Dominikanac Stjepan Krasić (85), povjesničar, bivši profesor Opće povijesti Crkve i metodologije znanstvenog rada na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu te prefekt knjižnice na istom sveučilištu, bivši znanstveni suradnik Kongregacije za proglašenje svetih u Vatikanu, znanstveni suradnik više nacionalnih akademija, još uvijek je aktivan i objavljuje. Do sada je objavio 20-ak knjiga s temom društvenih, kulturnih i religioznih gibanja hrvatske povijesti. Zavidan znanstveni opus može, kako veli, zahvaliti činjenici što je otišao u Rim nakon sloma Hrvatskog proljeća.
stjepan krasić
'Za više osoba savjetovao sam Kongregaciji za proglašenje svetima - da ih ne proglasi svecima'
"Treća javna knjižnica u Europi osnovana je u Dubrovniku, a normiranje je našeg jezika počelo u Rimu", kaže dominikanac, povjesničar, bivši profesor Opće povijesti Crkve i metodologije na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu te suradnik Kongregacije za proglašenje svetima
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Hrvatski jezikoslovci ne smatraju početkom normiranja hrvatskoga jezika tek Gaja i njegovo vrijeme -- Dalibor Brozović početke standardiziranja/normiranja stavlja u XVIII. stoljeće, Stjepan Babić u još starije vrijeme, ugrubo, od Kačića i Dubrovčana. Također, hrvatski kajkavski jezik bio je već usustavljen/normiran u XVIII. i početkom XIX. st., dakle prije nego što je "napušten".