Okvir za sjećanja: Jadranski susreti // HRT 1 - pet ruža
"Imali smo, nažalost, malu nezgodu u ovoj igri. Naravno, uvjereni smo da neće biti težih posljedica. Natjecatelj je malo nezgodno pao", govori Oliver Mlakar posve smireno u kameru. Godina je 1974., a mjesto radnje je Senj, gdje su održani još jedni Jadranski susreti i to između ekipe Malog Lošinja i Paga. Publika gleda što se događa, ali nitko nije baš previše zabrinut. Današnji gledatelji, pak, ne mogu vjerovati svojim očima dok gledaju snimku. U jednoj od igara dva su se natjecatelja, naime, penjala po jarbolima na čijem su vrhu visili pršuti. Trebali su doći do njih i skinuti ih, a tko je prvi to učinio za sva četiri pršuta, odnio je bodove. Radilo se tu o preko 10 metara visine, a oni su se penjali bez ikakve zaštite, makar i nekog konopa koji bi ih osiguravao. Jedina zaštita su nekih par smiješnih strunjača na podu. Nisu baš puno pomogle tom mladiću koji se stropoštao u sunovrat sa samog vrha i to ravno na glavu. I leži on tako u nesvijesti na podu (ispostavilo se kasnije da mu je napukao kralježak, a zaradio je i potres mozga), par momaka ga vuče na nosila i nikom ništa. "Malo je nezgodno pao." I zaista, ne znaš dok gledaš bi li se smijao ili plakao, ali ravnodušan sigurno nisi. Jer HRT je zaista pogodio u sridu novim specijalom "Okvir za sjećanja". U povodu sedamdesete obljetnice Hrvatske televizije, od 17. ožujka do 26. svibnja na Prvom će programu, naime, premijerno prikazati deset polusatnih emisija, portrete popularnih emisija Televizije Zagreb iz 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Prvo su predstavljeni Jadranski susreti, narodne sportske igre između naših gradova na moru, koji su se održavali od 1971. do 1974. te od 1978. do 1980., a ako je suditi po premijernoj emisiji, HRT nije mogao na bolji način obilježiti okrugli rođendan. Jer nije riječ samo o povijesti televizije u Hrvatskoj, nego i preslici jednog povijesnog i društvenog trenutka. Dok živimo u vremenu u kojem je sve višestruko osigurano i svaki rizik se prevenira, ovakav bi pad zasigurno izazvao stotine naslova: "nevjerojatno", "skandalozno", "na rubu smrti"... I naprosto je nevjerojatno vidjeti jedan sasvim drugačiji mentalni sklop u kojem je natjecatelj "malo nezgodno pao". Pa čovjeku točno dođe da se zapita kako smo od potpuno prihvatljivog slijetanja na glavu u borbi za pršutom došli do "clean aesthetice", "matche" i "wellbeinga". Bez davanja vrijednosnih sudova o bilo kojemu od razdoblja, možemo samo reći da je važno pogledati ove emisije i vidjeti kako se živjelo nekada, posebice nama mlađim generacijama, koji nikada za nešto poput Jadranskih susreta nismo čuli. A odlično su ih predstavili HRT-ovci koji su tada radili na produkciji te osmišljavanju igara kao što su plivanje zavezanih ruku i nogu, potezanje konopa i bušenja balona na trampolinu. Varalo se, suci su se bacali u more, bilo je fizičkih obračuna, ali slažu se svi - bilo je strašno zabavno. Pa pogledajmo što nas dalje čeka!
FOTO Šokantna transformacija chefa Ivana Pažanina! Drastičnom promjenom sve je iznenadioJa sam Raquel Welch // HRT 3 – tri ruže
Još je jednu emisiju koja budi nostalgiju HRT prošlog tjedna servirao gledateljima. Dokumentarni film "Ja sam Raquel Welch" donosi priču o jednoj od najvećih hollywoodskih ikona šezdesetih i sedamdesetih godina. Generacije koje su odrasle uz njezine filmove dobro znaju koliko je Welch bila više od još jedne filmske ljepotice, a mlađi gledatelji možda će tek sada shvatiti zašto je njezin utjecaj bio toliko velik. Riječ je zapravo o filmu koji je dio serija "Ja sam...", a koji podsjeća na zvijezde nekog drugog vremena. Ovaj film podsjeća tako na trenutak koji je Welch pretvorio u globalni fenomen, odnosno na njezinu ulogu u filmu "One Million Years B.C.", čija je scena s krznenim bikinijem postala jedan od najpoznatijih filmskih prizora tog razdoblja. Kroz arhivske snimke, fotografije i svjedočanstva kolega i članova obitelji, film pokušava objasniti kako je Raquel Welch balansirala između statusa seks-simbola i želje da bude ozbiljna glumica. A u Hollywoodu tog vremena to nije bio lak zadatak. Upravo zato ovakvi dokumentarci ne samo da podsjećaju na jednu zvijezdu, nego i na razdoblje u kojem je Hollywood izgledao potpuno drukčije.
Provjereno // NOVA TV – tri ruže
Na sasvim je drugačiji način ekipa "Provjerenog" predstavila Filipine. Riječ je o zemlji iz koje u Hrvatsku posljednjih godina dolazi sve veći broj radnika, no o njoj i dalje malo znamo. Zato su reporter Marko Stričević i snimatelj Mišo Maoduš otišli na drugi kraj svijeta kako bi napravili specijalnu emisiju koja pokušava odgovoriti na pitanje koje se kod nas često postavlja, ali rijetko objašnjava: odakle zapravo dolaze ljudi koji danas rade u hrvatskim restoranima, hotelima ili skladištima. Rezultat je zaista sjajan! Razgovarali su s desecima ljudi, a posebno su zanimljive priče onih koji se spremaju doći u Hrvatsku. Neki od sugovornika otvoreno govore kako su o zemlji u koju odlaze donedavno znali vrlo malo, a odluku o dolasku donose jer je to prilika za zaradu kakvu kod kuće ne mogu imati. I dok se inače to tim ljudima često govori kroz političke rasprave ili statistike, ovakva reportaža podsjeća da iza tih brojki stoje konkretni ljudi i konkretne životne priče.
Treća dob // HRT 1 – tri ruže
Marginaliziranim se skupinama sjajno već godinama bavi i emisija "Treća dob" te otvara teme koje rijetko dolaze u središte televizijskog programa. U prošlotjednom je izdanju fokus tako bio na prosvjedu sindikata i umirovljeničkih udruga koji traže veće plaće i mirovine. U studiju su gostovali predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić i državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš, a razgovor je pokušao otvoriti pitanje opravdanosti zahtjeva i mogućih rješenja, uz sjajan naglasak na to da napredak u društvu često ne dopire do onih kojima je to najpotrebnije. Razgovor je odlično vodila urednica i voditeljica Anita Hristić, koja redovito svojim radom podsjeća zašto je važno da umirovljenici u informativnim emisijama ne ostanu tek statistika.