Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Gourmet

Japanke kupuju kravate protkane zlatom, ali time prestaje naša ponuda

Važan dio turizma je i šoping, ali većina turista nije zadovoljna mogućnostima za kupnju u Hrvatskoj
10. listopada 2014. u 20:30 1 komentara 1485 prikaza
Dubrovnik
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Moderni nomadi, tzv. globe shopersi, koji svijetom putuju prije svega da bi kupovali, godišnje u europskim trgovačkim centrima, buticima, suvenirnicama... potroše čak 48 milijardi eura.

Kupnju kao glavni motiv za putovanja priznaje, recimo, 48 posto Rusa i čak 82 posto kineskih turista. Dakako, ne pokreće sve turiste isključivo želja za kupnjom, no u novčanike dok su na putovanju posežu gotovo svi. Koliko duboko će zagrabiti, najčešće, pak, ovisi o domaćinima. U Hrvatskoj je turistička potrošnja još daleko od željene, ali u kupnju se upušta čak 82 posto turista koji dolaze na Jadran ljetovati. U Zagrebu, pak, u trgovinama u središtu grada kupuje 23 posto turista, a u trgovačke centre odlazi ih 33 posto.

U New Yorku 25 posto dnevne potrošnje turista otpada na kupnju, a u Zagrebu 11 posto

Sanda Čorak, Institut za turizam

– Ljeti i te kako osjetimo da je turistička sezona. Na našem parkiralištu u ljetnim mjesecima bude i dvadesetak posto automobila i autobusa stranih oznaka. Nešto kupe, pojedu, a najzanimljiviji su im lokalni proizvodi i domaća hrana – kaže Sanja Vladović, direktorica marketinga zagrebačkog Arena centra, koji je jučer organizirao okrugli stol o tome kako potaknuti turističku potrošnju.

Trgovina u katedrali

Domaćini u brojnim europskim zemljama tajnu znaju. Davno su otkrili da se ne prodaje proizvod, nego doživljaj, iskustvo. I to ne samo u trgovinama nego i u muzejima, galerijama, pa čak i u crkvama. Liverpulska katedrala, recimo, krije i sjajno dizajniran dućan s različitim suvenirima u kojem se prodaju čak i suveniri vezani uz Beatlese.

Ne kupuje se stvar, nego doživljaj. Hrvatska ima što ponuditi, ali to gostu mora biti vidljivije

Terry Stevens, sveučilište Metropolitan

– Ono što se želi prodati turistima mora biti dostupno na svim mjestima gdje oni zalaze. A kupuju i jeftino i skupo i praktički sve. Neki traže luksuz i žele samo globalne brendove, ali većina bira proizvode koji imaju lokalni pečat. Hrvatska ima što ponuditi, naročito mnogo dobrih primjera, i što se tiče proizvoda i što se tiče priče kojima ih se prati, vidio sam u Istri. Ta regija ima trgovine u kojima možete mnogo saznati o domaćim proizvodima, doživjeti ih i kušati, a onda i e-mailom naručiti da vam stignu na kućnu adresu. Ukupno gledano, međutim, domaćini u Hrvatskoj još se moraju potruditi da domaći proizvodi, od vina, maslinovih ulja do moderno dizajnirane odjeće s tradicionalnim elementima, budu dostupniji, vidljiviji gostima – kaže profesor Terry Stevens s velškog sveučilišta Metropolitan (Faculty of Leisure, Tourism and Health Care Management).

– Prije dolaska u Zagreb, recimo, gledao sam na internetu što ima zanimljivo, autentično za kupiti. Našao sam nekoliko zanimljivih sitnica, ali, šetao sam jutros sat vremena, nigdje u trgovinama u centru grada nisam našao ništa od toga – upozorava gost iz inozemstva.

Domaći turistički radnici s time se suočavaju svakodnevno. Stranci često pitaju za domaće proizvode i dizajn, a mnoge, svjedoči Nevenka Fuchs iz Turističke zajednice Zagreba, recimo, zadive ručno rađene cipele koje nalaze u buticima zagrebačkog centra. Naročito su, pak, tražene kravate, o čijem se porijeklu priča davno proširila izvan granica Hrvatske.

