Cjepivo protiv COVID-19 koje se počelo primjenjivati u pandemiji prije četiri godine ne samo da je štitilo od teških oblika COVID-19, već i smanjilo rizik od smrti zbog drugih uzroka. Pokazala je to studija francuske nacionalne agencije EPI-PHARE objavljena u JAMA Network Open koja je pratila više od 28 milijuna građana tijekom četiri godine. Cilj ove studije bio je usporediti četverogodišnju smrtnost od svih uzroka kod osoba u dobi od 18 do 59 godina koje su cijepljene cjepivom protiv COVID-19, sa smrtnošću osoba koje nisu bile cijepljene tim cjepivom. Praćeno je 22,767.546 cijepljenih i 5,932.443 necijepljenih osoba tijekom 45 mjeseci. Cijepljene osobe bile su čak nešto starije od necijepljenih, prosječne dobi 38 godina, naspram 37,1 godinu, više žene (11,688.603 žene odnosno 51,3% naspram 2,876.039 ili 48,5% promatranih, i s više kardiometaboličkih komorbiditeta (2,126.250 ili 9,3% naspram 464.596 odnosno 7,8% kod necijepljenih).
Tijekom praćenja, u obje skupine bilo je smrtnih slučajeva od različitih uzroka, i to u cijepljenoj 98.429 (0,4%), a u necijepljenoj 32.662 (0,6%). Cijepljene osobe imale su 74% niži rizik od smrti od teškog oblika COVID-19 i 25% niži rizik od smrtnosti uslijed ostalih uzroka. Analiza osjetljivosti otkrila je da cijepljene osobe dosljedno imaju niži rizik od smrti, bez obzira na uzrok. Ovi rezultati do kojih su znanstvenici došli četiri godine nakon primjene mRNA cjepiva opovrgavaju tvrdnje brojnih neprovjerenih izvora o navodnom povećanom riziku naknadnih smrti među cijepljenima. Podaci o smrtnosti idu u korist cijepljenih građana, pa tako tvrdnje o ‘otrovnom cjepivu’ ostaju neutemeljene. – To je ono što su sve relevantne studije pokazivale. Neželjeni učinci cijepljenja postoje, ali su rijetki, najčešće blagi i znatno manji od koristi od cijepljenja. Takve neželjene učinke naglašavali su pojedinci i skupine kojima je epidemija štetila, no realno nemaju veću medicinsku važnost iako ih treba pratiti, kao što se prate ostali lijekovi i medicinski postupci. Na kraju, po ovim se rezultatima može vidjeti koliko je važno vjerovati medicinskoj struci, a ne nadriliječnicima ili samozvanim stručnjacima u području epidemiologije i imunologije – ustvrdio je prof. Zlatko Trobonjača sa Zavoda za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Studija upozorava na neutemeljenost priča o dugoročnim nuspojavama cjepiva, smatra prof. Luka Čičin Šain, redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Hannoveru koji na Helmholtz centru za istraživanje infekcija predvodi istraživanja na području virusne imunologije i cjepiva. – Ova je studija provedena na gotovo 30 milijuna osoba, koje su bile praćene tijekom četiri godine sve do početka ove godine. Praćeni su ne samo u smislu zaštite od smrti uzrokovane infekcijom COVID-19, već su autori zagrabili šire i pratili sve uzroke smrti, od infarkta i kardiovaskularnih bolesti do svih oblika raka. Česta je kritika COVID-19 cijepljenja bila da je cjepivo možda štitilo od infekcije, ali onda uzrokovalo dugoročne komplikacije, što je uglavnom bilo obrazlagano anegdotalnim primjerima pojedinaca koji su umrli u posljednjih nekoliko godina. Da je doista došlo do uzročno-posljedične sprege cijepljenja i tih bolesti i smrti, onda bi ova studija razotkrila taj signal i pokazala da je među cijepljenima bilo više smrtnih slučajeva. Rezultati to nisu potvrdili – premda je skupina osoba koje nisu bile cijepljene bila u prosjeku malo mlađa uz malo manje kardiometaboličkih bolesti od skupine necijepljenih na početku studije, njihova smrtnost u razdoblju od četiri godine bila je nešto niža, 0,4% umrlih među cijepljenima i 0,6% među necijepljenima. Ako išta, to upućuje na to da je cijepljenje štitilo i od indirektnih posljedica infekcije. Stoga su te priče o dugoročnim nuspojavama ostale neutemeljene, a studija koja ih je po dizajnu mogla potvrditi pokazala je upravo suprotno: zaštitni, premda blagi, učinak cjepiva na općenitu smrtnost – kazao nam je prof. Luka Čičin Šain.
Prof. Stipan Jonjić iz Centra za proteomiku riječkog Medicinskog fakulteta nije još nije stigao pročitati ovu studiju kad smo ga nazvali i taman je kretao na put, ali kaže da nije nepoznanica da nespecifično podizanje specifične i nespecifične imunosti povećava otpornost organizma i šanse za preživljavanje. To dokazuje indijska studija koja je pokazala da prethodno cijepljenje BCG-om, bakterijskim cjepivom za tuberkulozu, može imati nespecifičan pozitivan učinak i u kontekstu koronavirusa. Ova studija dodatno potvrđuje da se javnozdravstvene politike moraju temeljiti na znanstvenim dokazima i sustavno provoditi, jer ignoriranje znanosti ima stvarne i mjerljive negativne posljedice za zdravlje stanovništva, ističe prof. Mladen Merćep s Odjela za biotehnologiju riječkog Sveučilišta. – Izjednačavanje znanstveno utemeljenih dokaza s iskrivljenjima i pseudoznanstvenim tvrdnjama u medijima i na društvenim mrežama ozbiljno narušava povjerenje u cijepljenje kao jedno od najvećih postignuća medicine koje je spasilo milijune života – kaže prof. Merćep.
FOTO Silovit potres pogodio Japan: Zbrajaju se štete, deseci su ozlijeđeni
Otvori KEKS Pay
Uzalud vam trud sviraci! Prošla baba sa kolacima!!