Naslovnica Vijesti Svijet

Budućnost 
u kojoj će hrana biti oružje, 
a roboti 
ratovati 


Moćna švicarska banka objavila je istraživanje u kojemu predviđa deglobalizaciju svijeta
05. listopada 2015. u 20:30 5 komentara 1338 prikaza
Roboti
Foto: Shutterstock

Oni koji se protive globalizaciji i obilaze svijet kako bi prosvjedovali protiv toga snažnog i sveobuhvatnog procesa, s odobravanjem će pozdraviti izvješće moćne švicarske banke Credit Suisse jer je u njemu razrađen scenarij koji tvrdi da će se u budućnost trendovi obrnuti. Svijet će krenuti prema deglobalizaciji.

Opskurni putevi

Ta je banka, na temelju nekih procesa koji su već vidljivi, razradila teoriju o tome kako bi mogao izgledati svijet budućnosti. Navode kako je globalizacija bila i još uvijek jest vrlo moćna snaga koja mijenja čitava društva i način na koji funkcioniraju gospodarstva diljem svijeta. No također naglašavaju da je u posljednjih nekoliko godina taj proces krenuo u nekim čudnim, opskurnim putevima na kojima se pojavljuju brojne čudne prepreke te da je sama globalizacija izgubila jasnoću, možda i svoj temeljni cilj. Analizirani su procesi koji se već sada događaju i na temelju njih određeni su oni koji bi u budućnosti mogli temeljito promijeniti svijet.

Bogate zemlje imale bi robotske vojske pa ratovima više ne bi bilo većih prepreka. Tim vojskama, dronovima, raketnim sustavima i dugim sofisticiranim oružjem upravljali bi ljudi koji su na tisuće kilometara udaljeni. Bogati bi imali i više hrane koja bi bila jeftinija i dostupnija, ali samo njima. Posljedica toga bi bio radikalan rast broja pretilih. U neku ruku to je već sada vidljivo, pogotovo na primjerima Sjedinjenih Država i Velike Britanije, zemalja koje žive u svojevrsnoj izolaciji iako su dio globalnog svijeta. A iz primjera Rusije i Kine, zemalja koje su nedavno donije odluku o tome da žele biti potpuno samodostatne što se hrane tiče, dade se naslutiti da tim putem mogle krenuti i brojne druge zemlje. Tako bi poljoprivreda i proizvodnja hrane mogli postati prvorazredno političko pitanje zato što globalnog tržišta namirnicama zapravo i neće biti. Mnogi će reći da to i nije tako loše jer se namirnice više neće prevoziti s jednog na drugi kraj svijeta pa će se smanjiti potreba za transportom, što nosi i manje emisije stakleničkih plinova. No tu će nastradati siromašne zemlje, one koje već trpe najgore posljedice globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena jer neće moći proizvoditi ni minimum neophodne hrane, što bi moglo dovesti do velikih socijalnih nemira.

Zastrašujuće ili zabavno

Siromašni će, stoji u izvješću, imati potrebu krenuti prema bogatim zemljama, ali one ih neće prihvaćati, a one koji ipak uspiju izolirat će iz svoga društva. Taj vrli novi svijet bit će svijet u kojem će se ponovno podizati barijere. Zemlje zatvorene u sebe štiti će on što imaju ili ono što ima njihova regija. Izvrstan primjer za to je ono što se prije nekoliko mjeseci dogodilo na summitu zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika). Te zemlje u usponu osnovale su svoju banku koja će biti pandan Svjetskoj banci i MMF-u, a koja će djelovati regionalno. Sve ovo zvuči zastrašujuće, ali i filmski zabavno, a autori izvješća tješe da je ovaj scenarij – još uvijek vrlo daleko!

>> Perason: Seks s robotima zamijenit će seks kakav danas poznajemo

10 razloga zbog kojih se treba bojati takve budućnosti

Sve veće vjerske podjele svijeta

 Već je sada svijet duboko podijeljen, i to na više područja života. Trend produbljavanja tih podjela bit će sve vidljiviji, a u tome će prednjačiti podjela po vjeri, jeziku, stupnju razvoja (društvenom i gospodarskom), ali i prema sposobnosti da se uspješno vodi rat ili da se investira u borbu protiv klimatskih promjena. Jaz između bogatih i siromašnih zemalja bit će još veći.

Obrnuti proces demokratizacije

 Već je sada vrlo vidljivo da su demokratski politički sustavi puno nedjelotvorniji nego što su bili prije dvadeset godina. Uz to potpuno je jasno (primjer Kine) da zemlje koje imaju manju razinu demokracije imaju i uspješnije gospodarstvo. Umjesto globalnih institucija poput MMF-a i Svjetske banke, pojavit će se fleksibilnije i okretnije organizacije koje će djelovati na regionalnoj razini.

