Novi sukob između predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske na vojnom mimohodu u Parizu otvorio je i pitanje tko u ovoj situaciji zapravo ima ovlasti odlučivati. Dok predsjednik tvrdi da kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga može spriječiti odlazak vojnika, Vlada ističe da je riječ o počasno-ceremonijalnom angažmanu za koji je nadležan ministar obrane.
Podsjetimo, nakon što je Vlada najavila da će pripadnici Počasno-zaštitne bojne sudjelovati na proslavi Dana pada Bastille u Francuskoj, Milanović je poručio da hrvatski vojnici neće sudjelovati na mimohodu. Premijer Plenković odgovorio je da predsjednik za takvu odluku nema ovlasti te poručio kako očekuje da načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid postupi po odluci ministra obrane Ivana Anušića, dodavši da bi, ako to ne učini, trebao podnijeti ostavku. Milanović je potom uzvratio kako se to neće dogoditi jer je upravo on vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.
Raspravu je komentirala i profesorica ustavnog prava Sanja Barić, koja je na Facebooku objavila detaljno pravno pojašnjenje te zaključila da je, kada je riječ o ovom konkretnom slučaju, Vlada u skladu sa zakonom. Istaknula je kako Ustav Republike Hrvatske u članku 7. uređuje pitanja vojnog djelovanja, vježbi, obuke i humanitarnog djelovanja te raspoređuje ovlasti između predsjednika Republike, Hrvatskog sabora i Vlade, ovisno o pojedinoj situaciji. Međutim, naglašava da počasno-ceremonijalne aktivnosti Oružanih snaga ne spadaju u nijednu od tih kategorija.
Prema njezinu tumačenju, takve su aktivnosti jasno uređene Zakonom o obrani, odnosno člankom 69. stavkom 5., zbog čega smatra da je "ustavnopravno Vlada Republike Hrvatske u pravu". Dodaje i kako svatko tko smatra da je navedena zakonska odredba neustavna može pokrenuti postupak ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom, ali ne može jednostavno odbiti primjenjivati zakon koji je na snazi. "Ustavnopravno je Vlada RH u pravu, a tko sumnja u ustavnost zakona, može pokrenuti postupak ocjene ustavnosti zakona, a ne nepoštivati zakon koji je na snazi. O tom dijelu Zakona o obrani nemam sumnju u neustavnost, ta odredba nije ustavnopravno sporna", poručila je Barić.
Osvrnula se i na često isticanu predsjednikovu ulogu vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga. Navodi kako Ustav to pitanje uređuje člancima 94. i 100., ali upozorava da se te ovlasti prvenstveno odnose na zaštitu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske, odnosno na ratne okolnosti, vojne operacije i druge sigurnosne prijetnje.
U mirnodopskim situacijama, ističe profesorica, predsjednikove ovlasti prema Oružanim snagama znatno su užeg opsega te su uređene Ustavom i posebnim zakonima. Na kraju zaključuje da aktualni spor nije primjer uzurpacije predsjednikovih ustavnih ovlasti od strane Vlade, nego političkog sukoba koji, smatra, ne bi trebalo prenositi na Oružane snage. "Ovo nije primjer uzurpacije ovlasti od strane Vlade RH u odnosu na predsjednika Republike, već primjer nečeg drugog, izvanpravnog, političkog i svakako neprimjerenog. Zakone valja poštivati, a u sukobe ne uvlačiti Oružane snage. Tko krši zakon, kao i čije su ovlasti prema Ustavu, rečeno je gore", zaključila je Barić.
Otvori KEKS Pay
Ne trebaš biti profesor ustavnog prava, čak niti student pravnog fakulteta da jasno razlučiš tko je u pravu a to je premijer i Vlada RH. Još je više zabrinjavajuće što je predsjednik RH u načelu diplomiravi pravnik, pa mi nije jasno kako je završio pravni fakultet i kakav bi on bio sudac da mora donositi sudske odluke? Ovdje je slučaj toliko jasan i nedvosmislen da jasniji ne može biti. Ustavni sud bi se trebao oglasiti po žurno i ako je Vlada RH u pravu, predsjednika RH valja opozvati ili suprotno. Sve članice EU su potvrdite svoju nazočnost i ako je to točno, to će biti opet velika pljuska Hrvatskoj i njezinom ugledu. A za to netko treba snositi veliku odgovornost.