Mislili smo da sve znamo o Johnu DeLoreanu jer o tom se kontroverznom američkom poduzetniku koji je stvorio jedan od kultnih svjetskih automobila koji je možda i najvećom metalnom svjetskom zvijezdom, do sada snimilo svašta, napisalo štošta, u tolikoj mjeri da nismo vjerovali kako možemo doznati nešto novo. I onda se pojavio Netflix sa svojom novom trodijelnom dokumentarnom serijom “Myth & Mogul: John DeLorean”. Sa skepsom smo krenuli u gledanje ove dokuserije ne vjerujući da ćemo doznati nešto što već nismo znali kao pasionirani ljubitelji serijala “Povratak u budućnost”, ali i povijesti automobilske industrije.
U spomenutom je serijalu, podsjetimo, DeLoreanov automobil bio glavnom zvijezdom, uz Michaela J. Foxa i Christophera Lloyda. I postao je to tek nekoliko godina nakon što se automobil prestao proizvoditi a tvrtka propala. I bili smo doista sasvim u krivu jer uspio je Mike Connolly, koji potpisuje serijal, otkriti neke sasvim nove detalje i na interesantan način provesti nas kroz život Johna DeLoreana te opisati njegov put od karizmatičnog buntovnika automobilske industrije do beskrupuloznog i okrutnog karijerista gladna slave zbog koje neće prezati od uništenja ljudi i gaženja preko leševa. Imao je u tome snažnu podršku jer je producentica serije Chris Hegedus, koja je režirala prvi dokumentarni film o DeLoreanu još 1981. godine. Obnovljena priča o tvorcu “gullwinga za narod” sada je mnogo snažnija. Priznajemo kako smo nekako propustili činjenicu da je John DeLorean zapravo Rumunj, odrastao u rumunjskoj zajednici u Michiganu nedaleko od tvornice Forda u Highland Parku. Jasno, njegovo podrijetlo nema nikakve veze s onim što će on poslije postati, no ima blizina Fordove tvornice gdje mu je radio otac pa je tako od najranijih dana DeLorean bio vezan za automobil. Poznate su, međutim, činjenice kako je počeo u Packardu, koji je tada proizvodio luksuzne automobile kod kojih se osobita pozornost pridavala detaljima te tehnološkoj usavršenosti.
Tamo je usvojio navike te iskazao doista velik talent koji je imao za mehaniku. Kako ta tvrtka zbog profila svojih vozila nije mogla pružiti puno više, tako je DeLorean otišao u General Motors, gdje je u Pontiacu stvorio jedan od američkih kultnih automobila, Pontiac GTO. DeLoreanov je napredak u General Motorsu bio nezadrživ. Do 40. godine već je bio nacionalna zvijezda automobilske industrije, tada jednog od oslonaca američke ekonomije, ali koja je bila istodobno i iznimno kompetitivno okruženje u kojem su se greške skupo plaćale. A DeLorean ih nije imao iako su prihodi General Motorsa padali, njegov je Pontiac, kojem je tada postao i šefom, ostvarivao je znatne profite, što je samo doprinosilo njegovu imidžu superstara. Ali, bilo je to i zato što je DeLorean imao i drukčiju osobnost, nije se priklonio standardnom korporativnom ponašanju, nošenju tipičnih menadžerskih odijela tog doba, odijevao se kreativnije, a više nego na sastancima bivao je na promotivnim događajima svoje marke po raznim svjetskim lokacijama. Svidjelo se to General Motorsu pa DeLorean postaje šefom Chevroleta, najvažnije marke u kompaniji. Međutim, činilo se kako je uspješnog menadžera, neki bi rekli “nove generacije”, slava pomalo počela hvatati pa je počeo i ozbiljnije brinuti se o svojoj pojavi. Napravio je plastičnu operaciju – u seriji su pokazane njegove ranije fotografije u usporedbi s izgledom na koji smo navikli kada se o DeLoreanu govori. Oženio se, rastavio, oženio drugi put, treći put, a onda konačno dobio ženu kakvu je očito želio, onakvu kakva odgovara njegovu imidžu, Cristinu Ferrare, manekenku, glumicu, autoricu i voditeljicu talk showa.
