemljama jer se želimo ponašati u europskom duhu i vjerujem da ćemo do kraja godine to riješiti. No, ti razgovori teku u sferi tihe diplomacije pa se možda stječe pogrešan dojam da se ništa ne radi.

Granična su pitanja ostala otvorena sa svim susjedima osim s Mađarskom. Kakva je hrvatska strategija, hoće li, na primjer, prvo rješavati graničnu crtu u Bokokotorskom zaljevu?
 Kopnene su granice uglavnom definirane, osim u nekoliko točaka gdje nam se ne poklapaju podaci. Kad je riječ o razgraničenju na moru, ono je ostalo otvoreno sa Slovenijom i Crnom Gorom jer u bivšoj državi nije bilo do kraja definirano. Držimo se poštovanja načela Badinterove komisije i međunarodnog prava. Konkretno, Međunarodne konvencije o pravu mora. Na rješavanje tih pitanja utječe i unutarnjopolitičko stanje u susjednim državama. Granična pitanja se u pravilu dugo rješavaju. Puno je država pristupilo arbitraži, kao što su to učinile Francuska i Kanada zbog otočja oko kojeg se nisu mogle same dogovoriti. Nijedna nije bila zadovoljna rješenjem arbitraže, ali su ga prihvatile.

Hoće li biti zajedničke sjednice sa slovenskom vladom?
 Na tome se radi, no ne mogu još govoriti o datumima. Trenutačno dogovaramo drugu zajedničku sjednicu, s mađarskom vladom.

Hoće li druga zajednička sjednica s Mađarskom biti prije nego sa Slovenijom?
 Ne mogu vam kazati jer još nismo odredili datum.

Ima li Hrvatska dovoljno glasova za ulazak u Vije?e sigurnosti?
To vam ne mogu reći jer je postupak u tijeku, ali dobro stojimo.

Veleposlanica u UN-u Mirjana Mladineo postala je članica radne skupine za reformu UN-a. Kakvu reformu zastupa Hrvatska?
Hrvatska je, na primjer, za jačanje Ekonomsko-socijalnog vijeća. Reforma UN-a odnosi se na ukupan sustav UN i njegovo financiranje.

Vidite li možda sebe u UN-u nakon završetka ovoga ministarskog mandata?
Ne možete znati što donosi život i zato nikad neću reći nikad.

Video sadržaj

6

NAKON TRI GODINE

Ida Prester pokazala kuhinju iz snova: Rađena je po mjeri, a jedan detalj svima je zapeo za oko

slažete li se?

Ovo su najgori horoskopski znakovi s kojima se možete vjenčati, tvrde astrolozi

high street hit

Chic hlače iz Zare koje vizualno produžuju figuru, a pašu na sve kombinacije

Alarmantno

Tihi ubojica u svakom domu: Hrvatska tone u epidemiju ovisnosti, a nitko ne reagira na vrijeme

Pouzdanost tradicije

Dobri kao kruh: Nevidljive karike u lancu koji hrani stotine Hrvata

Inkluzivni dodatak iznosi od 138 do 720 eura mjesečno, a visina naknade ovisi o dva uvjeta