Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Roboti, čipovi u tijelu, revolucija u prometu: Znanost u idućih 10 godina

Realno je očekivati pomake na nešto prizemnijoj razini, poput dovršetka razvoja umjetnog kvasca za kruh
04. siječnja 2020. u 09:36 1 komentara 783 prikaza
znanost
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/2

Već je odavno netočno reći kako je riječ o godini ili godinama znanstvenog ili tehnološkog napretka. Ovo je doista vrijeme kada čovječanstvo u tim sferama napreduje kao rijetko kada, pri čemu je usporedivo jedino doba renesanse ili industrijske revolucije. Pojmovno, odnosno prema naslovima u medijima, nikada se u javnosti nije govorilo toliko o onome što bi ne tako davno bilo čudesno i za kakvu znanstvenofantastičnu seriju. Robotizirane baze na Mjesecu, samovozeći automobili, čipirani ljudi, odnosno mozgovi priključeni na strojeve, umjetno napravljeni mozgovi, visokobrzinske željeznice koje su uobičajene poput današnjih dizelskih lokomotiva, sve se to više ne ubraja u rubriku popularne znanosti ili ne puni zadnje stranice novina, već se o njima razgovara kao o nečemu sasvim normalnom, nečemu čemu se ne treba odveć čuditi jer sve je to, eto, tu iza ugla.

NASA Land Rover NAPREDAK ZA ČOVJEČANSTVO Šest velikih znanstvenih otkrića koja su promijenila desetljeće na izmaku

Prema broju inovacija u znanosti i tehnologiji koje se predviđaju za dolazeću 2020. godinu, ta se godina čak čini doista iznimnom. No, treba isto tako napomenuti kako se očekuje da konačno na općoj razini profunkcioniraju i tehnologije koje su godinama prije toga bučno najavljivane, a nikada nisu do kraja prihvaćene ili se nisu razvile u potrebnoj mjeri. Takva bi, recimo, bila umjetna ili poboljšana stvarnost. No, s ovakvim predviđanjima uvijek treba biti i ponešto oprezan. Primjerice, velike su se nade polagale u inovativan sustav prijevoza koji je (opet) osmislio Elon Musk, no koji još nigdje nije profunkcionirao barem na testnoj ruti. Prošle se godine to nije dogodilo, no ova bi godina, predviđa se, mogla biti optimističnija. Realnije je ipak očekivati pomake na puno prizemnijoj razini, poput dovršetka razvoja umjetnog kvasca za kruh, primjerice, ili na onoj malo uzvišenijoj, čvrsto trasiran put stvarnog odlaska na Mars, gdje bi na kraju čovjek doista i mogao završiti. Sve ostalo često i nije striktno stvar znanosti.

Laboratorijski stvoreni organ smanjuje potrebu za donorima

BIOPRINTANI ORGANI Jedno od područja od kojeg inovativna medicina očekuje jako puno ubraja se u regenerativnu medicinu, inovativno područje bioprintanja, odnosno pravljenje ljudskog organa gotovo pa ni od čega. To bi uključivalo stvaranje biološkog materijala, odnosno funkcionalnog tkiva s dobrim šansama da ga ljudsko tijelo ne odbaci, a sve to metodama koje su dosta slične 3D printanju predmeta od plastike, sloj po sloj. U to se polažu velike nade jer transplantirani organi različitih donatora imaju ozbiljan postotak odbijanja, a donatora i nema toliko koliko je stvarno potrebno.

Nenad Šestan NENAD ŠESTAN Priznanje našem znanstveniku: Na popisu je ljudi koji su najviše dali znanosti u 2019.

Hoće li kupci doista prihvatiti burger od mesa iz laboratorija

LABORATORIJSKI UZGOJENO MESO I ovo smo godine vidjeli, prvi hamburger od mesa ‘uzgojenog’ u laboratoriju stajao je 300.000 dolara, a financirao ga je čak i Google. Očekuje se kako će ove tehnologije sljedeće godine uzimati sve više maha, pa će tako i laboratorijski dobivenom mesu padati cijena.

Te su tehnologije zapravo vrlo slične onima u regenerativnoj medicini, dakle onima koje se koriste u eksperimentima dobivanja umjetnog organa. No treba vidjeti hoće li kupci doista prihvatiti uzgojeno meso kao da je pravo te jesu li etičke dvojbe i u jednom i u drugom slučaju prevelike za komercijalizaciju.

Ivan Đikić SVJETSKI USPJEH Veliko priznanje Ivanu Đikiću: Primljen u američku Akademiju znanosti i umjetnosti

Industrija će se promijeniti kada dođe Internet of Things

5G ĆE ZAISTA OMOGUĆITI INTERNET OF THINGS Jedna od tehnologija o kojima se doista već dugo govori jest Internet of Things, totalna povezanost do razina da nam se čipovi ugrađuju pod kožu ili čak u mozak znače i potrebu za mnogo bržom i propusnijom mrežom kojom bi svi ti odjednom stvoreni podaci kolali. Ta je mreža upravo u fazi uvođenja, a zove se 5G. S brzinom do 100 gigabita u sekundi 5G je oko stotinu puta brža od 4G. Ta nova tehnologija donijet će sasvim sigurno promjene ne samo u industriji već i u drugim masovnim djelatnostima i interesima, poput televizije koja bi mogla biti dostupna uvijek u maksimalnoj kvaliteti.