Koja je bila iznimno lijepa. Ukupno se DeLorean ženio četiri puta. Karijera mu je rasla pa je nakon jednog restrutkuriranja dospio do pozicije potpredsjednika tvrtke s malo prepreka da ne postane i predsjednikom. Stekao je neprijatelje, tradicionalni kadrovi nisu mogli podnijeti da netko takav postane šefom svega u General Motorsu. Otišao je sam kako bi osnovao DeLorean Motor Company – cilj mu je bio ponuditi atraktivan i tehnološki napredan sportski automobil za mali novac. I površniji poznavatelji povijesti autoindustrije znaju kako je to išlo. Pronašao je DeLorean da je britanska vlada, tada laburisti, voljna uložiti novac u poduzetništvo koje će gospodarski pokrenuti Belfast tada u žestokim nemirima potaknutim djelovanjem IRA-e. I DeLorean je prihvatio biti “mirotvorcem” za velik novac. Koji je trajao do dolaska na vlast Margaret Thatcher. Auto je, međutim, bio neusavršen, trebao je brojne preinake pa je upomoć DeLorean pozvao Colina Chapman, tvorca Lotusa. To je praktično uništilo tvrtku jer se Chapman želio riješiti svih starih DMC-ovih kadrova. No, tu se pojavljuje i prva mrlja na DeLoreanovoj reputaciji. Otkriveno je kako je ozbiljan dio od 120 milijuna dolara, koliko je dala britanska vlada – zadržao za sebe. A u tome je, prema svemu sudeći, sudjelovao i sam Chapman prihvativši da ga se plaća kroz DeLoreanovu firmu registriranu u Panami a koja se, međutim, nije bavila ničim niti je imala zaposlenih. Chapman je do smrti tvrdio da to nije istina, no doista ga je tek smrt spasila zatvora jer je poslije nađen skriveni novac na njegovim kao i DeLoreanovim računima. Priča s kompanijom završila je DeLoreanovim privođenjem zbog pokušaja preprodaje droge.
Na sudu se izvukao jer je njegov vješti odvjetnik uspio dokazati kako mu je namješteno uz pomoć materijala koje je objavio Larry Flynt, no reputaciju je zauvijek izgubio. A bila je tolika da nas podsjeća na današnje titane različitih autoindutrija, oni su veći od života, o njima se ne smije negativno pisati jer toliko toga doprinose. Tako je i novinar Hillel Levin, koji se pojavljuje u seriji zbog njegova široka istraživanja DeLoreanova “poslovanja”, rekao kako je on zapravo bio jedini kojega su vlasti za istrage Johna DeLoreana mogli smatrati nepristranim a dovoljno dobro informiranim da može biti svjedokom.
To je tek finale metamorfoze Johna DeLoreana od javne popularne figure do prevaranta pa i “čudovišta”, kako ga naziva kći jednog inovatora koji mu je dovoljno naivno povjerio da barata njegovim idejama pa ga je poslije natjerao da ih i otkupi. Tu su i detalji iz rane mladost kada je za studija zarađivao na prijevarama. Ova serija pokazala je Johna DeLoreana u pravom svjetlu, kao čovjeka koji će učiniti sve i uništiti svakoga na putu prema ostvarenju svoje ambicije. Njegov posinak Zach, koji se također pojavljuje u seriji, brani ga riječima da je ipak nešto ostavio. Pitanje je bi li takvo što mogao reći da nije bilo filma Roberta Zemeckisa u kojem auto s “flux capacitorom” leti u budućnost…
Novinari...pa i vrapci znaju da se ne radi o metalnoj zvijezdi vec o prvom automobilu izradjenom potpuno od karbonskih vlakana. I to ne zbog inovativnosti nego zbog tezine da bi ovaj auto pogonjen skromnim motorom ipak imao kakve takve performanse