Francuska, Velika Britanija i Kanada zaprijetile su poduzimanjem mjera protiv Izraela ako nastavi s brutalnim napadima na Pojas Gaze. Čelnici triju zemalja Emmanuel Macron, Keir Starmer i Mark Carney upozorili su da će priznati državu Palestinu ako izraelski premijer Benjamin Netanyahu ne zaustavi vojnu kampanju i ne omogući pristup pomoći civilima. Ovo je do sad najozbiljnije upozorenje zapadnih sila Netanyahuu.
Dok Pojas Gaze gori već gotovo 20 mjeseci, nad Izrael se nadvio diplomatski cunami. Zapadne sile koje su do jučer bile među najsnažnijim saveznicima Tel Aviva, sada sve otvorenije prijete sankcijama i izolacijom. Netanyahu odgovara oštro i prkosno: "Nastavit ćemo se boriti do apsolutne pobjede." Netanyahu je još jednom pokušao prikazati Izrael kao žrtvu međunarodne nepravde, odbacujući sve optužbe o ratnim zločinima i kršenju međunarodnog prava.
Dodatno, u zajedničkoj izjavi čelnika sedam europskih zemalja - Španjolske, Norveške, Islanda, Irske, Luksemburga, Malte i Slovenije, jasno je naglašeno protivljenje nastavku rata, prisilnom raseljavanju i demografskim promjenama u Pojasu Gaze. Traže trenutačno ukidanje blokade, nesmetan pristup humanitarne pomoći i zaustavljanje svih vojnih operacija.
"Više od 50.000 ljudi je umrlo, tisuće su u opasnosti od gladi", stoji u izjavi. "Nećemo stajati prekriženih ruku." Britanija, Francuska i Kanada otišle su i korak dalje. Njihova poruka Netanyahuu je "zaustavite ofenzivu ili ćemo djelovati". Sankcije, priznanje države Palestine i politička izolacija, sve je sada na stolu. Najavljuje se uvođenje sankcija dužnosnicima odgovornim za sprečavanje humanitarne pomoći. Oštar ton izjave odražava temeljnu promjenu u odnosu prema Izraelu, koja se više ne temelji na bezuvjetnoj potpori, već na zahtjevima za odgovornost.
Istovremeno, izraelska vojska je objavila da je proglasila drugi najveći grad u Gazi, Khan Younis, vojnom zonom. Stanovništvu je naređeno da napusti područje. Intenzivno bombardiranje traje danima, uz obnovljenu kopnenu ofenzivu, što dodatno otežava humanitarnu situaciju. Analitičari upozoravaju da se više ne može govoriti isključivo o vojnim ciljevima, sve češće se spominje termin "etničko čišćenje" i planovi za "prisilno preseljenje Palestinaca iz Gaze".
"Sprečavanje dostave osnovne humanitarne pomoći civilnom stanovništvu predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava", poručile su francuska, britanska i kanadska vlada u zajedničkoj izjavi. U sjeni eskalacije na terenu i optužbi za ratne zločine, izraelski lider Netanyahu govori da je cilj preuzimanje potpune kontrole nad cijelim Pojasom Gaze. Međutim, svijet je sve manje voljan gledati humanitarnu katastrofu i stalna opravdanja za izraelske akcije pokoljom koji su nad izraelskim civilima izvršili teroristi Hamasa 7. listopada 2023. Više od 60 zemalja, uključujući ključne članice EU i NATO-a, zahtijeva hitno zaustavljanje vojnih operacija. Izrael se sve više suočava s međunarodnim pritiskom bez presedana.
Ono što je do jučer bilo nezamislivo, sankcije zapadnih saveznika, priznanje Palestine i politička izolacija, danas postaje stvarnost. Sada čak i najbliži Netanyahovi partneri u Washingtonu i Londonu sve otvorenije sumnjaju u strategiju koja vodi u potpunu destrukciju jednog naroda. Politički cunami tek je započeo, a njegov val mogao bi duboko preoblikovati odnose na Bliskom istoku i sudbinu Netanyahuove vlade.
Otvori KEKS Pay
Izrael misli kako bezočnim klanjem dobiva, al zapravo sam sebi kopa jamu. Ta zemlja je propali slucaj.