Dok se svjetski sport već desetljećima bori protiv dopinga, jedan novi projekt ide u potpuno suprotnom smjeru. Enhanced Games, planirane za svibanj 2026. godine u Las Vegasu, najavljuju natjecanje u kojem će sportašima biti dopušteno korištenje zabranjenih supstanci – pod liječničkim nadzorom i bez klasičnih antidopinških testova.
Za razliku od olimpijskih i profesionalnih natjecanja koja slijede stroga pravila World Anti-Doping Agency (WADA), Enhanced Games odbacuju tradicionalni antidopinški sustav. Organizatori tvrde da je postojeći model licemjeran jer se doping ionako događa – samo potajno. Njihova ideja je jednostavna: ako se već koriste sredstva za poboljšanje performansi, bolje ih je legalizirati, regulirati i medicinski nadzirati nego skrivati. Na programu bi se trebali naći atletika, plivanje i dizanje utega. Sve to uz velike novčane nagrade i dodatne bonuse za rušenje svjetskih rekorda.
Prema dosad dostupnim informacijama, interes za sudjelovanje pokazali su i bivši olimpijci te profesionalni sportaši koji su već završili karijere u tradicionalnom sustavu ili su se našli na margini zbog dopinških prekršaja. Organizatori ističu da sudionici neće biti „pokusni kunići“, već odrasli sportaši koji svjesno pristaju na rizik, uz obavezne liječničke preglede i transparentno praćenje zdravstvenog stanja. No kritičari upozoravaju da se time otvara opasan presedan – osobito za mlađe sportaše, koji bi mogli biti potaknuti da eksperimentiraju sa supstancama kako bi ostali konkurentni.
Najveće pitanje koje Enhanced Games otvaraju nije samo zdravstveno, već i etičko:
je li sport još uvijek sport ako pobjeđuje onaj s boljom farmakologijom i jačim medicinskim timom? Dok jedni tvrde da je riječ o „iskrenijem sportu“, drugi ga nazivaju komercijalnim spektaklom koji briše granicu između natjecanja i laboratorija. Ipak, činjenica je da projekt privlači ozbiljne investitore i sve veću pozornost javnosti, što znači da bi Enhanced Games mogle postati test koji će promijeniti način na koji razmišljamo o granicama ljudskih performansi.
Iza projekta u kojem će sportašima biti ne samo dopušteno, već i preporučeno korištenje supstanci za poboljšanje performansi poput steroida, testosterona i hormona rasta stoji australski poduzetnik Aron D'Souza, koji svoju viziju opisuje kao put prema „nadljudskosti“ i oslobađanju čovječanstva od okova zastarjelih pravila. Njegova smjela ideja privukla je milijune dolara od istaknutih rizičnih kapitalista, uključujući suosnivača PayPala Petera Thiela i investicijski fond 1789 Capital, djelomično vođen od strane Donalda Trumpa Jr., dajući projektu financijsku snagu da izazove olimpijski pokret.
Ono što sportaše privlači ovom kontroverznom natjecanju nije samo sloboda korištenja zabranjenih supstanci, već i golem novac koji tradicionalni sportski sustav rijetko nudi. Nagradni fond za svaki događaj iznosi 500.000 dolara, a postavljen je i bonus od milijun dolara za obaranje svjetskog rekorda u sprintu na sto metara ili plivanju na pedeset metara slobodnim stilom. Taj je ček već unovčen. Grčki plivač Kristian Gkolomeev, četverostruki olimpijac, navodno je isplivao novu najbržu dionicu u povijesti, svega nekoliko tjedana nakon što je započeo s „poboljšanim protokolom“. Njegov uspjeh bio je dovoljan da osigura nagradu o kojoj je mogao samo sanjati.
– Trebalo bi mi barem pet karijera da zaradim milijun dolara – izjavio je Gkolomeev, sažimajući frustraciju mnogih sportaša koji se osjećaju iskorišteno od strane neprofitnih sportskih organizacija.
Njegovim stopama krenuli su i drugi, poput australskog osvajača olimpijske medalje Jamesa Magnussena, koji je slavno izjavio da će se „napumpati do škrga“ za priliku da obori rekord.
Sebastian Coe, predsjednik Svjetske atletike, nazvao je cijeli koncept „sranjem“, dok je čelnik Američke antidopinške agencije (USADA) Travis Tygart Igre opisao kao „opasnu klaunsku predstavu koja profit stavlja ispred principa“. Svjetska plivačka federacija (World Aquatics) i Svjetska antidopinška agencija (WADA) zaprijetile su doživotnim suspenzijama svakom sportašu, treneru ili službeniku koji se uključi u projekt. Organizatori Igara pokušali su se boriti protiv tih prijetnji, podigavši tužbu od 800 milijuna dolara protiv vodenih sportskih tijela, tvrdeći da sprječavaju sportaše da se natječu. Međutim, savezni sud u New Yorku odbacio je tužbu, potvrdivši pravo sportskih organizacija da se distanciraju od događaja koji promiču doping.
Unatoč osudama, osnivači Igara tvrde da je njihov pristup zapravo sigurniji i pošteniji. D'Souza tvrdi da je transparentnost ključna te da je bolje imati natjecanje u kojem svi otvoreno govore o supstancama koje koriste pod liječničkim nadzorom nego održavati iluziju čistog sporta dok se doping istodobno odvija u tajnosti. Natjecateljima neće biti dopušteno koristiti ilegalne droge poput kokaina, a sve supstance moraju biti legalno dostupne i propisane od strane liječnika.
Priča australskog plivača Jamesa Magnussena, poznatog kao „Projektil“, pruža uvid u složenost i opasnosti „poboljšanog“ puta. Nakon što je započeo s protokolom, njegova se tjelesna težina vinula s olimpijskih 94 na čak 140 kilograma.
– U otprilike šest tjedana napuhao sam se i počeo više sličiti bodybuilderu nego plivaču – objasnio je.
Njegova snaga u bazenu drastično je porasla, ali je dobivena mišićna masa negativno utjecala na plovnost. Unatoč nadljudskom treningu i korištenju posebnog plivačkog odijela, njegova vremena bila su značajno sporija od svjetskog rekorda kojem se nadao.
Otvori KEKS Pay
