Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Turistička patrola

Kada je nađen kameni reljef Kairosa, boga sreće, pritiskao je slane srdele

Priča o značajnom arheološkom otkriću koje danas čuvaju četiri benediktinke bila bi savršen scenarij uzbudljivog filma
31. srpnja 2016. u 12:10 2 komentara 3762 prikaza
Trogir
Foto: Srđan Hebar
Pogledajte galeriju 1/7

Trogir je postao gradom sreće i to iz – puke slučajnosti! Zapravo, zbog slanih srdela. Naime, jedna je Trogiranka u potkrovlju stare kuće srdele stiskala teškim kamenom, a imao je taj njezin priručni alat i neki reljef, neki kip... A onda joj je sinulo!

– Šjor Roko, dođite do mene. Imam tu neki kamen... – pozvala je prije 88 godina poznatog Trogiranina Slade-Šilovića, u to vrijeme počasnog konzervatora.

Stigao Roko i imao što vidjeti. Gospođa je slane srdele stiskala ni manje ni više nego – reljefom Kairosa, Zeusovim sinom, bogom sreće, koji je napravljen u 1. stoljeću prije Krista u slavnoj Lizipovoj kiparskoj školi.

Primošten Primošten Plaže Orsona Wellesa: Tu se puši sušena kadulja 18.07.2016., Sibenik - Turisticka razglednica grada.  Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL TURISTIČKA PATROLA ŠIBENIK Narodna Republika Bono s 26 kvadrata najmanja je na svijetu marko podrug                         kako je šeik upecao zamrznutu ribu Naučili su me prepoznati kako hodaju Zagrepčani

Samo dva slična u svijetu

– Nađite neki drugi kamen, ovime više nemoj stiskati ribu... – objasnio je Roko susjedi i odnio ga u rukavicama. Nakon analize svjetska arheološka javnost ostala je u čudu, bilo je to prvorazredno otkriće precizno verificirano u stručnoj literaturi. Danas je kip Kairosa ponos Trogira, samo su još dva slična u svijetu. S Rokovim unukom Radovanom Slade-Šilovićem šećem se gradom, pokazuje mi tajne Trogira. – Pitanje je kamo je Kairos lutao, letio svojim krilima, mahao čuperkom sreće, kojim sve nebeskim prostorom dvije tisuće godina, kojim putem i tko ga je i zašto donio u Trogir – govori mi i tvrdi da je to savršena radnja za film.

Kamo je Kairos sletio, gdje je sada?, zanima me.

– U Benediktinskom samostanu, ovdje iza ugla. Samostan je star 950 godina, a benediktinke su neprekidno u njemu! Nekad ih je bilo više, danas su četiri, ali tolika stoljeća bez prestanka one se mole i brižno paze na dragocjenosti i kameni reljef. Stižemo na trg, ispod sata i katedrale.

– Vidi, tu na glavnom trgu, koji je inače četvrti po vrijednosti u Europi zbog arhitekturnog sklada, katedrale u kojoj je rad majstora Radovana iz 1240. godine, Kneževa dvora starog 700 godina, Lože, Stupa srama... ali zgodno je znati da se tu u srednjem vijeku igrao nogomet! – kaže.

Kako znate za nogomet? – Staklar koji je u ovoj kući na kantunu imao izlog tužio je mlađariju jer su mu u više navrata porazbijali prozore. Dakako, loptom. Eto, doznali smo to zbog tužbe. Da ih nije tužio, papira o nogometu ne bi bilo – kaže Radovan.

Grad Trogir muzej je na otvorenom, a on ga poznaje, ali i svaki put iznova otkriva. Djed Roko bio je ljekarnik i čuvar trogirske baštine, a otac Mirko matematičar, književnik i kustos trogirskog muzeja. – Od djetinjstva sam slušao sve te priče. Zanimljiva je i priča o ukradenoj ruci – kaže mi Trogiranin.

Ukradenoj ruci?!, čudim se.

Repatica i anđeli vratili ruku

– Da, zaštitniku grada sv. Ivanu, koji je ovdje bio biskup, a umro je 1111. godine, Mlečani su 30 godina kasnije, kada su pljačkali na ovom području, željeli skinuti prsten s ruke! Nisu uspjeli uzeti prsten pa su odrezali cijelu ruku i odnijeli je u Veneciju. Naši su koje desetljeće kasnije tražili ruku natrag, ali je Mlečani nisu dali, tvrdili su da bolje znaju čuvati relikvije od nas u Trogiru – objašnjava Slade-Šilović. I što je bilo? Gdje je ruka?

Trogir | Autor : Srđan Hebar Foto: Srđan Hebar

– Vraćena je. Vjerovanje kaže da se jedne večeri nad Trogirom stvorila velika svjetlost te je prošla zvijezda repatica. Ujutro, kad su otvorili katedralu, u njoj su pronašli ruku. Repatica ju je uz pomoć anđela vratila kući. I danas je ta zvijezda u grbu Trogira, a to nema nijedan grad na svijetu – govori.

