Pošast zvana TikTok i serije poput "Stranger Things" danas mlade vode do zaboravljenih glazbenih klasika. Roditelji tinejdžera često sa smiješkom prepričavaju kako im klinci oduševljeno dolaze s riječima kako su "otkrili novu pjesmu", kad ono njihov podmladak pjevuši: "And if I only could, make a deal with God, and get him to swap our places, be running up that road, be running up that hill, be running up that building, if I only could".
Dakako, riječ je o "Running Up That Hill", jednom od najvećih hitova u karijeri britanske kantautorice Kate Bush, pjesmi snimljenoj 1985. Ova pjesma doživjela je novi život na top-listama zahvaljujući seriji "Stranger Things", a tinejdžeri su sve više počeli otkrivati glazbu iz 70-ih i 80-ih koja je njima sasvim nova. Stoga ne čudi što se događaju situacije poput one iz 2015., kada su klinci na društvenim mrežama oduševljeno pisali kako je "super da im je Kanye West otkrio tog nekog novog glazbenika Paula McCartneya", referirajući se na njihovu suradnju u pjesmi "FourFiveSeconds". Ipak, ovo nije novi fenomen. Prije 40 godina reklame za Levi's traperice i hit filmovi iz 80-ih i 90-ih vratili su pjesme iz 60-ih na vrhove top-lista, privlačeći nove generacije.
FOTO Marc Almond oduševio Tvornicu: Povratak u Zagreb nakon 11 godina u znaku bezvremenskih hitova
Levi's kampanje za model 501, poznate po crno-bijelim spotovima s avanturističkim scenama, oživjele su soul i rock klasike iz 60-ih. Hit Marvina Gayea "I Heard It Through the Grapevine" iz 1968. popeo se na osmo mjesto britanske ljestvice 1985., dok je pjesma "When a Man Loves a Woman" Percyja Sledgea iz 1966. došla na broj 1 1987. godine. Ben E. Kingov hit "Stand by Me" snimljen 1961. također je dosegnuo prvo mjesto iste godine. Kad su The Clash 1982. snimili "Should I Stay Or Should I Go", nisu mogli ni sanjati da će ta pjesma puno veći hit postati devet godina poslije, zahvaljujući reklami. Ove reklame nisu samo prodavale traperice, nego su repopularizirale glazbu među mladima koji je nisu doživjeli u vrijeme kad je ona nastala.
Filmovi su bili jednako moćni. Megahit "Duh" s Patrickom Swayzeom i Demi Moore 1990. vratio je "Unchained Melody" Righteous Brothersa na vrhove ljestvica nakon 25 godina, pretvorivši je u globalni hit. "Bohemian Rhapsody" grupe Queen iz 1975. popela se na ljestvice 1992. zahvaljujući filmu "Wayneov svijet" i kultnoj sceni u kojoj Mike Myers i Dana Carvey na nju tresu glavama u autu. Filmsku situaciju gledamo i ovih dana kod nas. Naime, film "Svadba" Igora Šeregija ruši sve rekorde gledanosti, a na kraju ovog filma svira skladba "Ljube se dobri, loši, zli" grupe Magazin. Pjesma je snimljena još 1989., a odnedavno je u trendingu baš zahvaljujući "Svadbi".
U 21. stoljeću sve je puno lakše zahvaljujući streamingu i društvenim mrežama. Dovoljan je jedan prijenos uživo ili viralni hit da mladi ponovno otkriju stare hitove. To je najbolje iskoristio Jakov Jozinović, koji je rasprodao dvorane i prije nego što je snimio svoje originalne pjesme. Tako je novi život doživjela i kultna "Olivera" Đorđa Balaševića, pjesma koja je stara punih 40 godina. Kada bismo danas na ulici proveli anketu među tinejdžerima i tražili ih da nastave stihove pjesme koja počinje s "Na pragu svojih dvadesetih bio sam laka roba, bile su moderne barabe onih dana", velika većina mogla bi nastaviti bez problema. Jakov im je tako otkrio i Zdravka Čolića, Olivera Dragojevića, Gibonnija, ali i Silente. Debitantski singl "Terca na tišinu" ove dubrovačke grupe objavljen je 2013., a početkom ove godine zasjeo je na prva mjesta top lista trendinga u Hrvatskoj i Srbiji. Razlog? Jakov Jozinović pjevao ju je na svom koncertu u Tvornici, a specijalni gost bio mu je pjevač Silentea Tibor Karamehmedović. Snimka je ubrzo postala viralna, a na TikToku su zaredale brojne obrade.
