Hrvatska će na Zimskim olimpijskim igrama Milano-Cortina 2026. biti zastupljena u četiri sporta, a predstavljat će ju šestorica sportaša i osam sportašica. Bit će to desete zimske olimpijske igre na kojima će naše sportašice i sportaši nastupiti pod hrvatskom zastavom.
Albertville 1992.
Sve je započelo 1992. u francuskom Albertville, gdje se hrvatski barjak prvi put zavijorio na svečanom otvaranju, a inauguralna hrvatska olimpijska reprezentacija je bila sastavljena od četvero članova: Vedran Pavlek se natjecao u alpskom skijanju, Siniša Vuković je nastupao u skijaškom trčanju, a brat i sestra Tomislav i Željka Čižmešija su bili hrvatski predstavnici u umjetničkom klizanju u pojedinačnoj konkurenciji.
Na svečanom otvaranju je hrvatsku zastavu je nosio Tomislav Čižmešija, a njegova sestra Željka je ostvarila najbolji rezultat završivši originalni program na 25. mjestu. Tomislav je u muškoj konkurenciji osvojio 29. mjesto.
Vedran Pavlek je nastupio u tri discipline, a do cilja je došao u slalomu, u kojem je osvojio 36. mjesto. Veleslalom je završio padom u prvoj vožnji, a do cilja nije stigao ni u superveleslalomu.
Siniša Vukonić je najbolji bio u skijaškom maratonu na 50 km u kojem je osvojio 60. mjesto. U dohvatnoj utrci na 15 km slobodno je bio 69., dok je na 10 km klasično osvojio 75. mjesto.
Lillehammer 1994.
Samo dvije godine nakon Albertvillea održane su nove Zimske olimpijske igre, jer je Međunarodni olimpijski odbor želio razdvojiti zimske od ljetnih olimpijskih igara, a domaćin je bio norveški Lillehammer. Hrvatsku je bila zastupljena u dva sporta, a predstavljala su je trojica sportaša: Vedran Pavlek u alpskom skijanju, a Siniša Vukonić i Antonio Rački u skijaškom trčanju.
Pavlek je bio nositelj zastave na otvaranju, a ostvario je i najbolji rezultat osvajanjem 27. mjesta u veleslalomu. U superveleslalomu je imao 41. rezultat, a u slalom nije došao do cilja prve vožnje.
Vukonićevi najbolji plasmani su bila dva 44. mjesta osvojena na 30 km slobodno i u dohvatnoj utrci na 15 km slobodno. Na 10 km klasično je bio 56., a na 50 km klasično je završio na 54. mjestu. Rački je najbolji bio na 50 km klasično, prošavši ciljem 52. Na 30 km slobodno je osvojio 62. mjesto, 71. je bio u dohvatnoj utrci na 15 km slobodno, a na 10 km klasično je imao 79. rezultat.
Nagano 1998.
U Naganu je prvi od svoja tri olimpijska nastupa imala velika 16-godišnja nada hrvatskog alpskog skijanja Janica Kostelić kojoj je povjereno i nošenje zastave na svečanom otvaranju. Hrvatska reprezentacija je bila sastavljena od šestero sportaša iz tri sporta. Uz Janicu su bila trojica alpskih skijaša, Vedran Pavlek, Renato Gašpar i Thomas Loedler, Antonio Rački je nastupio u skijaškom trčanju, a Ivana Jakupčević u umjetničkom klizanju.
Osmo mjesto Janice Kostelić u alpskoj kombinaciji je bio najbolji rezultat hrvatskih sportaša u svim dotadašnjim nastupima na ZOI. Slalom nije završila, u veleslalomu je bila 24., spust je završila na 25. mjestu, a u superveleslalomu je imala 26. rezultat.
Od skijaša je najbolji bio Loedler koji je osvojio 23. mjesto u veleslalomu, u kojem je Pavlek bio 28., a Gašpar ga nije završio. Pavlek je bio 30. u superveleslalomu, a Gašpar je završio kao 32. Loedler nije došao do cilja druge slalomske vožnje.
Rački je nastupio samo na 10 km klasično, ali nije završio utrku.
Ivana Jakupčević je ponovila rezultat Željke Čižmešije iz Albertvillea osvojivši 25. mjesto u originalnom programu.
Salt Lake City 2002.
Hrvatska je po prvi put imala dvoznamenkasti broj sportašica i sportaša (14), a nastupili su u pet sportova. Janica Kostelić je ponovno nosila zastavu na otvaranju, a onda se pobrinula da se po prvi put na Zimskim olimpijskim igrama čuje i hrvatska himna. I to čak triput.
Osvojivši tri zlatne medalje, u alpskoj kombinaciji, slalomu i veleslalomu, te srebrno odličje u superveleslalomu, ostvarila je nešto što prije, a ni poslije nje, nije uspjela napraviti nijedna skijašica.
