Vino je jedna od najkompleksnijih tekućina na svijetu. Vino ima živ, promjenjiv kemijski sastav. Može sadržavati od 2000 do 4000 kemijskih spojeva, što ga čini najplemenitijom tekućinom na planetu Zemlji, a mene redovito rastuže oni koji vino doživljavaju samo kao alkohol. U Kopenhagenu je 1976. godine pokrenuta studija o utjecaju umjerene konzumacije vina na zdravlje, a provodila se od 10 do 20 godina na uzorku od 6000 do 13.000 ljudi. Radilo se o konzumaciji dvije do tri čaše dnevno, ponajviše uz obrok. Praćenje je najviše uključivalo utjecaj na kardiovaskularne bolesti, smrtnost i životne navike.
Dokazani su benefiti za tijelo u mnoštvu aspekata. Prije svega je važno da budemo odgovorni i umjereni u konzumaciji vina, a govorimo o dva do maksimalno 3 dl ispravnog vina na dan uz obroke. Sama konzumacija ispravnog vina vrlo često je povezana s kvalitetnijim načinom života. Zašto ispravnog vina? Jer u slučaju redovne konzumacije vina, na primjer oksidiranog, unosimo nepoželjan kemijski spoj acetaldehid, koji nastaje oksidacijom etanola, a kancerogen je u velikim količinama. I prevelike količine ispravnog vina štete našem organizmu. No pijemo li uz obrok čašu ispravnog vina, jedemo li u miru, a ne pod stresom, to je već veliki benefit za naš organizam i um. Osobe koje biraju takva vina često imaju višu kulturu stola i vjerojatno veće socioekonomske mogućnosti, navike, ali i osvještenije su kad je riječ o izboru kvalitetnije hrane i pića.
Tijekom dugogodišnjeg djelovanja u ugostiteljstvu, primijetio sam da osobe koje piju vino imaju mnogo kvalitetnije životne navike i prakse od onih koji piju jednostavna i jaka alkoholna pića. Te navike gotovo uvijek prati vođenje zdravijeg života s manje stresa. Dodatno pozitivno jest to što etilni alkohol u tako malim količinama pogodno utječe na ljudski organizam i uklanja mikrostres te prokrvljuje organizam. Tanin iz vina u tijelu smanjuje oksidativni stres i povećava dostupnost dušikova oksida, a to znači da je povezan sa sporijim razvojem ateroskleroze i nižim kardiovaskularnim rizikom.
Istraživanje je također dokazalo da zbog prirodnog sadržaja enzima u tijelu ljepši spol i azijatski narodi mogu apsorbirati manju količinu alkohola iz vina. To je prosječno 2 dl dnevno u usporedbi s muškim spolom (odrasla osoba), koji prosječno apsorbira do 3 dl dnevno.
Znam da znate i da ste doživjeli i drukčije primjere i prakse. Serge Renaud, francuski epidemiolog, 80-ih godina prošlog stoljeća znanstveno je povezao konzumaciju vina i prehranu s padom broja kardiovaskularnih bolesti. Pritom je utjecao na poznati francuski paradoks prema kojem Francuzi internacionalno imaju dobru kardiovaskularnu sliku unatoč tome što jedu hranu bogatu zasićenim mastima, narodski bismo rekli masnu hranu, ali redovito piju vino.
Kako vino pomaže našem probavnom sustavu? Vinska, jabučna, mliječna, limunska i ostale kiseline u vinu potiču žlijezde slinovnice na lučenje sline. Prilagođavaju jednu od tri vrste sline koje posjeduje naš organizam i počinju razgradnju hrane već u ustima. Serozna ili rijetka slina enzimima razgrađuje ugljikohidrate i masnoće, mukozna ili gusta slina ima manje enzima, ali podmazuje hranu da ne oštetimo jednjak, dok seromukozna, ili najčešća, mješovita slina uz prve dvije čuva usnu šupljinu i od bakterija te tako čuva imunitet, što znači da će hrana biti kvalitetnije probavljena, enzimi iz sline razgradit će više ugljikohidrata i masnoća zbog obilnijeg lučenja sline potaknute kiselinama iz vina pri jelu te će tijelo apsorbirati više vitamina i minerala. To je jedna od mnogih prednosti konzumacije vina koje mnogi nisu svjesni, a koja dokazuje da ubrzan, halapljiv način jedenja, koji ja inače zovem “pelikan”, opterećuje tijelo.
Crvena i bijela macerirana vina sadrže više tanina, koji vezanjem na protein kolagen uklanja osjećaj masnoće u ustima i predstavlja hranu za dobre bakterije u našem organizmu, čime vino čuva naš imunitet. Također potiče lučenje želučanih sokova.
Druženje uz čašu vina zadovoljava potrebu za socijalizacijom, a time također smanjujemo stres. Naravno, ako ste izabrali dobro društvo uz čašu vina. Određene studije dokazale su blag ali pozitivan utjecaj konzumacije vina na regulaciju glukoze te blag i pozitivan utjecaj resveratrola, široj javnosti već dobro poznatog sastojka iz vina koji je zaslužan za dugovječnost. Sve su to nježni, pozitivni mali utjecaji, no od mnoštva malih utjecaja sastoji se cijeli život.
Otvori KEKS Pay
