U organizaciji Večernjeg lista 11. listopada u Lisinskom se održava plesni koncert ansambla Lado, koji je već rasprodan, što dovoljno govori kako publika jedva čeka svaki nastup ansambla koji bilježi 73. godinu postojanja. Umjetnički voditelj ansambla Krunoslav Šokac ispričao nam je što su sve pripremili za nastup u Lisinskom te koji su im planovi za skoru budućnost.
U Lisinskom 11. listopada ansambl Lado održat će plesni koncert, a ulaznice su rasprodane, što je najbolji dokaz naklonosti publike. Možemo li otkriti što je sve na programu?
Lado doista ima brojnu, vjernu i, kako kažete, “naklonjenu” publiku, zasigurno zbog toga što je svaki naš koncert jedinstven doživljaj za svakog gledatelja. Gledajući i slušajući Lado, možete se upoznati s velikim bogatstvom i raznolikošću hrvatske tradicijske kulture te uživati u profesionalnim izvedbama na najvišoj umjetničkoj, tehničkoj i izvođačkoj razini. Plesni koncert u Lisinskom pred publiku donosi neke od najpoznatijih, najizvođenijih i uvijek rado viđenih točaka iz bogatoga Ladova repertoara. Tu su “Ladarke”, svojevrsna himna i zaštitni znak ansambla, dubrovačko-primorski ples, poskočica “Linđo”, “Ej sviraj Pavo – pjesme i plesovi iz Baranje”, legendarni “Prigorski plesovi”... Kada je o hrvatskoj zaštićenoj nematerijalnoj kulturnoj baštini riječ, u ovom programu moći ćemo, među ostalim, čuti arhaično, samačko čobansko pivanje iz Gornjih Poljica, međimurske popevke, zvuke cimbala, lijerice, gajdi i tambura samica...
U najavi se spominju i neki noviteti koje ste pripremili za nastup u Lisinskom, o čemu je riječ?
Uz spomenute koreografije i vokalno-instrumentalne točke, svi koji su na vrijeme osigurali ulaznice za Lisinski moći će uživati u najnovijoj plesnoj točki na Ladovu repertoaru – “Turanjskom kolu – pjesmama i plesovima Turnja na moru”. Ta je koreografija premijerno izvedena početkom rujna ove godine u sklopu festivala Lado na Mažurancu. Na programu je i najnovije djelo Bože Potočnika “Ideju mužikaši – teme iz Hrvatskog zagorja”, koje je Lado premijerno izveo prošle godine. U Turnju, dalmatinskom priobalnom selu nedaleko od Zadra, najčešće se plesalo kolo i njegova inačica divojačko kolo. Dijelovi su kola šetnja i šuljanje, a obično se uz šetnju pjevala tugaljiva ljubavna pjesma “Odriši se barka od kraja”. Nošnje za tu koreografiju izradile su Jasna Dročić i Miljenka Lenđel, vješte zaposlenice Lada kojima je glavni zadatak briga o bogatom Ladovu fundusu narodnih nošnji.
Koliko je ansambl Lado posljednjih godina uključio suvremene izvedbene forme u svoje točke i kako ih publika prihvaća?
Lado je izniknuo iz tradicije – specifični segmenti baštine (ples, glazba, tradicijsko odijevanje) u fokusu su našeg djelovanja. Činjenica da je Hrvatska svjetski fenomen po broju zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara dodatno obvezuje ansambl Lado u njegovoj misiji očuvanja i prezentiranja baštinjenih glazbenih i plesnih fenomena. S druge strane, suvremenost uključuje praćenje trendova i drugih izvedbenih umjetnosti kako bi se Lado posebnim projektima uključio u aktualnu kulturnu scenu. Osim otvaranja novim izvedbenim formama, tu je i suradnja s kazališnim ustanovama, afirmiranim hrvatskim glazbenicima, kao i s alternativnom kulturnom scenom. Primjerice, Lado Electro projekt je koji ove godine slavi punih dvadeset uspješnih godina. Iza nas su brojni koncerti, dva audio izdanja kao i veliki slavljenički koncert održan u ožujku u zagrebačkoj Tvornici kulture. Rad na osuvremenjenoj i za Lado nestandardnoj interpretaciji hrvatske tradicijske glazbe nastavili smo i ove godine suradnjom s Jazzianom Croaticom Borne Šercara. Održani su brojni koncerti, a objavljen je i najnoviji nosača zvuka UNTAMED – Borna Šercar’s Jazziana Croatica & Lado. Upravo su u tijeku pripreme za veliki koncert, također u dvorani Lisinski, a riječ je o suradnji tri velika ansambla – Lado, Sudar Percussion i Jazz orkestar HRT-a. Koncertom zanimljiva naziva – Sudar tradicija – želimo na nov način predstaviti raznolikost i ljepotu hrvatske tradicijske glazbe. U većini novih skladbi, u aranžmanima Marka Firsta, Aleksandra Vešića, Ivane Kuljerić Bilić i Zorana Šćekića, moći će se čuti i različite vrste tradicijskih pjevanja pojedinih hrvatskih krajeva. Ideja ovog projekta jest približiti tradicijsku glazbu svim naraštajima na jedinstven način i osebujnim zvukom povezati 40 glazbenika triju različitih ansambala.
