Jesu li izrazi u području spolnosti koji u korijenu sadrže riječ "stid", a osobito "stidnica", takav problem da se u Pravobraniteljstvu za ravnopravnost spolova zbog toga lani 8. prosinca trebalo sastati osmero stručnjaka raznih profila kako bi formirali radnu skupinu koja bi našla prikladnije izraze? Nikad prije, još od 2011., pravobraniteljica Višnja Ljubičić nije imala potrebu zbog nekog problema ravnopravnosti spolova oformiti radnu skupinu. Po njezinoj ocjeni ti arhaični izrazi vode stigmatizaciji i tabuizaciji ženske seksualnosti. Nije je obeshrabrilo ni što su nakladnici i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odbili njezine preporuke da se u narednim izdanjima udžbenika "stidnica" zamjeni s "vulva", jer se u udžbenicima izbjegavaju latinizmi i tuđice.
Zato je na sastanak pozvala liječnike, jezikoslovce, seksologa, psihologinju, samo ne i biologa iako se radi o inicijalno primarno njihovu području. Nikad neka privatna roditeljska inicijativa nije dobila takvu podršku. Jer, taj ispada veliki problem ravnopravnosti spolova otkrila je prof. dr. sc. Zlata Đurđević (predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu) pa je alarmirala medije i sve tri pravobraniteljice. Stjecajem obiteljskih okolnosti u veljači 2024. uočila je da za razliku od cjelovitog prikaza muških spolnih organa u udžbeniku 6. razreda "Priroda 6" u izdanju Školske knjige, ženski spolni organ i u crtežu i u tekstu ne sadrži vanjski spolni sustav, već tek u udžbeniku iz 8. razreda gdje se umjesto "vulve" koristi hrvatski naziv "stidnica".
To je Đurđević ocijenila mizoginim, jer ispada da je vanjski dio ženskih spolnih organa sramota, nešto čega se djevojčice, za razliku od dječaka, moraju stidjeti. Inače, Đurđević je izrazito senzibilizirana po pitanjima ravnopravnosti žena. Tako je kao kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića za čelnu poziciju u Vrhovnom sudu i u općem značenju, koristila isključivo izričaj "predsjednica VS-a", čime je kao nitko prije u našem javnom prostoru ukazala na terminološku neravnopravnost što su sve funkcije i zakonski pojmovi u muškom rodu, pa i kad je riječ o izrazito feminiziranom području kao što je sudstvo. Što se manjkavosti crteža tiče ispalo je da je to u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o prikladnosti gradiva ovisno o dobi. Hrvatski liječnički zbor se preklani u lipnju složio kako je potrebna prikladnija terminologija.
Katedra za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ni nakon godinu dana nije odgovorila. Očitovao se jedino Institut za hrvatski jezik. Na sastanku radi formiranja radne skupine, predsjednik HLZ-a prof. dr. sc. Željko Krznarić iznenadio je Pravobraniteljicu jer je iznio stav suprotan ranijem HLZ-a, izrazivši žaljenje što proračunska sredstva hrvatskih građana troši na takvu beznačajnu inicijativu, koju su i različita društva u okviru HLZ-a ocijenila nepotrebnom, a i Igor Marko Gligorić s Katedre FFZG-a rekao je kako nema potrebe za pristupanjem takvim jezičnim inovacijama i nije podržao mišljenje Instituta za hrvatski jezik, izražavajući skepsu bi li "preponska" umjesto "stidna" kost bilo prihvaćeno od struke.
Psihologinja koja se bavi seksualnošću dr.sc. Tanja Jurin smatra da izrazi kao što je "stidnica" mogu imati negativan učinak na psihologiju djece i mladih u smislu prihvaćanja vlastitog tijela. Inicijativu za promjenom termina podržao je i seksolog prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer. Moglo se tražiti i mišljenje onih kojima je specijalnost psiha djece i mladih. Na koncu je Ljubičić zaključila da je inicijativa nesvrsishodna i da nema uvjeta za njezinu realizaciju. Puno truda oko ničega. Možda prođe inicijativa za izmjenu naziva pravobraniteljičina savjetodavnog tijela "Femicide Watch". Blago ženama u Hrvatskoj ako je "stidnica" njihov najveći problem.
Otvori KEKS Pay
Jedan od onih tekstova koji izazivaju upravo taj osjećaj. Stid.