Poslali su četiri izvješća u kojima su naveli da su na 250 lokacija snimali objekte oštećene u potresu. Bio je to obiman posao i dosta je koštao. U prvom izvješću sačinjenom u listopadu 2020. tražili su isplatu sedam milijuna kuna, u drugom izvješću sačinjenom u siječnju 2021. tražili su isplatu 5,1 milijuna kuna, u trećem izvješću iz travnja tražili su 7,1 milijun kuna, dok četvrto izvješće nije imalo datum kada je sastavljeno, a Ministarstvu kulture i medija je dostavljeno u travnju 2022. i njime se tražila isplata 24,1 milijun kuna. Spomenuta izvješća preko kojih je Geodetski fakultet tražio isplatu sredstava za 3D skeniranja oštećenih zgrada, imala su popis objekata koji snimani ili skenirani, bile su naznačene cijene usluga, a ukupna je cijena tog posla iznosila 43,6 milijuna kuna, odnosno 5,9 milijuna eura.
Međutim, kako je to tijekom svoje istrage utvrdio Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), posao sa 3D skeniranjem poslužio je Alminu Đapi, bivšem dekanu Geodetskog fakulteta i Bošku Pribičeviću, bivšem profesoru Geodezije, za izvlačenje novaca jer su preko projekata na kojima su radili, pa EPPO navodi da su njih dvojica preko preplaćenih i fiktivnih poslova izvukli najmanje 459.284 eura. Utvrđeno je i da je Ministarstvo kulture i medija isplatilo novac po tri izvješća, no po četvrtom nije. Da nešto možda s tim izvješćima ne štima, moglo je možda biti jasno već kod drugog izvješća, jer je tada isplaćeno 16.731 eura manje od traženog. U trećem izvješću je tražena isplata 500.000 kuna više od ugovorenog, a nakon što je djelatnik Ministarstva kulture od Geodetskog fakulteta zatražio objašnjena, tih je 500.000 kuna magično nestalo iz izvješća. A kontrola četvrtog izvješća pokazala je da se traži plaćanje već obavljenih radova, pa je Nina Obuljen Koržinek isplatu stopirala.
Do tog trenutka, čovjek koji je bo zadužen za poslove 3D skeniranja bio je Davor Trupković, njezin nekadašnji pomoćnik, kojem je, kako je kazala u svom iskazu vjerovala. Jer je bio stručnjak. A taj stručnjak je bio i dobro povezan s Đapom, kojeg poznaje iz fakultetskih dana, pa je po tvrdnjama EPPO-a, iskoristio činjenicu da mu je kao ravnatelju Uprave za zaštitu kulturne baštine bila povjerena koordinacija procesa vezanih za potres kako bi "pomogao" Đapi i Pribičeviću da dobiju posao 3D snimanja i to po višestruko uvećanim cijenama.
EPPO je uz pomoć iskaza, dokumentacije, mejlova i poruka rekonstruirao kako se izvlačio novac i koju je ulogu spomenuta trojka u tome imala. - U tri godine suradnje s Geodetskim fakultetom, Ministarstvo kulture i medija je kasnilo s plaćanjem 3D snimanja i to prvi put devet mjeseci, drugi put 14 mjeseci i zato je došlo do tih velikih fraktura. Kada je posao dogovoren, rečeno je da će se plaćati mjesečno - branio se Pribičević.
Đapo je pak tvrdio da je s Trupkovićem oko 3D skeniranja pričao dan, dva, tri, nakon održanog sastanka u Ministarstvu kulture na kojem je bilo dogovoreno da će se za snimanje štete koristiti upravo ta tehnologija.
- To je bio naš prvi kontakt nakon gotovo 10 godina, a Trupković me je pozvao zbog naše ranije profesionalne suradnje i jer je znao da Geodetski fakultet prednjači u 3D tehnologije. Pozvao me kod sebe u MIinistarstvo gdje me pitao može li fakultet obaviti taj posao te mi je kazao da razmislim o ponudi. U tom trenutku nisam znao koliko će točno objekata biti obuhvaćeno, pa sam Ministarstvu dostavio neku okvirnu ponudu na temelju iskustva na poslovima 3D skeniranja. Određena je cijena od 100 kuna, odnosno 10.000 kuna za 100 kvadratnih metara. Cijena skeniranja može biti i jeftinija i skuplja, što ovisi o razvedenosti površine koju treba skenirati, kompleksnosti, težini prilasku objekata... Kad je Ministarstvo imenovalo Geodetski fakultet za obavljanje 3D skeniranja, dobivali smo sve više poslova, pa sam zamolio Krunoslava Boca iz Geofocusa da fakultetu posudi i ljude i opremu. Istom sam se molbom obratio i tvrtki Vidmar dok sam od FER-a nabavio skener. U jednom je trenutku na terenu bilo pet skenera, više dronova i fotokamera i ja uopće nisam razmišljao o naplati navedenog posla. Nisam postavljao pitanje ni kako će se Geofocusu platiti jer mi je bilo bitno da se posao napravi i to u što hitnijem roku. Kako je vrijeme odmicalo, posao je postao toliko velik da bi i pet tvrtki bilo malo za njega, a radilo se o izrazito zahtjevnom poslu u opasnim uvjetima - branio se Đapo.
