Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Vole li milenijalci seks, žive li još s roditeljima i zašto plastične igračke spremaju u formaldehid?

Na 35. salonu mladih u HDLU koji će trajati do 6. prosinca, umjetnici do 35 godina tematski progovaraju o problemima, životu i stereotipima koji se vežu uz njihovu generaciju.
21. listopada 2020. u 10:37 0 komentara 1351 prikaza
Slikarica Ivana Mrcela ispred svog djela
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/16

Prvi Salon mladih, koji okuplja umjetnike do 35 godina, održan 1968., nastao je iz potrebe mladih za izlaganjem. Susretali su se s odbijenicama Zagrebačkog salona i Bijenala mladih u Rijeci, a u Galeriji SC tada su izlagali samo odabrani. Nagrade Salona nisu se objavljivale u medijima, radovi se nisu prodavali zbog poreza, HDLU još nije imao kombi pa su se izlošci dopremali na leđima, a Umjetnički paviljon još nije imao grijanje. Od tada se Salon maestralno promijenio, postao i ostao platforma s koje su lansirani mnogi. Već prvi Saloni imali su utjecaj na razbijanje ustajale sredine, a vrijeme je pokazalo, kazao je svojevremeno i jedan od njegovih osnivača Ratko Petrić, da su svi koje je SM lansirao danas važni umjetnici.

Jasen Boko Stanje u kulturi nije dobro. Ali kultura se uvijek zna izboriti za svoje mjesto u društvu

Tako primjerice za onaj 1979. grupa autora među kojima i Boris Demur, Vlado Martek, Mladen Stilinović... kao rad predlažu projekt koji obuhvaća “Nove umjetničke prakse”. Godine 1982. dizajn kataloga i plakata rade Vlasta Delimar i Željko Jerman, 1983. pobjeđuje Kuzma Kovačić, 1983. Damir Sokić, a iste godine baš na Salonu prvi je put prezentirana supkultura novog vala plakatima zagrebačke rock-scene. Izlagali su na Salonu i Vladimir Dodig Trokut, žirirao je njime i Julije Knifer, 1988. nagrađen je Lovro Artuković, a 1996. izlaže i Davor Gobac, inače samozatajan kao slikar.

Salon neće izostati ni ove neizvjesne pandemijske godine, otvara se večeras u HDLU koncertom Sare Renar u svojem jubilarnom 35. izdanju. Prijavilo se oko 220 umjetnika, prihvaćeno je njih 58 uz još desetero pozvanih iz svih dijelova Hrvatske. Ima tu skulptura, slika, fotografija, grafike, videa, filmova, animacije, instalacija... Svatko je na svoj način pristupio zadanoj temi “Millennial” koju je osmislila kustosica Salona Nika Šimičić, i sama pripadnica generacije Y kojoj pripadaju i svi koji izlažu. Time ih je tematski potaknula da publici približe svoj svijet, pokažu to što ih čini generacijom milenijalaca ili baš suprotno da se umaknu stereotipima koji se uz njih vežu te da pokažu s kakvim se problemima susreću u domaćem društveno-ekonomskom kontekstu.

– Po uzoru na povijesne Salone, ove godine kombiniramo kustosku koncepciju sa situacijom. Moja kustoska koncepcija odmiče se od klasičnog, hermetičnog kunsthistoričarskog koncepta pa sam iskoristila temu koja se tiče cijele generacije Y, a sve kako bi ovaj Salon bio naš komentar na vrijeme u kojem živimo. Naravno, osmišljavajući koncept, nisam očekivala razvoj situacije koji trenutačno imamo, polazila sam od ekonomske krize 2008., no evo, dogodila se i nova ekonomska kriza izazvana koronom, što iznimno utječe na živote nas mladih ljudi. Mi smo generacija koja je odrasla dok još nije bilo tako jako razvijene nove tehnologije, a onda su nam došli internet i mobiteli tako da živimo i s tehnologijom, ali shvaćamo i važnost onog ranijeg vremena odakle i dolazi taj konstantni moment nostalgije među milenijalcima – kazala je kustosica Nika Šimičić.

jasminka poklečki Ženu na položaju i dalje se komentira na temelju izgleda, a ne stručnosti

Prošetavši postavom, prvi je dojam da su umjetnici temi pristupili široko, od ekoloških problema i aktivizma do osobnih problema i tematika rodnog identiteta.

Tako se Anđela Zanki predstavlja fotografijama velikih formata kojima se bavi upravo problemom nametnutih identiteta, od seksualnosti do rodnih. Na sličnom tematskom tragu su i velike muške gaće koje je naslikao Domagoj Rogina, a Željko Beljan je pak muške gaće isheklao, dakle u tehnici koja još uvijek nije tipična za muškarca, a heklanju ga je naučila mama. Time se problemski pozabavio i rodnim dijelom, ali i statistikama koje govore da milenijalci nisu skloni seksualnim odnosima, za razliku od ostalih generacija.

Vida Meić opet se bavi materijalima, ovaj put pogreškama koje nastaju otiskivanjem grafika na vrlo prozirnom papiru od filtra za čaj. Valentina Butumović pak u svojim radovima koristi pravi kompost i pravu hranu koja truli tako da će s vremenom, do 6. prosinca i kraja trajanja Salona, biti i zanimljivih mirisa. Grgur Akrap naslikao je suvremenog milenijalca koji želi biti luksuzan i imati sve skupo, dok Denis Butorac fotografijama problematizira sebe kao Slavonca kojem su nametnuli priču da on kao takav mora sudjelovati u kolinju, što nikad nije želio. Kao odrastao, on taj brutalni čin trančiranja životinje pretvara u impresivnu, gotovo stilski divnu mrtvu prirodu.

Ivana Mrčela izložila je rad velikih dimenzija “We are watching you”, nedavno izložen i u Rijeci, koji posjetitelja sučeljava s publikom sa slike.

– S obzirom na to da su milenijalci željni publike, moj rad iznimno odgovara uz temu Salona – kazala je Ivana Mrčela pa na to koliko se ona može poistovjetiti sa stereotipima vezanim uz generaciju Y, nastavila:

– Više se osjećam kao da pripadam generaciji od kasnih 30-ih do početka 60-ih. Nisam sto posto milenijalka ni po tome što, recimo, više ne živim s roditeljima, a kažu da je to jedna od karakteristika naše generacije. Dakle, tu si stavljam jedan X, ali već time što na nešto stavljam X, jasno je da imam bucket listu, što imaju svi milenijalci.

Slikarica Ivana Mrcela ispred svog djela
1 / 16

Šećući dalje, dok ne podignete glavu prema stropu, prilično nezamjetan je rad Tjaše Kalkan – klasični luster s ugrađenim kamerama, pa valja pripaziti na ponašanje u galeriji jer jedna od tih kamera doista radi. Jučer u HDLU nismo vidjeli rad Mateja Niševića, umjetnika i biologa koji radi na institutu u Dubrovniku, a proizveo je žive organizme, prototipe za prikupljanje nanoplastike. Sve je trebalo jučer zamrznuto pristići u galeriju, kaže nam kustosica, no model je puknuo pa do otvorenja planira proizvesti novi. Njegov rad pokazuje interdisciplinarnost umjetnosti i znanosti usmjerenih prema boljitku života pa je i samoj kustosici Salona to jedan od najdražih radova koji su pokazani. Nama se sviđa Miran Šabić, koji je izložio dio svoje vremenske kapsule u sklopu koje legiće, plastični Ferrari ili Action Mana, stvari koje su mu obilježile djetinjstvo, konzervira u staklenkama s ‘formaldehidom’. Josip Šurlin pak bavi se zdravstvenim sustavom, točnije dostupnošću zdravstvenog sustava svima u svijetu, što je iznimno aktualna tema iako je sam rad nastao prije situacije s koronom... Kustosica i njezina suradnica i producentica Salona Martina Miholić ambiciozno su iskoristile lockdown i izradile i detaljnu web-stranicu Salona mladih na kojoj se nalaze svi detalji o povijesti Salona, ali i svih nadolazećih popratnih zbivanja, od joge u galeriji do izrade murala i radionica popravljanja bicikala do 6. prosinca, do kada 35. Salon mladih traje.

Petra Dugandžić
detalji privukli pažnju
Petra Dugandžić prodaje svoj luksuzni stan u Zagrebu, a ovu prostoriju priželjkuju brojne Hrvatice
Online panel
Online panel
U čak 30 posto teških slučajeva “korone” izolirana i bakterija
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.