Naslovnica Vijesti Svijet

Argentinska ekonomija ponovno je na rubu kolapsa

Argentinska valuta pezo samo ove godine postigla je pad vrijednosti od čak 50 posto u odnosu na dolar, što je financijska tržišta bacilo u paniku. Argentinski predsjednik Macri izgubio je povjerenje stranih ulagača i banaka nakon što je donio cijeli niz loših gospodarskih poteza.
04. rujna 2018. u 07:00 6 komentara 674 prikaza
Foto: Reuters/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

Argentinska središnja banka podigla je kamatnu stopu za 15 postotnih bodova, na 60 posto, što je najviša eskontna kamatna stopa na svijetu.

Traže raniju isplatu U Argentini opet vrije: strahuju od sloma ekonomije i siromaštva

Priskočilo se toj mjeri kako bi se zaustavio pad vrijednosti domaće valute peza u odnosu na dolar, što je i jedan od uvjeta za prijevremeno dobivanje 50 milijardi dolara koje je argentinski predsjednik Mauricio Macri zatražio od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Naime, tražila se anticipacija kredita od 50 milijardi dolara kako bi se državi olakšalo vraćanje obveza koje na naplatu dolaze 2019.

Prije nego što je središnja banka povećala eskontnu stopu, šef kabineta predsjednika Macrija Marcos Pena htio je umiriti financijska tržišta kazavši: “Ne nalazimo se pred ekonomskom propašću, već pred transformacijom.” A tijekom transformacije može biti i teških trenutaka, ali “sve će biti u najboljem redu”. Međunarodna tržišta novca nisu nimalo utješena jer u svim državama koje pokazuju bilo kakve probleme pada vrijednost valute. Vrijednost turske lire je pala, kao i meksičkog peza, ali je argentinska valuta u 2018. godini postigla, ako se izuzme venecuelanski bolivar koji je zapao u potpunu hiperinflaciju, negativni svjetski rekord s padom od čak 50 posto u odnosu na dolar od konca 2017. Nakon što je 17. kolovoza središnja banka intervenirala kako bi zaustavila pad vrijednosti valute i kazala da do listopada neće biti drugih promjena, morala je intervenirati već nakon 17 dana, odnosno 30. kolovoza podizanjem kamatne stope kako bi smirila tržište novca.

Zdravko Marić Drugo tromjesečje 2018. Izvoz rastao brže od uvoza, BDP skočio 2,9% zbog potrošnje

Traži se hitno dobivanje 50 milijardi dolara od MMF-a, a Macri je u izjavi za televiziju kazao kako će taj novac, koje se dobiva na temelju ekonomskog programa 2018.-2019., omogućiti zemlji ponovni brzi rast. No čini se kako financijaši više ne vjeruju Macriju, koji je bio prihvaćen s povjerenjem kada je došao na vlast 2015., ali je onda naredao seriju loših poteza koji su doveli do inflacije koja iznosi gotovo 30 posto, do stalnog pada BDP-a i vrijednosti valute. Ušlo se sada u spiralu iz koje se ne vidi izlaz jer rast inflacije s padom vrijednosti valute ne obećava ništa dobro.

Vlada nije uspjela provesti preporuke MMF-a, odnosno smanjiti javnu potrošnju i kredite. No porast inflacije i smanjenje javne potrošnje doveli su i do osiromašenja dijela stanovništva čija je kupovna moć pala. A cijene mnogih proizvoda i usluga vezane su za dolar, pa i to utječe na inflaciju. Kada je Macri, koji favorizira poduzetništvo, u listopadu 2015. izabran za predsjednika, porasla je nada u ekonomski rast zemlje. Osim toga, prvi je demokratski izabran predsjednik koji ne pripada ni peronističkoj strani ni stranci centra UCR. Od 1995. do 2012. bio je predsjednik nogometnog kluba Boca Juniors. Najavio je da će ekonomija početi rasti, a siromaštvo nestati. Sada, tri godine nakon što je postao predsjednikom, zatražio je hitnu posudbu od 50 milijardi dolara od MMF-a.

Angela Merkel i Aleksis Cipras Ratko Bošković Grčka otkriva nemoć ekonomskih doktrina i praksi Europe
 

Argentina je zapravo već godinama u teškoj ekonomskoj krizi. Porast cijena sirovina, uz ostalo, pomogao je stabilizaciji ekonomije u vrijeme predsjednika Néstora Kirchnera koji je bio u na čelu države od 2003. do 2007. godine, ali pod predsjedanjem njegove supruge Cristine Fernández de Kirchner (od 2007. do 2015.) Argentina ponovno ulazi u krizu. Peronist Néstor Kirchner omogućio je povrat duga MMF-u, a mnoge privatne tvrtke su nacionalizirane. Na rast ekonomije utjecao je i tzv. bum soje. Mnoge poljoprivredne površine bile su namijenjene proizvodnji soje. No onda je došlo do pada cijena poljoprivrednih proizvoda na međunarodnom tržištu što je također utjecalo na ekonomsku krizu.