Ulazimo u katedralu, ruka je tamo... I ona i prsten.

Razgledavamo rad majstora Radovana, a Slade-Šilović objašnjava: – Za Trogir su znali reći – kao vrijeme star. Uspavana ljepotica ili džepna Venecija. Govori mi da je samo jedna zgrada sagrađena u starom gradu unatrag sto godina, zato je UNESCO i zaštitio cijeli grad. Grad je dragulj. Svaki kamen ima svoju priču. Kamen ostaje, ljudi prolaze. Arsen Dedić to je ovako sročio:

“Ne volim gradove ni na dohvat moru, misterij ulica Trogira i Rima, jer se tamo pomirim sa smrću, jer je lijepa i lakša u njima...” Tko je u blizini, neka se prošeće po muzeju na otvorenom, po trogirskoj ploči, otoku, neki je zovu i lađom prepunom ljepota koju su nam u naslijeđe ostavili preci. Treba za to baš 365 koraka!

>>Zadarska sfinga ispunjava sve ljubavne želje

>>Barkajoli, ribari i veš-mašina u mreži ‘ulovljena’ na pučini

JESTE LI ZNALI?

Trogir je imao svoj dijalekt – cakavicu. Pa tako nije čovik, nego covik, a žena je zena, susjeda se pita ca radiš... Ostao je u pjesništvu i kazalištu, a i djeca u školi imaju radionice.    

PLUS I MINUS

PLUS

KULTURNI TURIZAM – Za razliku od Dubrovnika, u Trogiru je sve još i starije. Naselili su ga Grci s Visa prije pet tisuća godina, a od tada je ostalo naslijeđe na koje trebamo biti ponosni. Ovdje bi se svaki dan mogao slaviti kao neki posebno važan datum...  

MINUS

PROMET – Parkiranje stoji 10 kuna po satu, a ostanete li malo dulje u gradu, samo za automobil treba platiti, recimo, 50 kuna. No, teže od udarca po džepu padaju kolone. U ljetnim mjesecima, kad su gužve, zna se za nekoliko kilometara vožnje potrošiti i sat vremena.     

Restoran Mirkec - Autohtone rafiole kušajte za 40 kuna

Ovdje je najbolja pizza u gradu, tako domaći preporučuju, a iako nisam probao, jamčim da je to restoran s najboljim pogledom u gradu. Na rivi, ispod palmi... Gužva je, a tko god dođe kaže: “Nas su poslali ovamo. I nikamo drugamo!”

Pojeo sam specijalitet kuće, salatu šefa kuhinje – na vrhu škamp, a ispod njega rikola, zelena salata, cherry rajčica, divovski kapari, bosiljak i kozice (95 kuna). Za desert – rafiol, autohtoni kolač Trogira (40 kuna) koji treba kušati, ali i ponijeti kući (ili dalje na put).     

Opći dojam i ukupna ocjena

Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš - 10

Kvaliteta i raznolikost smještaja - 8

Kvaliteta ugostiteljske ponude  - 9

Gostoljubivost i susretljivost domaćina - 10

Večernja zabava i 
provod - 8

Kulturni i rekreativni sadržaji - 10

Opskrbljenost 
i šoping-ponuda - 7

Uređenost i opremljenost plaža - 7

Inovativnost, originalnost i autohtonost - 10

Opći 
dojam  - 10   

Ukupna ocjena - 89

Poredak

1. ROVINJ -90

2. TROGIR - 89

3. ZADAR - 88

4. ŠIBENIK - 87

5. MALI LOŠINJ - 85

RAB - 85

7. PULA - 84

8. RIJEKA - 83

9. PRIMOŠTEN - 82

10. UMAG - 81

11. CRIKVENICA - 80

12. CRES - 79

KRK - 79

13. NIN - 75

HVAR

KORČULA

SUPETAR

SPLIT

BAŠKA VODA

MLJET

DUBROVNIK

CAVTAT     

Keto kuharica
Keto kuharica
Isprobali smo jedan dan keto dijete, pogledajte što je na meniju
Tehnički pregled vozila
SAVJETI PROFESIONALACA
Jednostavni dnevni pregled automobila može vas spasiti velikih kazni u prometu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • alexije:

    1982 godine sam bio u Trogiru,prelijep gradic,one kale su takve da im na jadranu nema premca.Ma Dubrovnik u malom samo prirodniji i antickiji,tu je vrijeme stalo,da nije butika mislili bi da je 15 stoljece.

  • peugeot:

    Sta bi mi i citav svijet bio bez Grcke i anticke grcke kulture ?! Nista ! Idem da popijem casu Farosa (Pharos : opet Grci !) kako se nekad Hvar zvase.