Glazba koju svakodnevno slušamo često djeluje poput zraka koji udišemo – prisutna je, prirodna i naizgled sasvim slučajna. Međutim, taj osjećaj spontanosti skriva gustu mrežu nevidljivih filtara kroz koju svaki ton mora proći prije nego što postane dio našeg javnog prostora. Naša je glazbena scena zapravo jedan veliki, povezani organizam koji funkcionira po strogo određenim pravilima tržišta, administracije i međusobnih interesa. Dok mediji obično prate samo sjajne fragmente poput hitova ili festivalskih skandala, prava se priča krije u cjelovitoj slici domaće produkcije. Vrijeme je da zavirimo iza pozornice i razumijemo kako se taj sustav održava, tko u njemu doista vuče konce i na koji način on, gotovo neprimjetno, određuje melodiju naših života.
Stabilna dosada glazbene scene
Na našu štetu, danas je važnije biti radijski prihvatljiv, provjeren i isplativ, nego riskirati
"Glazbena raznolikost je stvarna razlika u glazbenom izrazu koja nosi estetski i tržišni rizik. A ona se ne mjeri onime što uvozimo nego onime što sami možemo proizvesti", piše Diana Grgurić
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Članak plitak ko potok, HDS se ne bavi zaštitom autorskih prava direktno kao udruga kojoj je to primarni cilj već to radi stručna služba ZAMP...dakle to nije temeljna djelatnost HDS-a. O ostalome, dovoljno je pročitati radove cijenjene muzikologinje pa vidjeti o kakvom se profilu "znanstvenice" radi...