Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 98
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
dodjela nagrada ranko marinković

Tradicija kratke priče Večernjeg lista jedna je od najdragocjenijih književnih tradicija u Hrvatskoj

storyeditor/2023-11-20/PXL_201123_106385126.jpg
21.11.2023.
u 10:04

Prva nagrada pripala je Magdaleni Blažević za priču "Đul pita", druga Miri Petrović za "Babu", a treća Ratku Cvetniću i priči "Zagonetna priroda". Posebno pohvaljene su "Noć u Aleksandriji" Lade Vukić i "Event" Dejana Šorka

U zagrebačkoj galeriji Kranjčar jučer su svečano dodijeljene nagrade 57. natječaja Večernjeg lista za najbolju kratku priču koja nosi ime čuvenog hrvatskog pisca Ranka Marinkovića. Na natječaj koji je s godinama postao zaštitni znak Večernjeg lista ovog se puta prijavilo više od šest stotina različitih autora i autorica, a onih pedeset priča koje su u Večernjakovu subotnjem prilogu "Obzor" i objavljene, pomno je probrao selektor Tomislav Sabljak.

Izazovnog zadatka odabrati samo tri od tih pedeset sjajnih priča (a dvije su i posebno pohvaljene) prihvatio se stručni žiri kojim je predsjedala književna teoretičarka i dekanica Umjetničke akademije u Osijeku Helena Sablić Tomić, a činili su ga i selektor Tomislav Sabljak, urednica Kulture Večernjeg lista Milena Zajović, nakladnik Seid Serdarević te novinarka Večernjaka Maja Car.

Prvo mjesto ovog je puta odnijela Magdalena Blažević s pričom "Đul pita", drugo je pripalo Miri Petrović s pričom "Baba", a treće Ratku Cvetniću za priču "Zagonetna priroda". A kako je izgledalo žiriranje ovogodišnje kratke priče, objasnila nam je književna kritičarka, urednica i autorica Helena Sablić Tomić.

– Kao i uvijek, nalazimo se u finom ateljeu Tomislava Sabljaka, a ispred nas je gomila papira. No, vrlo brzo, što mi je jako drago, nekako uspijemo filtrirati onih prvih, oko dvadeset kratkih priča. Nakon toga ih prokomentiramo, spustimo se na petnaest i zatim dalje razgovaramo i dogovaramo se. Obično se u većini toga slažemo, ali postoji jedna dilema, a to je što zapravo ovom nagradom stremimo poručiti. Je li nam cilj upozoriti na jednog novog mladog autora? Ili možda ovjeriti one književnike koji su već etablirani? Ne možemo reći da Ratko Cvetnić ovog puta nije mogao dobiti i prvu, i drugu i treću nagradu! Ipak, smatrali smo da će druga nagrada jednoj mladoj autorici poput Mire Petrović otvoriti vrata hrvatske književnosti, a Ratko će i s trećom, vjerujem, biti jako zadovoljan. Prva je nagrada pak bila neupitna! – otkrila nam je predsjednica žirija kazavši kako je važnost Večernjakova natječaja za kratku priču ponajprije afirmacija jednog žanra koji se odupire vremenu, a koji je oduvijek bio tako živ, jasan i kritičan prema svakodnevlju.

– Mislim da je to, osim što je dobar marketing Večernjeg lista, i poticaj onima koji se možda ne usuđuju ući u hrvatsku književnost, a ovaj im natječaj to omogućava, da pošalju svoju priču – a kada je priča objavljena u novinama, to je jedna posebna vrsta erotike – te onda možda i nastave pisati. Iz tjedna u tjedan tako s nestrpljenjem čekamo razotkriti nova imena u Obzoru i kao žiri posebno smo zadovoljni kada na jednome mjestu možemo vidjeti kako nam se javlja sve više i više mladih autora koji vjeruju u hrvatsku riječ – kazala je Helena Sablić Tomić.

Prvom je nagradom, u iznosu od 1400 eura, za svoju priču "Đul pita" ovjenčana tako Magdalena Blažević, spisateljica rođena 1982. godine u Žepču. Autorica je zbirke kratkih priča "Svetkovina" i romana "U kasno ljeto" objavljenih u izdanju Frakture, a obje njezine knjige našle su se i u finalu književne nagrade "Fric". Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju kratku priču, a čitateljima Večernjaka već je dobro poznato ime, jer ovo joj je drugi put da je na natječaju "Ranko Marinković" prvonagrađena.

