Kada razmišljamo o očuvanju zdravlja mozga, prve asocijacije obično su križaljke, Sudoku ili učenje novih vještina. No, znanstvenici sve glasnije ističu da je ono što stavljamo na tanjur jednako važno, ako ne i važnije od mentalne gimnastike. Prehrana ima izravan i snažan utjecaj na kognitivne funkcije, a dugoročna konzumacija određenih namirnica može tiho, ali sustavno oštećivati najvažniji organ u našem tijelu. Iako povremeni "prekršaj" neće uzrokovati trajnu štetu, neurolozi i stručnjaci za neuroznanost sastavili su jasan popis namirnica i pića koje stručnjaci za zdravlje mozga izbjegavaju, a na njemu se nalaze neki od najpopularnijih proizvoda današnjice. Njihova poruka je jednostavna: ono što je dobro za vaše srce, dobro je i za vaš mozak, a svjesnim odabirom hrane možemo značajno smanjiti rizik od demencije, moždanog udara i drugih neuroloških poremećaja.
Na samom vrhu crne liste nalaze se gazirana i zaslađena pića. Neurolog dr. Shaheen Lakhan opisuje ih kao "jednu od najgorih namirnica za zdravlje mozga" zbog visoke koncentracije jednostavnih šećera koji izravno oštećuju krvne žile koje opskrbljuju mozak. S vremenom, takva prehrana doslovno "izgladnjuje" mozak, uskraćujući mu gorivo potrebno za funkcioniranje, što može dovesti do preuranjene demencije i povećanog rizika od moždanog udara. Čak i kratkoročno, nagli skokovi šećera uzrokuju upalne procese u mozgu, razdražljivost, loše raspoloženje i poremećaje spavanja.
Mnogi vjeruju da su dijetalne verzije sigurna alternativa, no stručnjaci upozoravaju da umjetni zaslađivači poput aspartama također predstavljaju opasnost. Oni opterećuju mozak, potičući ga da žudi za pravim šećerom, a mogu i ozbiljno narušiti ravnotežu crijevnog mikrobioma, što je iznimno važno jer se većina neurotransmitera, ključnih za komunikaciju u mozgu, proizvodi upravo u crijevima.
Jednako štetne za mozak su i određene vrste masti, prvenstveno trans masti i one koje unosimo prženom hranom. Neurologinja dr. Shae Datta ističe da izbjegava margarin jer sadrži trans masti koje su pogubne ne samo za srce, već i za krvne žile u mozgu. Studija objavljena u uglednom časopisu "Neurology" potvrdila je da starije osobe s najvišim razinama trans masti u krvi imaju značajno veći rizik od razvoja demencije. Slično upozorenje stiže i od neurologa dr. Pedrama Navaba, koji kao jednu od namirnica koje nikada ne jede izdvaja pržene krumpiriće. Prehrana bogata masnom i prženom hranom može oštetiti osjetljivu krvno-moždanu barijeru i uzrokovati oštećenje neurona u hipokampusu, dijelu mozga ključnom za procese učenja i pamćenja. Zdravije alternative poput maslinovog ulja i pravog maslaca u umjerenim količinama znatno su bolji izbor.
Alkohol i ultraprerađena hrana predstavljaju još jednu veliku prijetnju kognitivnom zdravlju. Dr. Bryan Ho, neurolog, bez zadrške naziva alkohol neurotoksinom koji može oštetiti i središnji i periferni živčani sustav, čak i ako se konzumira u umjerenim količinama. Kronična konzumacija alkohola može uzrokovati atrofiju, odnosno smanjenje mozga, te oštetiti komunikacijske putove između moždanih stanica. Uz alkohol, opasnost predstavljaju i ultraprerađeni proizvodi poput gotovih jela, pašteta, hrenovki, grickalica i kupovnih umaka. Ove namirnice obično su krcate šećerom, nezdravim mastima, soli i aditivima koji potiču sustavnu upalu u tijelu, uključujući i mozak. Istraživanja su pokazala da prehrana u kojoj ultraprerađena hrana zauzima više od 20 posto dnevnog unosa kalorija dovodi do bržeg kognitivnog propadanja.
Manje poznate, ali jednako opasne namirnice
Osim općepoznatih štetnih namirnica, neurolog dr. Baibing Chen upozorava za HuffPost i na neke manje očite, ali potencijalno vrlo opasne izvore neurotoksina. Na prvom mjestu su oštećene konzerve. Ako je konzerva napuhnuta, udubljena ili napukla, to može biti znak kontaminacije bakterijom Clostridium botulinum, koja proizvodi jedan od najjačih poznatih otrova. Botulinski toksin blokira signale iz mozga prema mišićima i može uzrokovati paralizu, a u teškim slučajevima i smrt.
Oprez je potreban i kod konzumacije određenih velikih tropskih riba s koraljnih grebena, poput barakude, kirnje ili murine. One mogu sadržavati ciguatoksin, otporan na toplinu, koji uzrokuje ozbiljne neurološke simptome poput trnaca, vrtoglavice pa čak i živopisnih noćnih mora. Naposljetku, dr. Chen savjetuje izbjegavanje nedovoljno kuhane svinjetine zbog rizika od neurocisticerkoze. To je stanje uzrokovano ličinkama svinjske trakavice koje mogu dospjeti u mozak, stvoriti ciste i izazvati napadaje, povišeni intrakranijalni tlak i simptome slične demenciji.
Stručnjaci se slažu da cilj ovih upozorenja nije stvaranje straha, već poticanje svjesnosti o tome što unosimo u svoje tijelo. Umjesto restriktivnih dijeta, preporučuju usvajanje uravnoteženih prehrambenih obrazaca poput mediteranske ili MIND dijete, koje su se u istraživanjima pokazale kao najučinkovitije u zaštiti mozga. Ove dijete temelje se na cjelovitim, minimalno obrađenim namirnicama: obilju povrća, voća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, mahunarki te zdravim mastima iz maslinovog ulja i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama. Svjestan odabir hrane jedan je od najmoćnijih alata koje imamo za očuvanje britkosti uma i dugoročnog kognitivnog zdravlja.
Razgibajte mozak! Možete li brzo riješiti ovih 15 zagonetki?
Otvori KEKS Pay