Samovozeći je automobil pred vratima, a leteći ipak nije

AUTOMOBILI KOJI SU AUTONOMNI I LETE Kada se o prijevozu piše i govori, ključna je riječ, dakako, Tesla, odnosno komercijalno potpuno prihvatljiv i dugoročno održiv električni automobil. No, tehnologija je autonomne vožnje također nešto o čemu se intenzivno govori, a to je nešto što bi promijenilo paradigmu osobnog prijevoza. Pa možda i gotovo potpuno ukinulo potrebu za posjedovanjem osobnog automobila. Svako toliko pojavi se i vijest o prototipu nekog letećeg automobila. To ćemo još pričekati, već regulacija takvog prometa dovoljan je problem da se takvo što realizira već 2020.

NASA Land Rover VAŽAN KORAK ZA ČOVJEČANSTVO NASA-in rover na Marsu će tražiti tragove života. Postavit će temelje za slanje ljudi u duboki svemir

Čekamo neki uvjerljiv koncept za osvajanje Crvenog planeta

OSVAJANJE MARSA U redu, ako prihvatimo da smo ipak sve bliže Marsu kao vrsta, barem sondama, onda je atraktivnije nagađati možemo li se na njega spustiti i ostvariti trajnu prisutnost. SpaceX Elona Muska jako je glasan u tom smislu. Ovaj poznati poduzetnik tvrdi kako će biti prvi koji će spustiti čovjeka na Mars. U redu, sasvim sigurno se to neće dogoditi 2020. godine. Ono što može biti jest da vidimo uvjerljiv koncept letjelice koja bi mogla dosegnuti Crveni planet. Ali i koncept baze koja bi se tamo uspostavila. Japan je robotiziranu bazu koju bi roboti i sagradili najavio još prije deset godina. Tehnološki je takvo što moguće, ali ne i ekonomski.

Cijelu Zemlju povezati internetom preko satelita

SATELITSKI INTERNET Već smo ove godine vidjeli lansiranje prvih 60 satelita iz projekta Starlink kompanije SpaceX. Cilj je omogućiti povezivost internetom u svakom kutku Zemlje, čime se, jasno, formira i sasvim novo veliko tržište. Projekt nije jeftin, procjenjuje se da stoji deset milijardi dolara. U planu je postavljanje 12.000 satelita u prvoj fazi, a u drugoj još čak 30.000. U cijelu se priču uključio i Apple, koji je u tajnosti osnovao tim stručnjaka kojima je zadatak osmisliti načine kako slati podatke sa Zemlje izravno na satelite. Nije još sasvim jasno hoće li i oni poslati svoje satelite ili se koristiti postojećima.

Nobel za fiziku NOVI LAUREATI Nobel za fiziku Peeblesu, Mayoru i Quelozu za revolucionarna otkrića o svemiru

Materijali budućnosti jamče revolucionarne inovacije

GRAFEN I PEROVSKIT Materijali su u načelu najveći nositelji inovacije jer, da bi se postigla potrebna svojstva nekog uređaja ili stroja, potrebno je za to imati adekvatne materijale. Kako je na stranicama ovog lista već napisao naš znanstvenik prof. Igor Rudan, u znanostima o materijalima najveći je interes za tzv. perovskit, relativno jeftin i dostupan materijal koji obećava pretvaranje Sunčeve u električnu energiju uz efikasnost veću od dosadašnje. Očekuje se i da će se konačno pronaći komercijalna primjena za grafen, koji je istovremeno i najtanji i najjači poznati materijal. Otkriće je odmah utjecalo na brojna druga područja znanosti.

Hoćemo li ostati bez posla ili će nam se posao promijeniti

UMJETNA INTELIGENCIJA Svakako ni jedan pregled mogućih znanstvenih i tehnoloških dostignuća ne može proći bez procjene razvoja umjetne inteligencije. Prema IBM-ovim stručnjacima, u 2020. godini vidjet ćemo sustave umjetne inteligencije koji će više razumjeti pa će tamo moći i više toga napraviti, i to brže. Iako se puno o tome piše, u IBM-u još nemaju straha od toga da će nam umjetna inteligencija oduzeti posao, ali će promijeniti način na koji radimo. Međutim, njezinim razvojem mogle bi narasti i potrebe za energijom, no opet njezina primjena u znanosti mogla bi dovesti do novih otkrića.

Norveška rukometna reprezntacija
Hrvatska u finalu
Pogledajte što norveški mediji pišu nakon poraza, još ne mogu vjerovati da neće u finalni boj
Plin
SMANJENJE CO2
Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj
  • berija:

    Na koji način u razvijanju novih tehnologija i tvoriva sudjeluju pravnici, politolozi, sociolozi, psiholozi i ostali lozi iz tzv. društvenih znanosti? Mislim, osim pisanja zakona koji im omogućuju izvlačenje dobiti iz tuđeg rada, znanja i vještina?