Na scenu stupaju roboti ratnici

Usavršavanjem robotike ljudi više neće odlaziti u rat, što će bitno smanjiti ljudske žrtve. Roboti ratnici mogli bi učiniti ratovanje znatno jeftinijim jer robota je lako zamijeniti novim robotom. No zbog toga će zemlje vjerojatno puno lakše donositi odluku o ulasku u ratni sukob, što bi na globalnoj razini moglo dovesti do dodatne nestabilnosti, pa čak i do sloma međunarodnog poretka.

Manje trgovine između država

Razvojem tehnologije, prvenstveno one vezane za 3D printere, većina robe moći će se proizvoditi lokalno. Neće više biti toliko potrebe za trgovinom. Kako je upravo trgovina jedan od glavnih razloga intenzivne interakcije među nacijama, neće bit potrebe za kontaktima. Može se očekivati da će zbog toga zemlje diljem svijeta početi uvoditi carine koje je globalizacija ukidala.

Drastično će rasti cijena kapitala

Globalizacija je, između ostalog, cijelom svijetu donijela i jeftin kapital, ali i mogućnost da se do njega dođe relativno brzo i bez većih problema i procedura. U globaliziranom svijetu kapital je kolao brzinom svjetlosti, ali to neće biti tako u novom, deglobaliziranom svijetu. On donosi veću cijenu i manju dostupnost kapitala, koji će se u pravilu raspoređivati unutra država ili regija.

Prijete pretilost, ali i pothranjenost

U 2014. godini čak 1,9 milijardi odraslih bilo je pretilo ili je imalo prekomjernu tjelesnu težinu, kao i čak 42 milijuna djece mlađe od pet godina. Istodobno, više od 800 milijuna ljudi patilo je od kronične gladi. Sigurnost u opskrbi hranom postat će jedan od najvažnijih međunarodnih političkih problema. Deglobalizirano društvo moglo bi donijeti više pretilih, ali i više gladnih.

Zemlje će valutu koristiti kao oružje

Jedan od mogućih scenarija ratovanja u budućnosti bit će i onaj za ratove u kojima će pojedine zemlje kao oružje koristiti svoju valutu. Valuta tako postaje financijsko i gospodarsko oružje. Glavni cilj takvih ratova bit će nanijeti štetu u globalnim razmjerima. U tom kontekstu jako puno govori podatak da je čak 62 posto svih deviznih rezervi u svijetu izraženo u američkim dolarima. 

Veća kontrola i sigurnost interneta

Zbog sve veće opasnosti od cyber špijunaže, većina zemalja nastojat će se zaštititi i strogo ograditi u virtualnom svijetu. Zbog toga će se u budućnosti stvarati zatvorene nacionalne mreže, poput one koja već postoji u Sjevernoj Koreji. Neke zemlje, primjerice Kina i Iran, već sada u velikoj mjeri rade po ovom modelu u nastojanju da se zaštite od napada na svoja istraživanja.

Veće siromaštvo i sve više pobuna 

Siromašne i nerazvijene zemlje neće imati pristup kapitalu, a bit će im i izuzetno teško prodavati svoje proizvode jer razvijene zemlje tu robu više neće trebati. To bi u konačnici moglo dovesti do kraha brojnih gospodarstava diljem cijelog svijeta. U tim zemljama u kolapsu siromaštvo će rasti geometrijskom progresijom, što bi moglo dovesti do velikih društvenih pobuna.

Padaju uvoz i izvoz hrane i energije 

 Ovisnost o uvozu hrane ozbiljan je politički problem. U novom dobu zemlje će pokušati postati samodostatne u proizvodnji hrane, a korištenje obnovljivih izvora energije drastično će smanjiti potrebu za uvozom energije i energenata iako neće biti nerentabilno uvoziti energiju (primjerice solarnu iz Afrike). Lokalna proizvodnja hrane i energije pomoći će očuvanju i oporavku prirode.

 

HGSS
Na visini zadatka
Proveo sam jutro s pripadnicima HGSS-a, evo zašto ih još više cijenim

A1 izdvaja za Vas

  • sladjanabjelicic:

    LJudi dajte da osnujemo jedan neovisan objektivan casopis kuji nije pod diktatom vladara iz sjene da bi narodu bile prisutne jasne cinjenice ali van propagandnih kuhinja tajnih i inih sluzbi..... da li je ostvarljivo??...

  • Avatar Ibrahim-Vitez-Pjanic
    Ibrahim-Vitez-Pjanic:

    Je li vi to nas pripremate za novi svijetsi poredak.Ja mislim da vam je rano.

  • Avatar blederhund
    blederhund:

    ...sladjana....nije...