– Doista mi je drago što sam danas ovdje s vama na dodjeli, jer prošli put kada sam pobijedila dodjela je zbog pandemije održana online pa sam to željela nadoknaditi! Drago mi je i što je pobijedila baš ova priča, jer mi je osobno vrlo važna i vjerojatno najdraža koju sam do sada napisala, a i dio je novog rukopisa na kojem radim. Naime, nakon romana, vratila sam se pisanju kratke priče i uživam jer imam osjećaj da mi se ruka oslobodila te da me priče vode nekim novim putevima kuda do sada nisam kročila – kazala nam je zadovoljno pobjednica 57. natječaja "Ranko Marinković".

– Riječ je o dinamičnom, zgusnutom, brzom pogledu na odnos muškarca i žene, ona u sebi ima sve elemente razvoja njihova međusobnog odnosa, prikazanog iz perspektive žene koja prihvaća biti druga, potisnuta, u tom narušenom, agresivnom odnosu koji se prikriva iza izvanjskog pogleda na lijepo i raskošno. Kratka rečenica, probrane riječi, snažni, neizgovoreni prikazi muškoga zlostavljanja ostavljaju gorak okus medene đul pite. Autorica se pokazuje kao ona koja ima poseban smisao za detalje i suptilnu psihologizaciju likova" – obrazložio je žiri svoju odluku.

Foto: Marko Prpić/Pixsell

No kada šalje svoje priče na naš natječaj, kaže nam Blažević, o pobjedi i ne razmišlja. Prije svega drago joj je da objavom u Večernjem listu njezina priča dođe do što većeg broja čitatelja od kojih može dobiti komentare i povratne informacije. A s nama je podijelila i neobičnu inspiraciju iz stvarnog života kojom se poslužila u pisanju svoje prvonagrađene "Đul pite".

– Kad sam imala osamnaest godina, upoznala sam djevojku, tada također osamnaestogodišnjakinju, koja se u to vrijeme već razvodila od svog supruga, ratnog zločinca, koji je odlazio u zatvor. Dakle, za njega se udala još dok je bila maloljetna. Bilo je to vrijeme, u kojem sam i ja odrastala, kada je u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini vladalo bezakonje, a ulicom gospodarili kriminalci i ratni zločinci koji su smatrali da imaju pravo na sve, a tako i na mlade djevojke – kazala nam je Blažević.

Drugu nagradu od 1100 eura odnijela je pak Mira Petrović za svoju šokantnu i hororom prožetu priču "Baba", no umjesto Petrović, koja nažalost nije mogla biti na dodjeli, nagradu je preuzela njezina sestra Božena Ražić. Rođena je 1989. godine Splitu, u kojem je na Filozofskom fakultetu diplomirala engleski i talijanski jezik i književnost, a sada i predaje u školi stranih jezika. Petrović piše prozu i poeziju, a do sada je za svoje kratke priče ovjenčana i nagradama "Vranac" 2015., "Ulaznica" 2016. i 2021. i "Kritična masa" 2019. godine.

– Jako sam sretna i ponosna! Nikako nisam očekivala nagradu i zaista ne znam što bih rekla. Volim čitati priče koje izlaze u sklopu Večernjeg lista i čast mi je što sam i ja sada dio ove duge tradicije – rekla nam je Petrović, s kojom smo razgovarali nakon dodjele.

– Priča nalikuje nadnaravnim legendama u kojima dobre ili zle vještice štite svojim moćima slabije i nemoćnije. Autorica je zlostavljanje neželjene djevojčice prikazala do posljednjeg atoma brutalnosti kojoj su je podvrgnuli oni unutar i izvan obitelji. Čitatelj priču čita u dahu, s grčem u želucu, i vizualizira moćno prikazane prizore nasilja i obrane od njega, koji nalikuju kombinaciji naturalizma s hororom. Šokantna priča! – kazao je žiri o drugonagrađenoj "Babi".

Otkud inspiracija za priču tako brutalne i šokantne tematike, upitali smo Miru Petrović.

