Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Ahdnama – povelja za život katolika od 15. do 17. stoljeća u hrvatskim zemljama

Naglo 'sazreli' uglednici (civilni i klerički) kojima je na prvome mjestu popunjavanje bosanskim katolicima praznih demografskih rupa u Hrvatskoj ne prestaju s objedama na račun fra Anđela Zvizdovića. Ne pitaju se što bi bilo s Bosnom, i čija bi ona danas bila da su je tada napustili katolici
23. rujna 2019. u 14:59 2 komentara 640 prikaza
Ivan Markešić
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Iako je bilo dosta tema koje se moglo i trebalo razmotriti sa socio-političko-religijskog stajališta, ipak se odlučih vašu pozornost upraviti na povod susreta hrvatskih, slovenskih i bosanskohercegovačkih franjevaca 13. i 14. rujna 2019. godine u Franjevačkome samostanu u Fojnici, u Bosni. Riječ je o 800. obljetnici susreta sv. Franje Asiškog i sultana Malika al-Kamila u Damietti 1219. godine i o 555. obljetnici sličnoga susreta ondašnjega poglavara bosanskih franjevaca, fra Anđela Zvizdovića, i osvajača Bosne, sultana Mehmeda el-Fatiha, na polju Milodraž nedaleko od Kiseljaka.

Polarstern U pohod na Arktik: Stotine znanstvenika s jednim ciljem

Kao što je mnogima poznato, fra Anđeo je nakon razgovora sa sultanom dobio jedan veoma važan, a danas toliko osporavan i različito tumačen dokument imenom ahdnama [tur. ahdname: političko jamstvo, povelja od arap. ‘ahd: jamstvo, obveza + perz. name: knjiga, pismo, dokument, povelja, obveznica] čiji je izvornik izgorio u nekom od požara fojničkoga samostana, ali je sačuvano desetak njegovih prijepisa. Tu ispravu na talijanski preveo je fra Filip Lastrić u 18. stoljeću, a Ćiro Truhelka na hrvatski u 20. stoljeću, da bi 1949. godine stručnu analizu te isprave učinio osmanist Hazim Šabanović iz Visokog. O kakvoj ispravi je riječ?

Blaženka Divjak MINISTRICA DIVJAK Poruka svim žrtvama nasilja: 'Trebamo prestati šutjeti, a ti zaslužuješ bolje i vrijediš više'

U Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine (Mostar 2009: 24-25) pod natuknicom Ahdnama navode se riječi fra Ignacija Gavrana, neprijepornoga velikana Bosne Srebrene, da je zbog turskih osvajanja Bosne dosta franjevaca i katoličkog puka, u strahu za svoju vjeru i život, izbjeglo u susjedne zemlje, i da sultanu el-Fatihu nije bilo u interesu imati pustu zemlju pa je stoga kao vjernik musliman dao fra Anđelu kao vjerniku katoliku jamstvo, pisanu ahdnamu, kojom je obećao slobodu i zaštitu kako onim franjevcima koji su ostali u Bosni tako i onima koji se vrate uz uvjet “dok budu pokorni mojoj službi”.

Prof. dr. sc. Ivan Markesic s instituta Ivo Pilar | Autor : Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

U tome smislu ahdnama je bila “osnovna isprava na koju su se franjevci uvijek pozivali kod turskih vlasti kada su trebali zaštititi svoja i prava kršćanskoga katoličkog  puka u Bosni”. Svi se slažu u tome da u kasnijim stoljećima pozivanje na ahdnamu nije moglo puno pomoći kao što ni danas u mnogim zemljama puno ne pomaže pozivanje na deklaracije o temeljenim ljudskim pravima! No, unatoč svemu tome ahdnamom su, prema riječima fra Anđelka Baruna, jednoga od najboljih poznavatelja franjevačke povijesti u Bosni, “bosanski franjevci stoljećima branili svoje živote, opstanak svojih samostana i Provincije, pravo da vode brigu nad Hrvatima katolicima, a time i pravo ispovijedanja katoličke vjere u Bosni i Hercegovini pod osmanskom vlašću”.

Predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac. Pupovac o pismu s Pantovčaka: 'To nije uobičajeno i može napraviti ozbiljnu štetu - meni, ali i predsjednici'

Zapravo, prema njegovim riječima, ahdnama je bila “magna charta libertatis od 15. do 17. stoljeća katoličkog kršćanstva u hrvatskim zemljama koje su pale pod osmansku vlast.” Odnosno, ahdnama je, smatra on, pozivajući se u svojoj knjizi “Svjedoci i učitelji. Povijest franjevaca Bosne Srebrene” (Sarajevo-Zagreb 2003., str. 143) na fra Ignacija Gavrana i fra Dominika Mandića, bila “najvažnija povelja za život franjevaca i katolika u Bosni i Hercegovini u osmansko vrijeme” i time “ona spada među najznačajnije dokumente koje je ikada dobila Bosna Srebrena u svojoj povijesti”. Naravno, ne dijele svi ovo mišljenje. Tako neki u hrvatstvu i katoličanstvu naglo “sazreli” uglednici (civilni i klerički) smatraju fra Anđela Zvizdovića sultanovim podanikom i skutonošom što nakon propasti bosanskoga kraljevstva 1463. godine nije sav “ushićen i ponosan” poveo bosanske katolike u “svete” kršćanske (hrvatske) krajeve i time proveo priželjkivano humano preseljenje, nego je ostao u Bosni očijukati s njezinim osvajačem i rušiteljem njenoga kraljevstva kako bi sebi i svojim fratrima osigurao boravak pod osmanskom vlašću. A on je učinio ono što su Hrvati gotovo uvijek činili: priznavali uspostavljenu vlast (austrijsku, ugarsku, jugoslavensku, ustašku, partizansku itd.).