Janičin brat Ivica osvojio je 9. mjesto u veleslalomu, a u slalomu nije došao do cilja druge vožnje, nakon što je imao četvrto vrijeme u prvoj.
Nika Fleiss je osvojila 12. mjesto u slalomu, u kojem je Ana Jelušić završila na 23. mjestu. Fleiss je bila 36. u veleslalomu, a Jelušić je završila na 37. mjestu.
Idora Hegel je osvajanjem 19. mjesta u slobodnom programu ostvarila najbolji hrvatski rezultat u umjetničkom klizanju.
Premijerni nastup hrvatskog boba četverosjeda, čiji je pilot bio Ivan Šola, a članovi posade Boris Lovrić, Đulijano Koludra, Niki Drpić i Igor Boraska, završio je osvajanjem 26. mjesta.
U skijaškom trčanju je Maja Kezele bila 55. na 15 km slobodno, na 10 km klasično je osvojila 57. mjesto, a u skiatlonu (5 km klasično + 5 km slobodno dohvatno) je završila kao 66.
Trkači Damir Jurčević i Denis Klobučar su nastupili u pet disciplina. Najbolji plasman je imao Jurčević, koji je bio 48. u sprintu slobodno (1,5 km). Na 15 km klasično je Klobučar osvojio 58., a Jurčević 61. mjesto. U skiatlonu (10 km klasično + 10 km slobodno dohvatno) je Klobučar osvojio 67. mjesto, a Jurčević 72. Na 30 km slobodno Jurčević je bio 63., a Klobučar 66., dok su na 50 km slobodno završili kao 53. i 54.
Željko Galjanić je postao prvi hrvatski olimpijac u biatlonu. U disciplini "individual" je završio na 83. mjestu, a u sprintu je bio 84.
Torino 2006.
Hrvatska je imala rekordnu zastupljenost u broju sportova (šest) i broju sportašica i sportaša (22). Treći put zaredom zastava je na svečanom otvaranju bila u rukama Janice Kostelić kojoj je to bio i oproštajni olimpijski nastup. Završila ga je obogativši svoju kolekciju odličja još jednim zlatom u alpskoj kombinaciji i srebrom u superveleslalomu, a veselila se i Ivičinom srebru u alpskoj kombinaciji, kojim je postao prvi muški hrvatski osvajač medalje na zimskim OI.
Janica je osvojila i četvrto mjesto u slalomu, a propustila je nastupe u veleslalomu i spustu, dok je Ivica bio šesti u slalomu i 31. u superveleslalomu.
Alpska reprezentacija je imala čak sedmoricu skijaša i četiri skijašice. Ana Jelušić je bila 15. u slalomu, a nije došla do cilja druge veleslalomske vožnje. Nika Fleiss je bila 19. u veleslalomu, 23. u slalomu te 40. u superveleslalomu. Matea Ferk je u debiju ostala bez plasmana u slalomu i veleslalomu.
Natko Zrnčić-Dim je najbolji plasman imao u veleslalomu, u kojem je osvojio 25. mjesto. U alpskoj kombinaciji i slalomu je bio 33., a u superveleslalomu je završio na 35. mjestu. Tin Široki je bio 26. u kombinaciji. Ivan Ratkić je superveleslalom završio na 39. mjestu, a ostao bez plasmana u kombinaciji i veleslalomu. Ivan Olivari je osvojio 49. mjesto u superveleslalomu. Dalibor Šamšal i Danko Marinelli nisu završili prvu slalomsku vožnju.
Idora Hegel je ponovno završila na 19. mjestu u konkurenciji klizačica.
Bob četverosjed s Ivanom Šolom kao pilotom te Slavenom Krajačićem, Alekom Osmanovićem i Juricom Grabušićem kao članovima posade osvojio je 23. mjesto.
Nikola Nimac je postao prvi hrvatski olimpijac u skeletonu i osvojio je 26. mjesto.
Petra Starčević je bila prva hrvatska biatlonka na Igrama, a osvojila je dva 79. mjesta, u "individualu" i u sprintu.
U skijaškom trčanju su Damir Jurčević i Denis Klobučar činili hrvatsku štafetu u sprintu, a završili su na 22. mjestu. Pojedinačno je u sprintu Jurčević bio 60., Kolobučar 73., a Alen Abramović 75.
Maja Kezele je u ženskom sprintu osvojila 58. mjesto, na 10 km klasično je bila 66., a u dohvatnoj utrci na 15 km (7,5 km klasično + 7,5 km slobodno) je završila kao 64.
Klobučar je na 15 km klasično osvojio 66. mjesto, Jurčević je bio 70., a Abramović 81. Klobučar je u dohvatnoj utrci na 30 km (15 km klasično + 15 km slobodno) osvojio 64. mjesto.
Otvori KEKS Pay