"Iskreno, kad sam nastupao s njim krajem studenog u Tvornici kulture u Zagrebu, mislio sam da će mi biti neugodno jer nitko neće znati pjesmu. Ali od prve sekunde osjetio sam ogroman val energije koji traje još uvijek. Ta publika i generacija zna i voli tu pjesmu, možda ni sami ne znaju kako, ali dobra pjesma uvijek nađe put. Nadam se da će potražiti još toga od Silentea jer imamo i jačih pjesama", kazao nam je oduševljeni Tibor, koji je nakon ovog uspjeha i sam promijenio svoje mišljenje o TikToku. "Uvijek sam mislio da su TikTok hitovi nešto što te neočekivano napravi prividno popularnim, ali da je zapravo riječ o zezanciji te da tim putem nitko neće platiti ulaznicu ili stvarno nešto zavoljeti. Ali nama se brojnost publike na koncertima udvostručila i proširila. Neopisivo mi je drago zbog toga. Što se Silentea tiče, sigurno da nismo pretjerano aktivni na TikToku, niti ćemo sad nekim čudom shvatiti kako biti smiješan na toj mreži. Ali počeli smo se više zabavljati. Nisam opterećen društvenim mrežama jer prečesto izgubim hrpu vremena gledajući ništa i zaboravim što sam radio", iskreno će Tibor dodajući kako marketing i TikTok ništa ne vrijede ako se vidi da lažeš čim otvoriš usta. Ovaj novi uspjeh Silenteu je donio puno novih fanova koji im se, kaže Tibor, javljaju na društvenim mrežama.
"Ima naravno jako puno ljudi koji tek upoznaju bend i većinom su oduševljeni količinom dobrih pjesama jer su navikli na izvođače koji stalno mijenjaju žanr. Valjda jer ti izvođači nemaju svoj ukus pa rade što god je popularno u tom trenutku. Ali nisam znao da ima i sve više onih koji ne žele da budemo popularniji, jer misle da će nas novac pokvariti. A ne znaju da sam ja već pokvaren, samo ne željom za novcem, nego željom da sviramo po cijelom svijetu i svakom čovjeku koji postoji. Grizemo i skačemo. Volimo to više nego išta, za to smo rođeni. Jednostavno nema boljeg mjesta od pozornice. Silente trenutačno radi više nego ikad i strašno sam sretan kad vidim podršku svih tih ljudi. Kupuju karte, majice, CD-ove, ploče… Silente je najbolji bend na svijetu, a tek njegova publika… To je neviđeno! Hvala svima na čitanju i podršci. Vidimo se na Silenteovim koncertima", poručio je Tibor. Još je luđa priča oko pjesme "1001 noć" grupe Colonia. Snimljena je još 2000. godine i među hitovima vinkovačke grupe nikad nije bila popularna poput pjesama "Svijet voli pobjednike" ili "Oduzimaš mi dah", a proteklih tjedana i ona je na vrhovima trendinga u Hrvatskoj i Srbiji. "Krivac" za to je popularni srpski influencer Bogdan Ilić, poznatiji kao Baka Prase. On je 1. veljače na platformi Kick organizirao boksačke mečeve influencera, koje je u prijenosu uživo pratilo čak 600 tisuća ljudi. U borbi večeri nastupili su Luka Silni i Mali Bobi, a stanoviti Bobi ušao je u ring upravo uz taktove pjesme "1001 noć". To je bilo dovoljno da je otkrije TikTok generacija. Autor ove pjesme Boris Đurđević kaže kako se jako iznenadio kad je shvatio da je njegova 25 godina stara pjesma odjednom postala hit.
"Moram priznati da sam zbunjen moćima društvenih mreža, posebno TikToka. Pjesma '1001 noć' samo u posljednjih 28 dana ima 9,4 milijuna pregleda na YouTubeu, 140 posto više nego inače. Na Spotifyu svaki dan dobivamo po 10 tisuća novih pratitelja. To je nevjerojatno za pjesmu koja nikad nije bila singl, nikad za nju nismo snimili spot", komentirao nam je Đurđević. Dodao je kako mu je jasno da je postala hit i zbog svog uvoda. "Ima u uvodu taj istočnjački melos, ali to je bio maksimum do kojeg sam išao. Nikad nisam prešao tu crtu i otišao u smjeru turbofolka, držao sam granicu pop-kulture", veli Đurđević i dodaje kako mu njegov 19-godišnji sin svaki put oduševljeno javlja kako se pjesme koje je napisao i danas redovito čuju na tulumima. "Nije mi ni potrebno reklamirati se na društvenim mrežama. Imam katalog od 40-50 hitova u 25-30 godina. Ne natječem se sa sobom. Nisam ništa radio, ništa promovirao. Ljudi otkrivaju kvalitetu sami. Otkako je '1001 noć' opet postala hit, javilo mi se nekoliko DJ-eva iz Srbije koji bi je remiksirali. Svima sam dao dopuštenje. Što se Colonije tiče, pjevačica Ivana Lovrić i ja bili smo bukirani još u siječnju. Nastupamo više nego ikad po Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Slovačkoj, a svaka dva mjeseca objavit ćemo novu pjesmu. Vjerujem da će sad upita biti i više. Hvala mladom boksaču", sa smiješkom nam je kazao Boris Đurđević.