Rukovodstvo HNS-a ugostilo delegaciju NS Indije i izbornika Štimca SASTANAK Šuker ugostio Štimca i indijske uglednike, otkrili o čemu su razgovarali

Međutim, ti uglednici kojima je na prvome mjestu popunjavanje bosanskim katolicima praznih demografskih rupa u Hrvatskoj ne prestaju s tim i takvim objedama. Jako su bučni. Oni ni sebi ni drugima ne postavljaju pitanje: a što bi bilo s Bosnom, i čija bi ona danas bila da su je tada napustili katolici na čelu s fra Anđelom Zvizdovićem? Kao što ne postavljaju pitanje, čija će Bosna biti ubuduće nakon što iz nje zbog bezglave i nerazumne hrvatske politike u i prema Bosni i Hercegovini i zbog njezinog dodvoravanja promicateljima velikosrpske politike u Bosni i Hercegovini – a koju (politiku) oni bezrezervno podržavaju – iz nje ‘iscure’ i posljednji katolici? Stoga je ahdnama za fra Luku Markešića “test koji pokazuje tko voli Bosnu, tko je za Bosnu, a tko je protiv Bosne”.

 | Autor : Academia.edu Foto: Academia.edu

S druge strane, neki bošnjački mitomani u ovome činu davanja ahdname ne žele u sultanu el-Fatihu vidjeti osvajača i okupatora Bosne, nego njezina osloboditelja, donositelja nove religije mira – islama, mirotvorca koji – dajući ovakve povelje kršćanima u vrijeme dok u Europi vlada pravilo cuisus regio, illius religio – omogućuje da zajedno s muslimanima mogu živjeti pripadnici i drugih religija – kršćani i židovi. Oni se trude uvjeriti i sebe i druge da ondašnji procesi islamizacije u Bosni nisu bili prisilni i krvavi, nego “tihi” i “mehki”.

Tirana Podrhtavanje u Tirani Čitala vijesti kad je krenuo potres: Reakcija voditeljice govori sve

Zaključimo: unatoč svemu, taj i takav fra Anđeo Zvizdović koji je kao i sv. Franjo Asiški smatrao da rješenje sukoba treba tražiti u razgovorima, a ne u ratovima, u ostanku u svojoj zemlji, a ne u iseljavanju, treba biti uzor mnogima u današnjemu hrvatskom društvu. No, bojim se da smo sve bliže zbijanju nacionalnih redova i ulazu u nacionalističke torove u kojima, kako kaže Krleža, “smrdi, ali je toplo”!

Karlovac: Zbog transporta covid pozitivnih osoba Hitnoj pomoći za 80 posto povečan broj intervencija
REFORMA ZDRAVSTVA
Prijedlozi stručnjaka: Participacija do 4000 kn, porez na cigarete, naplata nehitnog prijma...
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Pogled iza scene: Što treba za kvalitetan nastup i kako je biti glazbenik u doba korone?
  • bakulušić:

    Profesor voli koristiti "rekla - kazala" argumente i "što bi bilo kad bi bilo". Sociologija religije - kao Obrana i zaštita.

  • robikopal22posto:

    dobro je markešiću,dosta i tebe i tvoje pameti.pune kronike franjevaca nabijenih na kolac,oderanih,obješenih....a ti nama pričaš o nekakvom životu katolika.što bi bilo s današnjom grčkom,bugarskom i rumunjskom da su je napustili pravoslavci..što bi bilo s današnjom španjolskom da su u ... prikaži još!u njoj ostali muslimani. da markešić zna kao što ne zna,tj,da je u čitanju dobacio dalje od knjiga iz akademije sanu znao bi da otomansko carstvo nije bila vjerska država,carigrad je npr.sve do 20 stoljeća bio većinski kršćanski grad,pa i u samoj turskoj muslimani nisu bili tako izrazita većina, područja uz crno i mramorno more bila su naseljena grcima,istok turske armencima,jug asircima...........je li ovaj članak naručio onaj biskup iz austrije koji je izjavio Štajerski biskup Wilhelm Krautwaschl ustvrdio je da je upravo ideološki temelj omogućio i slobodnu raznolikost. – Više nije dovoljno samo se informirati. Mediji moraju sebe objasniti, pružiti informacije. Moraju biti dijaloški. Morate sići s visokog konja. Moraju razumjeti vlastite kriterije racionalnosti. I to je dobro – rekao je biskup.