Slike sunčanih plaža Algarvea, šarmantnih ulica Lisabona i pristupačnih troškova života dugo su definirale Portugal kao idiličnu destinaciju za odmor i život. Međutim, ta slika ubrzano blijedi pred novom stvarnošću. Zemlja je postala globalni magnet za bogataše, a u posljednje dvije godine privukla je više od 2.700 milijunaša i poduzetnika, s desecima tisuća novih koji se očekuju. Najveći val pristiže iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva, a ovi novi stanovnici ne donose samo svoj kapital, već i fundamentalno mijenjaju ekonomsku i društvenu strukturu zemlje. Stručnjaci predviđaju da će Portugal u ovoj godini privući neto dobitak od preko 1.400 pojedinaca s iznimno visokom neto vrijednošću, svrstavajući se među najpoželjnije destinacije za migraciju bogatstva u Europi, prenosi Euronews.
Glavni mamac godinama je bio iznimno povoljan porezni režim za nerezidente (NHR), uveden 2009. godine kako bi se privukao strani kapital u jeku financijske krize. Ovaj program nudio je desetogodišnje porezne olakšice, uključujući fiksnu stopu od samo deset posto na strane mirovine i dvadeset posto na profesionalne prihode, uz gotovo potpuno oslobađanje od poreza na većinu prihoda iz inozemstva. Uz NHR, program "zlatnih viza" omogućavao je stranim investitorima dobivanje boravišne dozvole ulaganjem u nekretnine. Ta kombinacija, uz visoku razinu sigurnosti, ugodnu klimu i kvalitetan zdravstveni sustav, stvorila je, kako mnogi kažu, matematički neodoljivu ponudu za bogate strance koji su željeli preseliti svoje živote i poslovanje u Europu.
No, ono što je za jedne bio san, za druge se pretvorilo u noćnu moru. Masovni priljev stranog kapitala, usmjeren primarno na tržište nekretnina, izazvao je eksploziju cijena. U Lisabonu su cijene stanova između 2014. i 2024. godine porasle za nevjerojatnih 176 posto. Glavni grad Portugala danas se smatra najmanje pristupačnim gradom u Europi u odnosu na omjer cijena i prihoda, ispred Pariza i Londona. Prosječnom Portugalcu, čija je neto plaća oko 1.835 eura, potrebno je gotovo 19 godišnjih plaća za kupnju prosječnog stana. Ovaj drastičan rast stvorio je dubok jaz između bogatih stranaca i lokalnog stanovništva, koje je istisnuto iz vlastitih gradova.
Posljedice su vidljive na svakom koraku. Obitelji koje su generacijama živjele u povijesnim četvrtima sada su prisiljene seliti se na periferiju zbog nepriuštivih najamnina. Neovisni kulturni prostori, kafići i male trgovine zatvaraju se pod pritiskom rastućih troškova i birokratskih prepreka, ustupajući mjesto luksuznim buticima i apartmanima za turiste. Taj proces opisuje se kao kaotična gentrifikacija koja pogađa zemlju, a doveo je do masovnih prosvjeda diljem zemlje. Pritisak javnosti postao je toliko snažan da je vlada bila primorana djelovati, priznajući da su porezni poticaji stvorili "fiskalnu nepravdu" i "napuhali tržište nekretnina".
Suočena s rastućom stambenom krizom i političkim pritiskom, portugalska vlada je u listopadu 2023. objavila da će NHR režim biti ukinut za nove podnositelje zahtjeva od 1. travnja 2025. godine. Odluka je izazvala paniku među onima koji su planirali preseljenje, što je dovelo do vala zahtjeva u posljednjim mjesecima prije zatvaranja programa. Za vladu je ukidanje NHR-a bio politički nužan potez kako bi se pokazalo da se brine o stambenim problemima vlastitih građana, iako ekonomski stručnjaci upozoravaju da NHR nije bio jedini uzrok rasta cijena. Oni koji su uspjeli osigurati NHR status prije isteka roka zadržat će svoje povlastice punih deset godina, no za sve nove useljenike vrata tog poreznog raja su zatvorena.
Ipak, Portugal ne zatvara u potpunosti vrata stranim talentima i kapitalu. Umjesto širokog NHR programa, uveden je novi, ciljani porezni poticaj (IFICI), poznat i kao "NHR 2.0". Namijenjen je isključivo visokoobrazovanim stručnjacima i znanstvenicima u sektorima poput tehnologije, istraživanja i inovacija. Istovremeno, program "zlatne vize" preusmjeren je s ulaganja u nekretnine na investicije u portugalske fondove ili start-upove, s ciljem usmjeravanja stranog kapitala u sektore koji izravno doprinose gospodarskom rastu. Ove promjene signaliziraju strateški zaokret: Portugal i dalje želi privući bogatstvo, ali na način koji je održiviji i manje štetan za domaće tržište nekretnina.
Unatoč ukidanju ključnih poreznih olakšica, potražnja za životom u Portugalu ne jenjava. Razgovor se samo preusmjerio s porezne optimizacije na kvalitetu života. "Želimo bolje okruženje u usporedbi sa SAD-om, posebno sigurnost", izjavio je Andy Wright, britanski glazbeni producent koji se s obitelji seli iz Kalifornije u Algarve. Slično razmišljaju i drugi, ističući stabilniji zdravstveni sustav i prijateljskiju poslovnu klimu kao ključne prednosti. Tržište luksuznih nekretnina i dalje cvjeta, a developeri prijavljuju da se nekretnine u projektima poput Quinta Heights u Ferragudu prodaju i prije službenog početka gradnje, uglavnom međunarodnim kupcima. Čini se da je za novu generaciju bogatih useljenika Portugal postao primarno destinacija životnog stila, a ne samo poreznog utočišta. Odluka o preseljenju sada je manje financijski, a više egzistencijalno motivirana.
U ovih 8 popularnih turističkih destinacija lokalci ne žele turiste: Jedna je u našem susjedstvu
Otvori KEKS Pay