A što o ovom trendingu misli struka? Za mišljenje smo pitali Andreja Babića, tajnika Hrvatske glazbene unije i uspješnog autora hitova grupe Markiz, kao i pjesama sa svog solo projekta Babich.
"S obzirom na to koliku emociju glazba pruža, čudi me da je novim generacijama postala gotovo sporedna. Za mene je najljepši osjećaj čekati u redu da se otvori trgovina s pločama ili CD-ima, pa među prvima kupiti album koji svi mjesecima iščekuju. Danas gotovo da više ne postoji albumsko slušanje – život se odvija od singla do singla, sve je na brzinu i površno. A koncept albuma oduvijek je bio kulminacija nečije glazbene kreativnosti. Interes mladih da otkriju nekog 'starijeg' vrhunskog izvođača gotovo i ne postoji, osim slučajno, u prolazu – kroz film, reklamu ili TikTok. Sve stane u sedam sekundi pozornosti. Mi smo kao klinci upijali glazbu svih generacija, a ne samo one koja nam odgovarala po godinama. Onda se odjednom dogodi da netko podijeli tih sedam sekundi hita iz devedesetih i lavina se zakotrlja. Svi se počnu čuditi kako to prije nisu otkrili. Znam to iz prve ruke jer imam djecu tih godina. Naravno da mi je jako drago kad novi klinci slušaju stariju glazbu, ali bilo bi mi još draže da sami počnu otkrivati more predivnih pjesama koje su stvarale generacije – a zbog raspršene pozornosti do njih rijetko dopru. Bilo logično da ih jedna novootkrivena hit-pjesma potakne da preslušaju barem najveće hitove tog izvođača. Svijet je prepun divne glazbe. Pomozite djeci da je otkriju, osjećat će se bolje", kazao je Babić.
Kako će se ova situacija odraziti na diskografe, pitali smo predstavnike Menarta i Aquarius Recordsa. Direktor Menarta Branko Komljenović kaže kako ovo nije neočekivano. "U proteklih nekoliko godina možemo vidjeti kako su neke pjesme ponovno zaživjele kod novih generacija koje su to preskočile, nisu imale priliku čuti ili nisu dovoljno istražile glazbu. Pjesma 'Running Up That Hill' Kate Bush ili 'Master of Puppets' Metallice došle su do mlađe populacije preko serije 'Stranger Things', dok na TikToku imamo slučaj da je ponovno zaživjela pjesma 'Dreams' grupe Fleetwood Mac ili 'Pretty Little Baby' Connie Francis. Zato nas i ne iznenađuje što veliki izdavači kupuju kataloge izvođača poput Boba Dylana, Paula Simona, Brucea Springsteena, a nedavno i Britney Spears. Dakle, ovo je možda ono što stalno viđamo u svijetu, a sada se polako počelo događati i u Hrvatskoj." S njim se slaže i glazbeni urednik Aquarius Recordsa Anđelko Preradović.
"Jedna od prvih većih trending pjesama na TikToku bila je 'Break My Stride' Matthewa Wildera, koja je objavljena 1983. godine. Nove verzije i remixevi nekad su u inozemstvu također vraćali popularnost pjesmama i izvođačima, no nas je taj trend uglavnom zaobišao. Izvođačima i autorima sigurno je drago da su njihova djela opet u fokusu, a i nas izdavače veseli takvo prisjećanje na postojeće kataloge", kaže Preradović. Zanimalo nas je i jesu li sad stare pjesme općenito slušanije od novih.
"Otkako je Spotify uveo ono da ljudima na kraju godine procijeni dob na temelju slušanja tijekom godine – fora je vidjeti koliko mladi ustvari imaju 'starački' ukus. Ne bih se pri tom zaustavio samo na 80-ima i 90-ima jer moja kći od 17 godina poteže za Frankom Sinatrom i Deanom Martinom, a zahvaljujući njoj upoznat sam i s opusom Lesley Gore. U novoj produkciji učestalo se koriste elementi i sampleovi iz starih pjesama, pa mladi otkrivaju i odakle originalno potječu ti zvukovi. No nema potrebe za veličanjem 80-ih i 90-ih. I tada je bila hrpa obrada za koje nismo ni znali da su obrade", veli Preradović.