Turisti kupuju kravate | Autor : Željko Hladika/Večernji list Foto: Željko Hladika/Večernji list

Za priču o kravati dobro znaju i u dalekim zemljama poput Japana i J. Koreje Foto: Željko Hladika/PIXSELL

Kravata je bez sumnje brend, polovicu od naše kompletne godišnje prodaje kupe stranci

Sabina Prpić, modna marka Croata

Oduševe ih cipele

– Kravata je brend, polovica naše prodaje otpada na strance. To je oko 20.000 kravata godišnje. Kupuju ih svi, naročito Japanci. Prosječna cijena im je 400 do 450 kuna, a neki dan su dvije Japanke kupile tri kravate protkane zlatnim nitima, koje stoje po 3500 kuna – otkriva Sabina Prpić, direktorica marketinga modne kuće Croata.

Kupovalo bi se i trošilo na odmoru i putovanju u Hrvatskoj i više. Ovako, mnogi se iz naše zemlje vraćaju s ponešto zaostalih eura u novčaniku i dojmom da šoping-ponuda u Hrvatskoj nije na razini na kakvu su navikli u nekim drugim mediteranskim zemljama.

>>U visoko turističko društvo Jadran bi prvo visokim cijenama

>>TOP projekti hrvatskog kreativnog i inovativnog turizma u 2014. godini

>>Evo što su strani turisti o Splitu napisali na TripAdvisoru

Danas smo puno lošiji

Ravnateljica Instituta za turizam Sanda Čorak ističe da Hrvatska u razvoju turizma premalo uči od svojih konkurenata:

– Iskustva konkurenata, pogotovo u većim gradovima, pokazuju da izdaci turista za kupnju rastu. Da kupnja više nije popratni sadržaj boravka u destinaciji već u brojnim slučajevima i glavni motiv za posjet, zaključili su i u Svjetskoj turističkoj organizaciji. Nažalost, Hrvatska nije ni blizu tome. Prema zadnjim istraživanjima, samo četiri posto turista dolazi nam motivirano kupnjom. Nešto bolje stvari stoje kad su u pitanju jednodnevni izleti. U tom slučaju broj posjetitelja motiviranih za dolazak u Zagreb u šoping raste na 23 posto. Dobar je primjer Turska. Prije 10 godina turisti su je uspoređivali s Hrvatskom, a sada nas po ponudi za kupnju ocjenjuju puno lošijima.

Radi šopinga i najbogatiji čekaju u redu

Za vrijeme siječanjskog festivala kupnje u Dubaiju, koji je diljem svijeta poznat kao šoping-meka, cijene u pravilu padaju 30 do 50 posto, a poneka sniženja idu čak do 70 posto. Navala je tolika da se u redovima čeka i pred najekskluzivnijim trgovinama, a idućeg se kupca pušta unutra tek kad netko iziđe. Kupci sudjeluju u nagradnim igrama na kojima nagrada može biti, u skladu s ambijentom, i – Ferrari.

Dnevni šoping

  • 26. poziciju od 28 elemenata turističke ponude većina jadranskih gostiju dodjeljuje mogućnostima za kupnju, iz čega se čita nisko zadovoljstvo
  • 58 eura dnevno na sve potroše turisti na odmoru na Jadranu. U Zagrebu se dnevna potrošnja zbog poslovnih gostiju penje na 123 eura
  • 48 milijardi eura svake godine ostave u europskim trgovinama moderni nomadi kojima je glavni motiv putovanja upravo kupnja
Dino Rađa
'NEMOJ DA TI PUNE GLAVU'
Dino Rađa: Obišao sam Auschwitz, Bleiburg, Jasenovac, Ovčaru i nije mi jasno...
Boris Miletić
INTERVJU
„Čovjek koji prestane biti čovjek, izgubio je smisao“
  • Avatar viki_nuland
    viki_nuland:

    Sto ce kupiti kada mi nista ne proizvodimo. Mogu kupiti ili Vegetu ili Kravatu. To je cjelokupna hrvatska ponuda.