– I ja se ponekad to isto pitam! (smijeh) Kada čitam svoje priče, doima se da su zaista brutalne i šokantne, ali nikada ih ne pišem s namjerom da bih nekoga šokirala ili natjerala da se osjeća loše dok ih čita. Često se kroz moje priče provlači i problematika nasilja nad ženama, jer to je strašna pojava koja je u našem društvu i prečesta, no nastavit ću pisati o tome sve dok o tome budem čitala u medijima. S "Babom" sam htjela prikazati lika od kojeg se možda na prvu neće očekivati pobuna, radi se ipak o starijoj osobi, a znamo da su stariji, a pogotovo žene, gurnuti na margine društva. Htjela sam joj pružiti neku vrstu nadnaravne snage kojom kažnjava nasilnike, ali ni to ponekad nije dovoljno. Ipak, "Baba" nije jedna od onih koji odustaju i vjerujem da će uvijek biti ljudi koji će se u ovom svijetu boriti protiv nepravde – zaključila je Petrović.

Treće mjesto i nagrada od 700 eura otišla je u ruke Ratka Cvetnića za priču "Zagonetna priroda". Hrvatskom piscu i publicistu koji iza sebe ima već četiri romana ovo je druga nagrada na natječaju "Ranko Marinković", a ranije je uvršten i u Večernjakovu antologiju kratke priče Večernjeg lista "50 godina 50 priča".

– Tradicija kratke priče Večernjeg lista jedna je od najdragocjenijih književnih tradicija u Hrvatskoj i ima veliku težinu za sve nas koji u njoj imamo priliku sudjelovati. Meni je, osobno, kratka priča jedan doista stvaralački izazov, najprije zbog formalne strogosti koju sama kratka priča zahtijeva, a zatim i jer se kroz ovih gotovo šezdeset godina Večernjakov natječaj etablirao kao posebna pozornica tog žanra u hrvatskoj, pa i ne samo hrvatskoj književnosti. Zato sam ovom nagradom, ali i ranijim uvrštenjem u antologiju kratke priče, moram priznati, doživio ogromnu počast – kazao nam je Cvetnić.

"U žanru moćnog pripovjedača/kratkopričaša prikazao je sudbinu čovjeka koji je kao proljećar, dragovoljac i profesor vjerovao u ideju obećane zemlje shvativši u jednome trenutku da državu vode 'simulanti i dezerteri, ministarstva konjokradice, nacionalne institucije jugoslavenčine i mediokriteti', međusobno dijeleći nagrade i sinekure. Vanjski svijet sredine izvor je njegove samoće i egzistencijalne tjeskobe. U trenutku kada i sam bude pozvan k predsjedniku i odlikovan, Mihalj doživljava potpuni emotivni slom", napisao je o priči "Zagonetna priroda" žiri natječaja. O tome što ga je nagnalo da napiše ovaj zanimljiv, duhovit i pomalo apsurdan prikaz hrvatske stvarnosti, Cvetnić nam je jednostavno kazao: "Uzmete novine ujutro, pročitajte ih i imat ćete dovoljno inspiracije za cijelu zbirku takvih satiričnih pripovijetki!"

Nikako ne smijemo propustiti spomenuti i dvije priče koje su na 57. natječaju "Ranko Marinković" posebno pohvaljene. Riječ je pritom o intrigantnoj "Noć u Aleksandriji" Lade Vukić, Zadranke koja je 2016. dobila i nagradu V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman "Specijalna potreba", a 2021. godine objavila i svoj drugi roman "Dobro mjesto za umiranje". Pohvaljena je još i misteriozna priča "Event" Dejana Šorka, karlovačkog redatelja, scenarista, romanopisca, dramatičara, kazališnog i radijskog redatelja i za svoj rad dobitnika niza hrvatskih i međunarodnih nagrada. Njihove dvije iznimno atmosferične priče, složio se žiri, "otvaraju nove teme o izazovu upleta trećega svijeta u svakodnevlje, one su zaokruženi prikazi različitih odnosa, u njima se prepoznaje pokušaj otpora koji obično završava u ironičnim, duhovitim ili naprosto prepuštajući prizorima".

