Vrtlarskim početnicima naizgled jednostavan posao poput zalijevanja vrta može zadati pravu glavobolju. Iako zalijevanje nije komplicirano, postoje pravila kojih se vrijedi pridržavati, a mnogi rade pogreške koje mogu utjecati na kvalitetu plodova i skratiti životni vijek biljke. Kad je riječ o zalijevanju rajčica, izreka "od viška glava ne boli" pada u vodu. Jedna od najčešćih pogrešaka upravo je pretjerano zalijevanje. Rajčica voli velike količine vode, ali pretjerivanjem možete oslabiti korijen, smanjiti urod, potaknuti bujniji rast lišća (na štetu ploda) i povećati rizik od razvoja bolesti.
Diplomirana inženjerka poljoprivrede Ranka Vojnović s portala Agroklub ističe da je rajčicu najbolje zalijevati rano ujutro, dok se tijekom ekstremnih suša zalijevanje može dopuniti i u večernjim satima. „Rajčica je kultura koja treba velike količine vode, a najbolje ju je zalijevati rano ujutro. U ekstremnim uvjetima suše zalijevanje se može dopuniti zalijevanjem tijekom večeri", navodi Vojnović. Prije zalijevanja u plastenicima preporučuje prozračivanje jer visoka temperatura i vlaga mogu otežati oprašivanje. Voda kojom se zalijeva ne bi smjela biti hladna, već bi idealno trebala biti temperature od 18 do 20 °C.
Stručnjaci s portala Martha Stewart napominju da rajčice puno bolje uspijevaju kada se zalijevaju rjeđe, ali obilnije. Takav način zalijevanja potiče razvoj dubljeg korijena, zahvaljujući kojem biljka lakše podnosi sušu i visoke temperature te stabilnije raste tijekom cijele sezone. S druge strane, često i plitko zalijevanje zadržava korijen u površinskom sloju tla. Biljka tada postaje osjetljivija na vremenske promjene, a prinos može biti slabiji. Osim toga, previše vode može utjecati i na kvalitetu plodova pa rajčice često budu manje intenzivnog okusa i sklonije pucanju. Rajčice je najbolje zalijevati izravno uz korijen, odnosno po tlu, a ne po listovima. Tako voda dolazi tamo gdje je biljci najpotrebnija, a ujedno se smanjuje mogućnost razvoja gljivičnih bolesti.
Poseban je problem što znakovi prekomjernog i nedovoljnog zalijevanja mogu izgledati vrlo slično. U oba slučaja biljka može klonuti i usporiti rast, no razliku otkriva tlo. Ako je zemlja stalno mokra, a listovi počinju žutjeti, omekšavati ili dobivaju smeđe pjege, vjerojatno je riječ o višku vode. Pucanje plodova, zadebljale stabljike i pojava gljivičnih bolesti također mogu biti znakovi da je biljka izložena prevelikoj količini vlage i vode. Ne postoji univerzalno pravilo kojeg se treba pridržavati pri zalijevanju rajčica. Potrebna količina vode ovisi o više čimbenika: količini oborina, fazi rasta i mjestu uzgoja.
Prije svakog zalijevanja dovoljno je prstom provjeriti jesu li prva dva do tri centimetra zemlje još uvijek vlažna. Ako je tlo na toj dubini još uvijek vlažno, biljci voda nije potrebna. Tek kada se zemlja počne sušiti, vrijeme je za novo, obilno zalijevanje. Učestalost zalijevanja treba prilagoditi razvojnoj fazi biljke. Najviše vlage rajčica treba u fazi formiranja i rasta plodova, kada nedostatak vode može najviše utjecati na kvalitetu i količinu uroda.
Otvori KEKS Pay
