U prvom tjednu listopada u Hrvatskoj se obilježava Nacionalni tjedan dojenja, usporedno s globalnom kampanjom Svjetskog tjedna dojenja koji se obilježava u kolovozu. Ovogodišnja tema je "Neka dojenje postane prioritet: stvarajmo održive sustave podrške", kaže nam magistra sestrinstva Klara Klobučarić. Cilj kampanje je, napominje, podsjetiti na važnost dojenja kao temelja zdravog početka života i potaknuti zdravstveni sustav, poslodavce i zajednicu da osiguraju kvalitetnu i trajnu podršku majkama.
- Dojenje je prioritet za dijete, majku i društvo. Ključno je stvarati održive sustave podrške jer se majke još uvijek susreću s nedovoljnom podrškom u zdravstvenim ustanovama, nedostatkom informacija ili neprilagođenim radnim uvjetima. U tome se nameće pitanje kako svi možemo pomoći? U zdravstvenom sustavu iznimno je bitna kontinuirana edukacija, savjetovališta za djecu, grupe za potporu dojenju i podrška u rodilištima. Poslodavci trebaju osigurati fleksibilnost i prostore za dojenje. Za obitelj i zajednicu najbitnije su emocionalna i praktična podrška. Društvo bi se u cjelini trebalo orijentirati na promoviranje dojenja i razbijanje mitova - kaže K. Klobučarić.
Ciljevi kampanje usmjereni su na informiranje ljudi o važnosti podržavajućeg i održivog okruženja za dojenje, učvršćivanje podrške dojenju koje je ključno za zdravlje i održivi razvoj, suradnju s pojedincima i organizacijama radi bolje koordinacije i poticanje akcija koje povezuju sustave podrške i doprinose zdravijem okolišu. Dom zdravlja Čakovec, uz podršku Međimurske županije, organizirao je jučer u zgradi Scheier stručni skup na kojem je K. Klobučarić govorila o najvažnijim ciljevima kampanje, Anamarija Bićanić govorila je o "snazi prvog dodira" u tz. zlatnom satu nakon poroda.
- U zlatnom satu beba je sposobna pronaći put do dojke i započeti dojenje, to je trenutak koji daruje bliskost, sigurnost i najbolji početak zajedničkog života - naglasila je. S temom "Normalan motorički razvoj bebe prvih godinu dana" predstavila se Martina Šoltić, a Dora Zvonarek osvrnula se na promjene koje se mogu dogoditi na početku majčinstva s temom "Kada dojenje donosi više od mlijeka: Priča o emocijama". - Dojenje nije samo osobni izbor, već i pitanje javnog zdravlja. Kad dojenje postane prioritet i kada se osiguraju održivi sustavi podrške, svi zajedno ulažemo u zdraviju budućnost djece, majki i cijelog društva – ističe K. Klobučarić.
U 2023. godini postotak dojene djece iznosio je, ističe, 48 posto. Cilj do 2027 je 70 posto. Većina majki prestaje dojiti između 3. i 4. mjeseca starosti beba. Samo deset posto dojene djece staro između šest i jedanaest mjeseci starosti. U ožujku prošle godine Vlada je usvojila treći po redu Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje od 2024. do 2027. godine, kojim se nastoji osigurati kontinuiranu podršku dojenju majkama i obiteljima kroz niz aktivnosti i programa na razini zdravstvenog sustava, od trudničkih tečajeva, rodilišta, odjela za neonatologiju, bolničkih odjela i primarne zdravstvene zaštite koji su prijateljski prema dojenju, do zajednice, civilnih organizacija i institucija vlade. Sva javna rodilišta stekla su naziv "Rodilište - prijatelj djece", a djeluju i grupe za potporu dojenju, poput one u Međimurju.
Otvori KEKS Pay