Ansambl Lado obilježava 73 godine djelovanja i cijelo to vrijeme jednako ste predani očuvanju naše baštine i kvaliteta vašeg programa uvijek je na visokoj razini. U čemu je tajna te dugovječnosti i uspjeha?
Tajna dugovječnosti i uspjeha leži prije svega u doista velikom i neiscrpnom bogatstvu i raznolikosti hrvatske tradicijske kulture koju smo baštinili, bilo da je riječ o plesovima, pjesmama, običajima i kulturnim praksama, bilo o tradicijskom odijevanju. Često smo i sami kao narod nesvjesni ovoga blaga koje nam je ostavljeno u nasljeđe. Hrvatska je jedinstvena po broju zaštićenih kulturnih dobara, bilo da je riječ o nacionalnoj listi Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, bilo o kulturnim dobrima upisanim na UNESCO-ovu reprezentativnu Listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Velik broj ovih kulturnih dobara, a osobito glazbenih izričaja, nalazi se na repertoaru ansambla Lado. Drugi razlog uspjeha ansambla Lado leži u konceptu prikazivanja narodnih plesova i pjesama na sceni koji je afirmirao i oblikovao utemeljitelj i prvi umjetnički voditelj Lada, Zvonimir Ljevaković. Taj je pristup danas aktualniji nego ikad prije, a ogleda se u poštovanju autentičnih, izvornih glazbenih, plesnih i koreografskih/prostornih predložaka. Takav scenski, koreografski pristup, kao i osobita pozornost koja se u ansamblu posvećuje tradicijskom pjevanju, sviranju i odijevanju, oblikovali su i afirmirali Lado kao folklorni ansambl svjetskoga glasa i svojevrstan centar izvrsnosti u ovom specifičnom području izvedbenih umjetnosti. Treći i jednako važan element za uspjehe Lada su ljudi – svi zaposlenici, a nadasve brojne generacije bivših i sadašnjih umjetnika koji su, kako kažete “predano”, utkali svoje plesačko, pjevačko i sviračko umijeće, a onda – što je još i vrednije – svoje emocije, dušu, srce i ljubav u brojne Ladove koncerte i izvedbe u našoj dugoj i uspješnoj povijesti.
Koji cilj želite ostvariti tijekom svog mandata u ansamblu, što vam je prioritet?
Prioritet ansambla Lado jasno je definiran Statutom – istraživanje, prikupljanje, umjetničko obrađivanje i scensko prikazivanje najljepših primjera hrvatske plesne i glazbene tradicije. Dobar primjer sustavnog rada, istraživanja, obrađivanja i scenskog prikazivanja među ostalim je i prvi Ladov album uskrsne tematike “Veliko je sad veselje – hrvatske uskrsne pučke popijevke”, objavljen u pandemijsko vrijeme, a za koji smo ove godine dobili diskografsku nagradu Porin. S istim programom Lado je u travnju gostovao u čuvenom rimskom konzervatoriju Conservatorio di Santa Cecilia i Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Dio odgovora na vaše pitanje može se iščitati i iz mojih prethodnih odgovora, a okosnica i svojevrsna misao vodilja u radu i djelovanju ansambla Lado tri su principa – tradicija, suvremenost i izvrsnost. Velike izvođačke mogućnosti jedinog hrvatskog profesionalnog folklornog ansambla treba dodatno jačati i proširivati, ne samo koncertnim izvedbama nego i pažljivim kreiranjem različitih programa te edukativnim aktivnostima, suradnjom s autorima i umjetnicima iz drugih područja izvedbenih umjetnosti te otvaranjem prema novoj publici. Daljnje programsko i koncepcijsko dopunjavanje i oblikovanje repertoara ansambla, unapređenje produkcije i osobito rad na održavanju i permanentnom usavršavanju tehničke i stilske kvalitete izvedbi, samo su neki od segmenata važnih u daljnjem umjetničkom, izvođačkom i scenskom djelovanju Lada.