"Mladi danas imaju tu sreću da im je cijeli svjetski repertoar dostupan na jednom mjestu i broji sad već više od 250 milijuna pjesama. Dnevno se objavi više od 100.000 pjesama na streaming servisima, gužva je veća nego ikada, i nije neobično da onda mladi od tog izobilja otkrivaju baš stare pjesme jer su one bile vezane za određeno vrijeme i okolnosti. Sve je to dio velikog 'ekosustava' na digitalnim servisima. Mislim da to ne znači da su nove pjesme manje važne, nego da se konzumacija glazbe promijenila. Publika danas ima pristup cijeloj glazbenoj povijesti u jednom kliku pa se događaju ovi prijelazi s novih na stare izvođače, žanrovske raznolikosti... U glazbi jednostavno nema više nikakvih granica. Ono što je nekome stara pjesma, novom je konzumentu možda potpuno novo i ima potpuno drukčije konotacije", kazao je Komljenović i dodao da streaming nije nužno preuzeo vlast u načinu na koji se danas sluša glazba.
"Nema prevlast, ali donio je mogućnost širenja tržišta i na susjedne zemlje, što radio zbog koncesija i frekvencije ne može. Ako nešto u samo nekoliko dana postane jako viralno, može napraviti puno veći domet nego jak radio airplay mjesec dana. Colonijina '1001 noć' trenutačno, osim u Hrvatskoj, ima odlične brojke i u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Nama u diskografskoj industriji radio je u Hrvatskoj i dalje važan medij, ali isto tako često se događa da pjesma prvo postane viralna na TikToku, a tek onda dobije snažniju radijsku rotaciju. Pogotovo ako je bila zaboravljena, a postane viralna nakon određenog vremena od objavljivanja", objasnio je Preradović. Za njega su radio i streaming "paralelni svjetovi". "Tko sluša radio, nepoznati su mu trendovi, a tko prati internet pojave, iznenadi se tokom misli nekog glazbenog urednika koji sredi svoju emisiju kao cjelinu. Stariji ne mogu zapamtiti nove pjesme i izvođače, a mladi znaju stare refrene ali nemaju pojma ni tko to pjeva ni kako se zove pjesma. No u konačnici svi slušaju glazbu da bi uživali u njoj", rekao je Preradović.
Zaključak je da diskografi sve više ulažu u digital. "Digital nam je uvijek bio bitan, čak i prije dolaska streaming servisa u Hrvatskoj to je bila jedna od najbitnijih kategorija u diskografskom poslu. Na YouTubeu imamo svoj kanal od 2009. Danas pratimo sve novosti i trendove unutar digitalne distribucije. Educiramo se svake godine, organiziramo radionice za izvođače kako bi i oni sami poboljšali svoje profile i kanale, povećali slušanost i vidljivost te stekli adekvatna znanja. Prihodi od digitala povećavaju se iz godine u godinu, kako u svjetskim okvirima tako i u Hrvatskoj. Dok je većina EU i svijeta ipak već dobro razvijeno digitalno tržište, Hrvatska i regija još su daleko od toga, i kod nas se broj pretplatnika digitalnih servisa ne može usporediti s onim u razvijenim državama EU, no činjenica je da se on povećava iz godine u godinu. To znači da u sljedećem razdoblju možemo očekivati rast, već s obzirom na samu činjenicu povećavanja broja pretplatnika streaming servisa. Mnogi od tih novih pretplatnika tek će otkrivati starije pjesme iz našeg kataloga. Iako je tržište manje, trendovi su vrlo slični globalnima. Povratak starijih hitova na top-liste pokazuje koliko digitalne platforme mogu ponovno aktivirati interes za pjesme stare deset ili dvadeset godina, a to je i dokaz kako je B katalog i dalje vrijedan dio poslovanja. Digitalne platforme omogućile su da katalog dobije svoj drugi, pa čak i treći život", rekao je Branko Komljenović.
"Strategija je uvijek ista – pronaći nove izvođače, autore i pjesme, i biti dostupan ako nešto starije postane zanimljivo. Pritom je jako bitno da ljudi koji drže pjesme u ladici naprave taj korak i pretvore ih u izdanja koja su digitalno dostupna, jer u nečijoj ladici neće napraviti ništa. Nevjerojatno mnogo snimki i dalje nije dostupno – što zbog autorskih prava ili aljkavosti izdavača/izvođača. U Hrvatskoj stvari ili kasne ili su mnogo manje u odnosu na globalna zbivanja. Voljeli bismo da se taj postotak u Hrvatskoj poveća. No možda noviji diskografi ili samostalni izvođači, koji nemaju masovnu prodaju niti često vrćenje na radiju, imaju takve postotke prihoda streaminga u cjelokupnom prometu", zaključio je Anđelko Preradović.
Otvori KEKS Pay