Tvrdio je i da je Trupkoviću rekao da Geodetski fakultet drži do cijene jer je najkvalitetniji u 3D skeniranju pa ga je zato promašeno olako komparirati s raznim drugim tvrtkama koje su manje kvalitetne. Iskazivao je da su snimili i 254 objekata i da su podaci isporučeni Ministarstvu te pospremljeni na njihovim hard diskovima.
- Novac koji je za 3D isplaćen Geodetskom fakultetu ostao je na računu fakulteta i nikada ništa nije duplo plaćeno. Mi smo radili skeniranje terena, registracije, georeferenciranja, orto-foto snimka fasada.... Planirali smo pružiti i jednu uslugu koju nismo mislili naplatiti jer smo izradili vlastiti geoinformacijski sustav i isprogramirali za on-line pregledavanje. Ideja je bila da to damo Ministarstvu kulture koje to može dati u javnost. Podatke o izvedenim radovima su dostavili suradnici, a cijene smo upisivali Pribičević i ja i to onu koja je bila ugovorena. Da smo računali svaki kvadratni metar, cijena bi bila pet puta veća. Što se tiče Trupkovića, surađivali smo 2010. i 2012. na izradi stručnog članka, nakon čega se do potresa nismo bili u kontaktu Nismo mi prijatelji - tvrdio je Đapo.
Negirao je i da je Trupkoviću kao mito dao Apple Watch te se branio da je pametne satove naručio jer tijekom 3D skeniranja po Baniji nije bilo signala. - Ne znam zašto je Tripkovićev mobitel povezan s tim Apple Watchom, a kada sam nabavljao te uređaje, jedan je bio za mene, a jedan za Boška Pribičevića - branio se Đapo.
Inače, jedan od ta tri Apple Watcha je ostavljen na porti Ministarstva kulture za Trupkovića, a on se kasnije branio da je u predbožićno vrijeme normalno da se dobiju pokloni poslovnih partnera te da ovaj pametni sat vrijedan oko 360 eura nije vratio jer nije znao kome. U obrani je tvrdio kako je nakon potresa njegov zadatak bio da se poduzmu hitne mjere te da nađe nekog za 3D skeniranje. Tvrdio je da se zbog toga obratio Đapi kojeg zna iz studentskih dana.
- On mi je kazao da Geodetski fakultet može obaviti navedeni posao, a ja sam ga tražio da mi hitno sastavi ponudu u kojoj će opisati radove, metodu i cijenu. On mi je tu ponudu dostavio 24. ožujka 2020., a ja sam je odmah proslijedio u kabinet ministrice radi odluke. Ministarstvo kulture je imalo podatke za cijene 3D snimanja kulturnih dobara koje je financiralo u okviru redovnih poslova zaštite kulturnih dobara. U komparaciji s tim cijenama ponuda od 100 kuna po metru kvadratnom, bila je u okviru gornjeg prosjeka, a u obzir su se uzimali brojni parametri. Odluku da se angažira Geodetski fakultet nisam sam donio već sam obavio i provjere i dobio potvrde glavnog tajništva Ministarstva kulture. Tada se nije znalo kako će se to uopće financirati, a osiguranje financiranja i postupak javne nabave nisu bili moj posao. Geodetski fakultet je na moje inzistiranje dostavio i popis ljudi koji će obavljati te poslove. S Geodetskim fakultetom sam dogovorio te poslove i nije mi bilo bitno hoće li oni posao dati nekom trećem, a za Geofocus sam doznao kasnije i ime te tvrtke mi ništa nije značilo - branio se Trupković.
Geofokusu je nominalno direktor bio Boc, a prikriveni vlasnici, tvrdi EPPO, Đapo i Pribičević. EPPO tvrdi i da je Đapo znao da će Geodezija dobiti posao 3D skeniranja i prije sastanka o kojima je Trupković govorio, tvrdi da je onaj pametni sat bio mito za Trupkovića, a da su njih dvojica bili dosta dobri, iskazivali su i brojni svjedoci, koji su ih opisivali kao bliske prijatelje koji su stalno išli na "zajedničke gablece". Da su u dobrim odnosima, smatra EPPO, potvrđuju i poruke nađene pretragama mobitela. Pretragom Đapina nađeno je da je on od ožujka 2020. do lipnja 2023. preko WhatsAppa s Trupkovićem vodio ukupno 880 razgovora, a u mobitelima obojice su nađeni podsjetnici za sastanke, a Trupkoviću su čak i neki poznanici prigovarali da je "stalno s Đapom".
Otvori KEKS Pay