– Večernjakov natječaj za kratku priču "Ranko Marinković" traje već više od pola stoljeća. Razmislimo samo što li se sve događalo na ovim prostorima u proteklih pola stoljeća, mijenjale su se ideologije i države, ali kratka priča je opstala. Govori nam to o potrebi da se piše, ali i o potrebi da se čita. Ponekad pomislim da u današnjem vremenu u kojem živimo, vremenu brzih informacija i društvenih mreža, kada se u novinama najčešće čitaju tek naslovi, a poruke izmjenjuju sa što manje riječi, a više emotikona, zaista malo i sve manje čitamo. No naša kratka priča pokazuje da ipak nije tako i da je za civilizaciju kakvu poznajemo izuzetno bitno i pisati i čitati. Drago mi je što Večernji list to njeguje i još mi je draže što je ove godine na natječaj pristiglo više od šesto priča, jer to nam pokazuje da kratka priča itekako ima budućnost – okupljenima se na dodjeli u galeriji Kranjčar obratio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

No vratimo li se nakratko u prošlost, saznat ćemo da je ovaj Večernjakov natječaj i jedna od najstarijih hrvatskih, pa i svjetskih novinskih nagrada za kratku priču. S objavljivanjem je kratkih priča Večernji list započeo još davne 1964. godine, no tada se nagrada najboljim kratkopričašima još nije dodjeljivala.

– U razdoblju od 1964. do 1966. objavljeno je i više priča domaćih autora. Tada sam nagovorio urednika kulture Večernjeg lista Danka Oblaka da odemo do glavne urednice Vere Vrcić i predložimo joj da osnujemo stalan natječaj za kratku priču. Zaključak je bio da sve do sada objavljene priče domaćih autora pregleda i ocijeni žiri i da Večernji list dodijeli nagrade, a nakon toga da odmah raspiše prvi natječaj. Predsjednik žirija koji je ocjenjivao priče bio je Vlatko Pavletić. Dodijeljene su tri nagrade, 8. siječnja 1966. godine, za priče objavljene između 1964. i 1966.godine. Iste godine raspisan je i prvi javni natječaj Večernjeg lista za kratku priču. Nakon smrti Ranka Marinovića 28. siječnja 2001., koji je punih petnaest godina vodio stručni žiri Večernjeg lista za kratku priču, natječaj i nagrada dobili su ime po tom velikom hrvatskom piscu - za Večernji list u vrijeme 50. obljetnice natječaja prisjetio se selektor Tomislav Sabljak.

O dugovječnosti i posebnosti Večernjakovog natječaja, veli Sabljak, govore i činjenice da je BBC svoju prestižnu nagradu za kratku priču započeo tek 2005., a londonski The Sunday Times otvorio svoj natječaj 2009. godine. Američka nagrada "Boston Review" za kratku priču osnovana je pak 1993. godine, čuveni "The London Magazine" koji izlazi od 1732. godine pokrenuo je natječaj za kratku priču 2016., a u Torontu, u okviru Alice Munro festivala, osnovan je natječaj za kratku priču 2004.godine.

- Natječaj Ranko Marinković naslijedila sam od dugog niza urednika rubrike Kultura kroz čije su ruke od 1960-ih prolazile tisuće prijavljenih priča ogromnog broja autora. Raduje me pročitati svaku, a potom pratiti koja će selektoru posebno zapeti za oko, koje možda i neće biti objavljene, hoće li se njihovi autori nagodinu ponovno javiti... Neka od danas snažno afirmiranih imena hrvatske književnosti prvi sam put čitala upravo na stranicama Večernjaka, pa ovaj posao vidim kao čast, ali i odgovornost za nove generacije književnima kojima možemo ponuditi platformu za objavljivanje uz bok najvećim imenima naše kulture koja nam i dalje predano šalju svoje priče - rekla je urednica kulture Milena Zajović.

​Kroz naš je natječaj u ovih je gotovo šest desetljeća "prošlo" više od tisuću autora, kako renomiranih književnika tako i mladih te još nepoznatih autora i zaljubljenika u kratku priču, nekima od kojih je upravo on postao odskočna daska u svijet književnosti. Među nagrađenima tako imamo čast ubrojiti i imena poput Slobodana Novaka, Antuna Šoljana, Ivana Slamniga, Ivana Kušana, Pavla Pavličića, Ivana Aralice, Luka Paljetka, Stipe Čuića, Olje Savičević-Ivančević, Ivane Bodrožić, Dimitrija Popovića, Sanje Pilić, Zorana Malkoča, Monike Herceg i Korane Serdarević.

Sve do sada objavljene, nagrađene i pohvaljene priče, kao i one koje su tek krenule pristizati na 58. natječaj za kratku priču Ranko Marinković, možete pronaći i pročitati na internetskom portalu Večernjeg lista.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije