Kada pomislite na Davida Attenborougha, prve slike koje vam padaju na pamet vjerojatno su krda slonova u savani, polarni medvjedi na Arktiku ili gorile u maglovitim planinama Ruande, no u svom najnovijem filmu, snimljenom u godini uoči stotog rođendana, legendarni prirodoslovac vodi nas na najosobnije putovanje dosad - u divljinu Londona.
Večeras u 23:19 na Prvom programu HTV-a, u dokumentarcu "Stoljeće legende: Divljina Londona s Davidom Attenboroughom", čovjek koji je čitav život proveo putujući svijetom otkriva da se najveće prirodne drame katkad odvijaju tamo gdje ih najmanje očekujemo. Od lisice koja mu prilazi na nekoliko centimetara u vrtu u Tottenhamu, preko golubova koji se poput iskusnih putnika voze podzemnom željeznicom, do sokolova koji se gnijezde na zgradi parlamenta, ovaj je film dirljivi podsjetnik na čuda koja nas okružuju.
Ovaj projekt za Attenborougha je više od običnog dokumentarca. To je povratak kući. "Cijeli život imao sam sreću putovati svijetom i svjedočiti brojnim prirodnim spektaklima", govori u filmu dok se vozi u crnom taksiju prema Richmondu, gdje živi već 75 godina. "Ali ovo je mjesto na koje sam se uvijek vraćao." Upravo ta osobna nota čini film posebnim. Gledatelji ga ne prate samo kroz njegovu prepoznatljivu naraciju, već ga vide na terenu, kako leži u travi, s dječjim čuđenjem promatra svijet oko sebe i prvi put u životu u rukama drži mladunče sivog sokola. Posebno dirljiv trenutak je njegov susret s divljim dabrovima, vrstom koja je istrijebljena iz Britanije prije 400 godina, a sada je uspješno vraćena u predgrađe Londona. "Da mi je netko rekao kad sam se tek doselio ovdje da ću jednog dana gledati divlje dabrove u Londonu, mislio bih da je lud", priznaje, pokazujući da čak i on, nakon sedam desetljeća istraživanja, i dalje može biti iznenađen.
David Attenborough rođen je 8. svibnja 1926. godine. Odrastajući u kampusu sveučilišta gdje mu je otac bio ravnatelj, mladi David je od malih nogu sakupljao fosile i promatrao prirodu, a nakon što je diplomirao prirodne znanosti na Cambridgeu i odslužio vojni rok u mornarici, 1952. godine zaposlio se na BBC-ju kao producent. Iako su mu isprva rekli da nije televizičan zbog prevelikih zuba, njegova strast i znanje brzo su ga doveli ispred kamere. Već 1954. serijalom "Zoo Quest" postavlja temelje modernog prirodoslovnog dokumentarca, vodeći gledatelje na daleka putovanja u potrazi za egzotičnim životinjama, a kasnije je postao i jedan od ključnih direktora na BBC-ju, gdje je, između ostalog, zaslužan za uvođenje televizije u boji i lansiranje kultnog "Letećeg cirkusa Montyja Pythona".
Ipak, uredski život nije bio za njega. Godine 1973. daje otkaz na visokoj poziciji kako bi se vratio svojoj prvoj ljubavi - snimanju prirode. To je dovelo do stvaranja serijala "Život na Zemlji" (1979.), revolucionarnog projekta koji je zauvijek promijenio žanr, a uslijedili su deseci legendarnih serijala poput "Plavog planeta" i "Planeta Zemlje", koji su, zahvaljujući njegovoj sposobnosti da najsloženije znanstvene činjenice ispriča na jednostavan i topao način, doprli do stotina milijuna ljudi diljem svijeta. Postao je jedina osoba koja je osvojila nagradu BAFTA za programe u crno-bijeloj tehnici, boji, HD-u, 3D-u i 4K rezoluciji, svjedočeći o karijeri koja se proteže kroz gotovo cijelu povijest televizije.
Iza umirujućeg glasa i lika omiljenog prirodoslovca stoji i bogat osobni život. Njegov stariji brat bio je Richard Attenborough, slavni glumac i Oscarom nagrađeni redatelj. Cijeli je život bio vjeran samo jednoj ženi, Jane Oriel, s kojom se vjenčao 1950. i dobio dvoje djece, Roberta i Susan, no njihov skladan brak prekinut je tragično 1997. godine, kada je Jane doživjela moždani udar. Attenborough je tada snimao na Novom Zelandu, no uspio je doletjeti kući kako bi bio uz nju u posljednjim trenucima, držeći je za ruku. Taj gubitak, kako je kasnije priznao, ostavio je dubok trag, no utjehu je ponovno pronašao u poslu i prirodi.
Kako su godine prolazile, njegov rad dobivao je novu, hitniju notu. Od slavljenja čuda prirode, Attenborough je postao jedan od najglasnijih svjetskih zagovornika zaštite okoliša, koristeći svoj golemi utjecaj kako bi upozorio na razorne posljedice klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Njegovi kasniji serijali otvoreno govore o ljudskom utjecaju na planet, a njegovi govori na UN-ovim konferencijama odjeknuli su svijetom. "U svom životu svjedočio sam strašnom propadanju. U vašem biste mogli, i trebali, svjedočiti čudesnom oporavku", poručio je svjetskim vođama, nudeći poruku nade, ali i odgovornosti.
Dok se svijet priprema proslaviti njegov stoti rođendan uz brojne nove dokumentarce i posebne događaje, večerašnji film "Divljina Londona" služi kao savršeni sažetak njegova života i filozofije. To je priča o suživotu, prilagodbi i, iznad svega, o neiscrpnoj sposobnosti za čuđenje. Kako je napisao jedan kritičar, dok gledamo ovog 99-godišnjaka kako se divi sasvim uobičajenoj lisici ili gradskom golubu, shvaćamo da je tajna dugog i ispunjenog života možda upravo u tome - cijeniti ljepotu koja se nalazi pred našim vratima. Jer, kako nas je Sir David Attenborough naučio, čuda su posvuda, samo ih treba znati vidjeti.
*uz korištenje AI-ja
Otvori KEKS Pay
