Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 169
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
USTAVNE DEFINICIJE

Čak i Bjelorusija ima blažu formulaciju o braku od nas

Brak u ustavima
Foto: Kristina Franić
03.12.2013.
u 20:06

Hrvatska je najzapadnija točka u Europi do koje je prodrla ustavna zabrana gay braka

Hrvatska je postala najzapadnija država u Europi koja u svome ustavu definira brak kao zajednicu muškarca i žene. Sve druge države koje imaju takvu definiciju nalaze se istočno, iz čega mnogi zaključuju da se Hrvatska okrenula nazadnom, umjesto naprednom dijelu Europe te da je sada, barem po ovom pitanju, u rangu s Bjelorusijom, zemljom s posljednjim diktatorskim režimom na Starom kontinentu. No, analiza točnih citata iz bjeloruskog i hrvatskog ustava pokazuje da čak i Bjelorusija ima blaži, manje isključiv izbor riječi. “Žena i muškarac, kad navrše zakonom predviđene godine, imaju pravo stupiti u brak na dobrovoljnoj osnovi i osnovati obitelj”, glasi doslovan prijevod članka 32., stavka 2., Ustava Republike Bjelorusije.

Neizravna definicija

U stvarnosti u Bjelorusiji nema gay brakova, no ovakav izbor riječi ipak je blaži jer ne govori izrijekom da je brak zajednica žene i muškarca, već da žena i muškarac imaju pravo stupiti u brak. Ne kaže se izrijekom da se brak sklapa između žene i muškarca premda se to podrazumijeva i u praksi je tako. Srbija je to formulirala s nešto više riječi: “Brak se zaključuje na osnovi slobodno danog pristanka muškarca i žene pred državnim organom.”. Crna Gora s nešto manje riječi: “Brak se može zaključiti samo uz slobodan pristanak žene i muškarca.” Moldavija ne govori izravno o braku, već se rečenica koja definira brak zapravo bavi obitelji: “Obitelj se temelji na braku između muža i žene na koji su slobodno pristali…”

Poljska je ovako definirala heteroseksualni brak kao jedini ispravan brak: “Brak kao zajednica muškarca i žene, jednako kao i obitelj, majčinstvo i očinstvo, bit će stavljeni pod zaštitu i brigu Republike Poljske”. Ukrajina u svojoj ustavnoj formulaciji više, čini se, naglašava slobodan pristanak: “Brak se temelji na slobodnom pristanku žene i muškarca.” Dvije baltičke članice EU imaju u svojim ustavima sličnu definiciju kao sada Hrvatska. “Država će štititi i podržavati brak – zajednicu između muškarca i žene – obitelj, prava roditelja i prava djece”, piše u ustavu Letonije. “Brak se sklapa na temelju slobodnog zajedničkog pristanka muškarca i žene”, propisuje litavski ustav. Mađari u svome ustavu imaju ovakvu formulaciju: “Mađarska će štititi instituciju braka kao zajednicu muškarca i žene uspostavljenu slobodnom odlukom i (instituciju) obitelj kao temelj opstojnosti nacije.”

Istočno samo poneki...

I to su sve zemlje u Europi koje definiraju heteroseksualni brak u svojim ustavima. Kad čovjek kroči nogom u Istru – iako birači u tom dijelu Hrvatske nisu željeli da se ovakva promjena unese u Ustav – nalazi se na najzapadnijoj točki u Europi do koje se proširila ustavna zabrana istospolnih brakova. Nitko zapadnije, sve do Atlantskog oceana, nema takvo što, a nemaju ni svi istočnije, samo poneki...

Komentara 51

Avatar kontraadmiraI
kontraadmiraI
20:25 03.12.2013.

Uskoro će i u Švicarskoj, a onda i Francuskoj gdje je vlast protivno volji naroda donijela zakone. Na prosvjedima je bilo i po tri milijuna, ali su tjerali po svome. Ne može se od naroda praviti budale. Narod uvijek znaa bolje od vlasti. Uvijek.

Avatar mantra
mantra
20:22 03.12.2013.

Kasno tomo iz Bruxellesa stize.....!

JO
johnxxx
20:21 03.12.2013.

"Hrvatska je najzapadnija točka u Europi do koje je prodrla ustavna zabrana gay braka." To je samo zbog toga jer birače na zapade Europe nitko ništa nije pitao, nego su odluku donijeli njihovi (korumpirani) političari bez referenduma. Dovoljno je pročitati komentara čitatelja austrijskih i njemačkih novina ispod članaka o našem referendumu da se to shvati. U Švicarskoj će uskoro biti sličan referendum, pa više nećemo biti najzapadnija točka.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije