Zapljena naftnog tankera od strane Trumpove administracije uz obalu Venezuele predstavlja jedan od najupečatljivijih obrata u dosadašnjoj kampanji vojnog pritiska usmjerenog protiv venezuelanskog diktatora Nicolása Madura. Ukrcaj na strani brod neuobičajen je potez koji proširuje američku operaciju, već obilježenu napadima na više od 20 plovila na Karibima i Tihom oceanu, za koje administracija tvrdi da prevoze trgovce drogom.
Početna izvješća sugeriraju da ova akcija osoblja američke obalne straže, uz potporu mornarice i agencija za provođenje zakona, postavlja manje pravnih i ustavnih pitanja u usporedbi s kampanjom protiv brodova i Trumpovim izravnim prijetnjama vojnom intervencijom na venezuelanskom tlu. Brod Skipper zaplijenjen je u međunarodnim vodama dok je prevozio venezuelansku sirovu naftu, potvrdio je visoki američki dužnosnik. Savezni sudac prethodno je izdao nalog za njegovu zapljenu zbog navodnih veza s terorističkim skupinama koje podržava Iran, piše CNN.
Ipak, Trumpovo zadovoljstvo prilikom objave preuzimanja broda te objavljivanje videa državne odvjetnice Pam Bondi, koji prikazuje američko osoblje kako se spušta na palubu iz helikoptera, naglašavaju politički značaj ovog trenutka. Svojim karakterističnim smislom za dramatičnost, Trump je novinarima izjavio da su se SAD ukrcale na „veliki tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikad zaplijenjen“. Iako tanker možda nije izravno povezan s aktualnim sukobom između Trumpa i Madura, njegova zapljena bit će promatrana u kontekstu masovnog gomilanja američke mornarice na Karibima, što je dio očiglednog pokušaja da se Maduro prisili na odlazak s vlasti ili da se njegovi podređeni uvjere da ga svrgnu.
Milijuni Venezuelanaca pozdravili bi Madurov odlazak nakon sumornih godina pod autoritarnim režimom koji je osiromašio zemlju, nametnuo represiju i prisilio milijune ljudi da bježe od siromaštva i progona. Stoga se kontroverza u Washingtonu oko Trumpovih namjera u Venezueli manje odnosi na to hoće li Madurov odlazak, nakon ignoriranja njegovog poraza na demokratskim izborima, biti koristan, a više na to djeluje li američki predsjednik legalno. Kritičari strahuju da se Trump priprema uvući Ameriku u još jednu dugotrajnu vanjskopolitičku avanturu, ponovno nastojeći savijati nekontroliranu izvršnu vlast.
Pravna pitanja najakutnija su u vezi s napadima na navodne trgovce drogom na Karibima i Tihom oceanu, u kojima je ubijeno 87 ljudi. Administracija inzistira na opravdanosti korištenja legalne vojne sile protiv onoga što naziva narkoteroristima koji prijete američkoj nacionalnoj sigurnosti. Međutim, Venezuela se ne smatra glavnom rutom za trgovinu fentanilom u SAD, kako administracija tvrdi.
Skupine za ljudska prava upozoravaju da napadi na brodove krše pravičan postupak žrtava i predstavljaju ubojstvo koje je odobrila država. Jedan od tih napada, 2. rujna, potaknuo je demokrate i skupine za ljudska prava da optuže administraciju za ratni zločin, jer je uključivao naknadni napad u kojem su navodno ubijeni preživjeli početnog američkog napada. Demokrati intenziviraju kampanju kako bi prisilili ministra obrane Petea Hegsetha da preda snimku napada Kongresu. Trump je ranije pred kamerama rekao da nema problema s takvim korakom, ali je kasnije porekao da je dao komentar.
Vijest o zapljeni tankera i produbljivanje intrige oko napada dvostrukim tapkanjem stigle su u trenutku kada je sumnja još uvijek obavijala Trumpove ciljeve u Venezueli. Simbolična težina ogromne američke pomorske snage uz obalu zemlje, koja uključuje najnapredniji američki nosač zrakoplova, USS Gerald R. Ford, znači da bi svako rješenje krize koje ne dovede do Madurovog svrgavanja bilo ukor američkoj moći i Trumpovom prestižu. Trump je u međuvremenu više puta upozorio da bi uskoro mogli početi napadi na, kako on kaže, mjesta za trgovinu drogom na kopnu. No, u intervjuu za Politico ovog tjedna odbio je raspravljati o vojnoj strategiji i rekao da želi da se prema venezuelanskom narodu dobro postupa i da ga se "poštuje".
CNN je u srijedu izvijestio da Trumpova administracija radi na planovima za ono što bi se dogodilo u Venezueli u slučaju da Maduro padne ili ode. Kritičari Trumpovog pristupa uspoređuju ga s američkim neuspjehom u pripremi za promjenu režima u Iraku 2003. nakon američke invazije. Neki analitičari strahuju da bi Venezuela mogla upasti u nasilje i nestabilnost ako Madurov režim padne, te da bi to moglo izazvati izbjegličku krizu. Ali situacija tamo se malo može usporediti s poslijeratnim Bagdadom. U još jednom razvoju događaja koji bi mogao povećati pritisak na Madurov režim, čelnica venezuelske oporbe María Corina Machado dramatično je napustila sklonište u zemlji i otputovala u Oslo, gdje je njezina kći ranije primila Nobelovu nagradu za mir u njezino ime. Madurova vlada upozorila je da će biti smatrana bjegunkom ako napusti Venezuelu. No njezino pojavljivanje u vanjskom svijetu moglo bi Trumpovoj administraciji pružiti nove prilike da istakne njezin cilj.
