Državni hidrometeorološki zavod objavio je dugoročnu prognozu za ljeto 2026., a prema dostupnim prognostičkim modelima Hrvatsku očekuje još jedno iznadprosječno toplo i uglavnom sušno ljeto. Kako navodi DHMZ, prognostički materijali Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) pokazuju vrlo veliku vjerojatnost da će srednja sezonska temperatura tijekom lipnja, srpnja i kolovoza biti viša od klimatološkog prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine. Prema prognozama, svaki ljetni mjesec mogao bi biti topliji od prosjeka, pri čemu bi najveće pozitivno odstupanje temperature moglo biti zabilježeno upravo u srpnju, osobito u istočnim dijelovima zemlje te na dijelu Jadrana, ponajprije na jugu.
Iz DHMZ-a ipak upozoravaju kako se na mjesečnoj i sezonskoj razini ne mogu precizno prognozirati toplinski valovi, njihovo trajanje ni učestalost, iako je velika vjerojatnost da će ih tijekom ljeta biti. Naglašavaju i da su tijekom ljeta mogući kratkotrajni prodori hladnijeg zraka, primjerice zbog prolaska hladnih fronti, pa su moguća i kraća razdoblja s temperaturama oko prosjeka ili čak nižima od uobičajenih za ljetne mjesece. Kada je riječ o oborinama, DHMZ navodi kako je sezonsko prognoziranje količine kiše znatno složenije od prognoziranja temperature, zbog čega je i pouzdanost takvih prognoza manja.
Ipak, trenutačne prognoze pokazuju da bi ukupna količina oborina tijekom ljeta u većem dijelu zemlje mogla biti manja od višegodišnjeg prosjeka, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Posebno se izdvaja srpanj, kada se u većini krajeva očekuje manjak oborina, moguće i izraženiji u odnosu na prosječne vrijednosti za taj mjesec. S druge strane, u lipnju ponegdje postoji signal za količinu kiše oko prosjeka ili čak nešto iznad prosjeka, osobito na Jadranu i u područjima uz obalu. Iz DHMZ-a upozoravaju i na veliku vjerojatnost neujednačene raspodjele oborina tijekom ljeta zbog pljuskovitog karaktera kiše u toplijem dijelu godine te utjecaja lokalnih faktora poput reljefa, blizine mora i temperature mora.
To znači da bi pojedina područja mogla u kratkom vremenu dobiti veliku količinu kiše, usporedivu s tjednim ili čak mjesečnim prosjekom, dok bi drugdje oborine mogle potpuno izostati i po nekoliko tjedana. Zbog mogućih grmljavinskih nevremena i drugih opasnih vremenskih pojava DHMZ preporučuje redovito praćenje kratkoročnih prognoza i upozorenja nekoliko dana unaprijed. Navode i kako je sezonska prognoza za ljeto 2026. usklađena s prognozama Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i klimatskog foruma za Mediteran (MedCOF), čija je članica i Hrvatska.
Nadolazeći vikend uz sunce i ljetne temperature
Hrvatsku u subotu očekuje pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme, a u pojedinim dijelovima zemlje temperature će prelaziti 30 stupnjeva. Najviše sunčanog vremena bit će u Dalmaciji, dok se u poslijepodnevnim satima u unutrašnjosti očekuje prolazno umjerena do povećana naoblaka. Navečer su lokalno mogući i pljuskovi, osobito u središnjim krajevima zemlje. Vjetar će većinom biti slab, ponegdje do umjeren sjeverozapadni, dok će na Jadranu puhati i jugozapadnjak. Tijekom noći i jutra uz obalu će još biti bure. Jutarnje temperature zraka kretat će se između 9 i 14 stupnjeva, u Gorskoj Hrvatskoj ponegdje i niže, dok će na Jadranu biti između 18 i 23 stupnja. Najviše dnevne temperature uglavnom će se kretati od 26 do 31 stupnja, zbog čega će u dijelu zemlje prevladavati vruće vrijeme. U nedjelju će u unutrašnjosti biti djelomice sunčano te vrlo toplo, a mjestimice i vruće. "Ponegdje će biti kiše, pa i u obliku pljuskova s grmljavinom, još češćih u promjenjivo oblačni i danju manje topli ponedjeljak", prognozirao je Dragoslav Dragojlović za HRT.
Otvori KEKS Pay
Ako promaše prognozu danas za sutra, kako onda vjerovati kakvo će biti vrijeme za dva ili tri mjeseca unaprijed? Točno je da nekada i pogode, ali su prognoze bile točnije prije 50 godina i više, dok nisu imali takvu tehniku kakvu imaju danas. Npr. na određenoj lokaciji prognoziraju izrazito opasno grmljavinsko nevrijeme s mogućnošću tuče, ljudi se pripremaju, vežu i zatvaraju plastenike, stavljaju zaštitne navlake protiv tuče na automobile, sklanjaju tegle koje može razbiti vjetar, sklone su u kuće, zatvore sve živo, kad ono tu i tamo koji mirni i dobroćudni oblačak i za 15 minuta nema nigdje ništa od nevremena. Isto tako u rano proljeće dok su bili mrazevi, najave temperature za određeno podrućje za jutro od 2-4 stupnja, kd ono na istom području oprži mraz, trava pobijeli od mraza, na krovovima automobila led, ljudi stružu stakla jer je temperatura bila -3C a ljudi nisu zaštitili biljke jer je najavljena temperatura dobrano u plusu. Isto tako najavljeno lijepo vrijeme a onda dođe kratko nevrijeme dovoljno da sve poruši i uništi. Trebale bi se davati detaljnije prognoze vremena i to detaljnije za sve regije Hrvatske a ne načelne za cijelu Hrvatsku gdje je sve moguće, npr. ponegdje je moguće i izraženije nevrijeme, ali gdje to, Uz takvu tehnologiju kakvu danas posjeduju, prognoze bi trebale biti najmanje 90% precizne ili čak više. Zašto skandinavske zemlje, poput Norveške i dr. imaju gotovo savršeno točne prognoze, na koje možete računati i pripremiti se?