Stvoreno je i crno tržište za kupnju dolara. Liberala Macrija dočekalo se kao spasitelja valute i poticatelja ekonomije, ali nije došlo do temeljnih reformi. Pokrenute su neke, počevši od liberalizacije tržišta novca. Prethodno je vladinim dekretima bila utvrđivana stopa po kojoj se mijenjao pezo za dolar te je građanima bilo zabranjeno kupovati stranu valutu. Time se htjelo ukinuti crno tržište valuta, ali došlo je i do nominalnog pada vrijednosti peza. Macri je liberalizirao novčarsko tržište, ali domaća valuta nije ojačala. Već u svibnju ove godine MMF je upozoravao na ekonomsku situaciju. Macri je tada kazao kako nema namjeru koristiti kredit MMF-a od 50 milijardi dolara za povećanje državne rezerve, no sada je taj kredit hitno zatražio.

GRČKA i dalje u krizi Je li eurozona išta naučila iz svoje grčke odiseje?

Šefica MMF-a Christine Lagarde kazala je da će se pomoći Argentini, ali sama činjenica da se novac zatražio unaprijed dovela je do nastavka pada vrijednosti peza. Lagarde je kazala kako je plan argentinske vlade trebao osnažiti ekonomiju u prilog svih Argentinaca. Argentinci pak mrze MMF od ekonomske propasti 2001. Tada su i naučili ne paničariti zbog ekonomske krize, ali zasigurno se ne žele naći u novoj sličnoj situaciji. Sadašnja financijska kriza utječe i na političku situaciju koja je sve užarenija uoči predsjedničkih izbora koji se održavaju 2019. Peronisti u oporbi dobivaju sve više pristaša, a glavni sindikat CGT najavio je opći štrajk za 25. rujna. Neispunjavanje obveza za sada, čini se, nije na vidiku. Slika zemlje je ipak malo drugačije od one tragične 2001. godine.

Financial Times prenosi riječi stručnjaka za Latinsku Ameriku u Goldman Sachsu Alberta Ramosa kako je podizanje kamatne stope najbolji odgovor argentinske središnje banke na financijsku situaciju. No Ramos smatra da Argentina treba provesti reforme prije svega smanjenjem državnog deficita koji bi trebao iznositi 1,3 posto BDP-a i drastičnim rezovima u javnoj potrošnji. Time bi dobila povjerenje tržišta. Središnja banka, dakako, ne može sama pobijediti u ovoj bitki na financijskom tržištu, a je li politika spremna poduzeti drastične mjere? Premda Argentina pripada skupini G20, još ima velikih razlika u društvu. Postoji sloj privilegiranih i ostalih. Ne želi se dirati u privilegije koje imaju malobrojni.

Argentina zabranila pobačaj 38 GLASOVA ZA, 31 PROTIV U Argentini nije prošao zakon o legalizaciji pobačaja: 'Ako nije prošao danas, proći će sutra'

Predsjednik udruge argentinskih industrijalaca Miguel Acevedo kaže pak kako financijska tržišta pretjeruju. “Nije problem u nedostatku dolara, već u potpunom pomanjkanju povjerenja prema pezu”, drži Acevedo. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je u ožujku ove godine s Macrijem i najavila je da će uložiti napore u razvoj gospodarskih odnosa Argentine i Hrvatske.

Razina robne razmjene Hrvatske i Argentine nedovoljno je razvijena (iznosi oko 20 milijuna dolara), kazala je Grabar-Kitarović, a tijekom njezina boravka u Argentini održan je i argentinsko-hrvatski gospodarski forum uz sudjelovanje osamnaest hrvatskih tvrtki. Grabar-Kitarović tada je kazala kako su hrvatske tvrtke spremne svoje proizvode, znanja, rješenja i usluge upregnuti na dobrobit naših društava. No kako će nova situacija u Argentini, gdje živi i oko 200.000 ljudi hrvatskog podrijetla, utjecati na gospodarske odnose?

ZDRAVI ZUBI
Bolesti desni mogu izazvati čak i infarkt!

A1 izdvaja za Vas

  • Startrack:

    Lesinarski fondovi? Kako je to Cile koji ima potpuno iste uvjete u svemu kao Argentina najprosperitetnija zemlja cjele juzne Amerike a Argentina propada. Nezaboravimo daje Cile na pravi put postavio u bivsoj Jugoslaviji silno omrznuti Augustino Pinochet.

  • zarac:

    Ono kada predsjednici nogometnih klubova krenu voditi ekonomsku politiku - garancija uspjeha.

  • nogogaz:

    Kizgleda da i njima savijetuju fasisticke i nacisticke izbjeglice...i " naši" ustasi cetniki....