Američka zapljena tankera Skipper dogodila se na temelju naloga za pretres povezanog s prošlim aktivnostima prijevoza sankcionirane nafte iz Venezuele i Irana, objavila je glavna državna odvjetnica Pam Bondi na X-u. Rekla je da su FBI, Istrage domovinske sigurnosti i američka obalna straža bili uključeni uz podršku Ministarstva obrane. Zapljena tankera sigurno će se u cijeloj regiji smatrati implicitnim upozorenjem drugim kapetanima tankera o rizicima ukrcavanja u Venezueli i rada oko njezinih voda, kao i udarcem tajnoj floti tankera koji prevoze sankcioniranu naftu za zemlje poput Irana.
Venezuela ima neke od najvećih svjetskih rezervi sirove nafte, a njezina ilegalna prodaja ključni je izvor prihoda za njezin režim. Prva i druga Trumpova administracija te Bidenova administracija održavale su višestruke slojeve sankcija protiv Madurovog režima zbog suzbijanja demokracije, uključujući i protiv državne naftne i plinske tvrtke PDVSA. Vlada u Caracasu osudila je zapljenu, tvrdeći da je ona razotkrila pravu motivaciju Trumpove kampanje pritiska. „To nije migracija. To nije trgovina drogom. To nije demokracija. To nisu ljudska prava. Oduvijek se radilo o našem prirodnom bogatstvu, našoj nafti, našoj energiji, resursima koji pripadaju isključivo venezuelanskom narodu“, navodi se u vladinoj izjavi.
No, Beth Sanner, bivša visoka dužnosnica američke obavještajne službe, rekla je za Jakea Tappera s CNN-a da je zapljena venezuelanskog tankera za naftu bila „apsolutno normalna“ kao dio pokušaja sprječavanja režima da prevozi sankcioniranu naftu. „U prošlosti su svi htjeli preuzeti ovakve tankere, ali nismo imali sredstva u regiji da to učinimo“, rekla je Sanner. Demokrati na Capitol Hillu nisu voljni poduzeti bilo kakve akcije vezane uz Venezuelu zdravo za gotovo. Na pitanje CNN-a jesu li SAD sada bliže ratu s Venezuelom, zastupnica Chrissy Houlahan, koja sjedi u Odboru za oružane snage Zastupničkog doma, rekla je: „Kako ne bismo mogli biti bliže kada spuštamo muškarce i žene iz naše vojske iz helikoptera i na civilne tankere koji vijore zastavu druge nacije? To je definitivno eskalatorno; nema drugačijeg načina da se to kaže.“ Dodala je da ako je Trumpov cilj bio promjena režima vojnom silom, on je ustavno bio dužan dobiti odobrenje od Kongresa - iako je vjerovala da takav korak nije u interesu SAD-a.
Vođa manjine u Senatu Chuck Schumer u međuvremenu je Tapperu u emisiji „The Lead“ rekao da je Trumpova retorika toliko nejasna da je nemoguće znati koje su mu prave namjere. „Predsjednik Trump iznosi toliko različitih stvari, na toliko različitih načina, ne znate o čemu dovraga govori“, rekao je Schumer. „Kad bi Maduro jednostavno sam pobjegao, svima bi se to svidjelo.“ No Schumer je dodao: „Ne možete reći 'Podržavam ovo, podržavam ono' kada je Trump sveobuhvatan.“
Kao i mnogo toga u Trumpovom drugom mandatu, postoji malo javne transparentnosti o predsjednikovim ciljevima koji često izgledaju kao da ovise o njegovim osobnim hirovima. Trump cijeni nepredvidljivost. Stoga nije pokušao objasniti Amerikancima zašto je toliko vojnog osoblja na brodovima uz venezuelsku obalu ili što se skupim raspoređivanjem treba postići. Ako bi predsjednik uspješno svrgnuo Madura i preveo Venezuelu u demokraciju, mogao bi ostvariti značajnu političku pobjedu. Također bi učvrstio svoj cilj vršenja američke moći diljem zapadne hemisfere, težnja u skladu s njegovom nedavno predstavljenom Strategijom nacionalne sigurnosti.
Čini se da je ovo i pokušaj preoblikovanja Latinske Amerike prema vlastitoj slici MAGA-e i tradicionalnija američka strategija za suprotstavljanje kineskom i ruskom utjecaju u regiji. Ali povijest pokazuje da su čak i u ekstremnim okolnostima diktatorski režimi izgrađeni desetljećima često trajniji nego što stranci vjeruju. Venezuelanska vlada uspoređena je s višeslojnom kriminalnom operacijom - s ključnim članovima koji imaju ogromne financijske ulog u očuvanju vlastite moći. I dok se mnogi autsajderi nadaju da će Trumpov pritisak dovesti do uspona legitimnih demokratskih vladara zemlje, ništa nije sigurno. Ali zapljena tankera dodatno je pojačala pritisak na Madura. I odvela je Trumpa dalje niz ono što počinje izgledati kao neumoljiv put do sukoba u koji ulaže ogroman osobni kredibilitet.
Otvori KEKS Pay
