Na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu u četvrtak su dodijeljene nagrade autorima najboljih priča objavljenih u 59. kolu Večernjakova natječaja za kratku priču "Ranko Marinković". Na nagradni natječaj pristiglo je više od 800 priča, od kojih je 51 objavljena u subotnjem prilogu Obzor.
Tri najbolje priče odabrao je žiri koji su činili predsjednica žirija akademkinja Helena Sablić Tomić, hrvatska književna teoretičarka i kritičarka, Seid Serdarević, književni kritičar i glavni urednik izdavačke kuće Fraktura, Maja Car, novinarka Večernjeg lista, i Milena Zajović, urednica Kulture Večernjeg lista.
Okupljene na dodjeli pozdravila je voditeljica Antonia Ćosić.
"Već više od šest desetljeća Večernji list objavljuje prozne tekstove poznatih i novih autora, njegujući formu kratke priče i dajući joj vidljivo i zasluženo mjesto u hrvatskoj književnosti. Upravo zahvaljujući toj dugoj i ustrajnoj tradiciji, ova je nagrada postala svojevrsna institucija – ona koja je sažetoj, često podcijenjenoj književnoj formi dala puni dignitet i otvorila joj vrata domova brojnih čitatelja. Tijekom više od šezdeset godina nagrada je prepoznala i potaknula brojne talentirane autore, ohrabrujući ih da kroz kratku priču istražuju složene, intimne i univerzalne teme ljudskog iskustva. Danas Večernjakova Nagrada "Ranko Marinković" uživa izniman ugled među piscima i književnom publikom te se, po svojoj tradiciji i važnosti, s pravom može usporediti s najuglednijim svjetskim književnim nagradama", kazala je Ćosić.
Ovo je prva dodjela nagrada "Ranko Marinković" na kojoj nam se nije pridružio svestrani književnik, prevoditelj i znanstvenik Tomislav Sabljak, neumorni zagovornik kratke priče te utemeljitelj, selektor i dobri duh ovog natječaja. Sabljak je preminuo 2. siječnja ove godine u 93. godini, a u biranju aktualnih pobjednika sudjelovao je gotovo do posljednjeg daha, iz bolničkog kreveta, šaljući svoje prijedloge.
"Sabljak je utemeljio natječaj Večernjeg lista za kratku priču, koji je neumorno vodio sve ove godine – više od šezdeset. Samo taj posao iščitavanja, biranja i žiriranja tisuća kratkih priča, od onih antologijskih do onih za zaborav, posao je za cijeli životni vijek. Odlazak Tomislava Sabljaka odlazak je književnog kroničara, kulturtregera i osobe neiscrpne životne energije. Na posljednjem žiriranju za nagradu Večernjeg lista bio je s nama, iako iz bolnice, jer smo se, kao i uvijek posljednjih godina, našli u njegovu stanu, u dnevnom boravku u Gajevoj. On je iz bolnice poslao svoje kandidate, precizan i točan – kao i uvijek", rekao je Seid Serdarević.
Treće mjesto na 59. natječaju podijelile su dvije autorice – Tuga Tarle i Marina Kuvedžić. Tarle, profesionalna diplomatkinja u mirovini, promotorica hrvatske kulture, publicistkinja i književnica, nagradu je zaslužila za svoju priču "Luzer".
"Pripovjedač, muškarac u srednjim godinama, u vlastitoj se koži osjeća izgubljeno, usamljeno, otuđeno, svaki pokušaj uspostavljanja istinske veze, bilo sa samim sobom ili s drugom osobom, osuđen je na propast. Gotovo svako nastojanje da se nadvladaju vlastite slabosti, u ime nekog novog, drukčijeg, smislenijeg života, neizvjesno je ili nemoguće, ton koji prevladava u 'Luzeru' gorak je i autoironičan. Misli autorice Tuge Tarle sažete su, izraz racionaliziran, a prikazana sudbina rastočena do atoma s dobrim osjetom za srž problema", piše u obrazloženju žirija.
"Zahvaljujem svim članovima žirija koji su prosudili da ova priča ima svoju težinu. Također pohvaljujem činjenicu da već 61 godinu traje ovaj natječaj koji je izuzetno vrijedan. Jer možda je lakše napisati roman, ali u kratkoj priči treba stisnuti jedan mali prostor, sve one dubine i širine ljudske duše", poručila je Tuga Tarle.
Kuvedžić, anglistkinja, pedagoginja i nagrađivana spisateljica, treću nagradu osvojila je pak za priču "Tako lijepo jutro...".
"O posve običnom danu, susretu djeda i unuka, o potisnutoj patnji muškarca koji ne može samome sebi oprostiti davno izgovorenu rečenicu, koja nije imala sretan kraj, progovorilo se u priči 'Tako lijepo jutro'. Opisi muške ranjivosti i nesigurnosti, straha od ponavljanja pogreške, tjeskobe oca koji je sina zauvijek izgubio, neizvjesnosti u momentima razotkrivanja istine, napisani su kratkim, preciznim rečenicama, tako da je priča Marine Kuvedžić primjer načina kako prebroditi teške tragedije i dokaz da su porazi koje život servira samo zarezi, nikada točke", napisao je žiri.
"Prvi put kada mi je priča objavljena u Večernjem listu, bila sam potpuno neafirmirani mladi autor. Ovo mi je već druga nagrada Večernjeg i divno mi je to što se i mladi, neafirmirani autori, također tim putem mogu probiti i sudjelovati zajedno s etabliranim piscima. Zahvaljujem se svima i nadam se da ću još puno godina pisati i slati priče na ovaj natječaj", rekla je Kuvedžić.
Drugo mjesto pripalo je arhitektici i spisateljici Suzani Matić za njezinu priču "Restlovi". "Intimna je to i dirljiva priča o majci koja, u posljednjim svojim danima, polako gubi sjećanje, o djeci koja ne mogu, a i ne žele, prihvatiti njezin skori odlazak, o tuzi koja se događa i prije negoli svemu dođe kraj. Diskretno je Suzana Matić uplela i ponekad kompleksne obiteljske odnose, promišlja se o identitetu, autonomiji, ljubavi i smrtnosti. Stilski dorađena u detalj, a u isto vrijeme životna", riječi su kojma je svoju odluku obrazložio žiri.
"Počašćena sam i sretna. U kratku priču ušla sam bježeći iz poezije koja je za mene ponekad preintimna. No, ovo je možda najintimnija star koju sam iakad napisala. Ovu priču pisala sam nakon majčine smrti i objavljena je samo deset dana nakon što sam je poslala na natječaj II već tada, osjećala sam se kao da sam nagrađena, jer osjećala sam kao da majci dugujem taj govor koji nisam nikada izgovorila. U priči se nalazi mamin naprstak, koji smo moj brat i ja zajedno spustili u njen grob. To srebro mi se ovime, možemo reći, na neki način vratilo. Hvala vam svima" emotivno je ispričala Suzana Matić.
Prvom nagradom na 59. natječaju za kratku priču "Ranko Marinković" ovjenčan je prevoditelj i književnik Dinko Kreho za priču "Tamo, u mraku".
"Zgusnute, ulančane rečenice, nizanje slika ekološkog kolapsa, kulturocida, ljudskog nemara, bljeskovi koji osvjetljavaju ono što je odbačeno, ostavljeno, ono što se uvuklo u paučinu i prašinu ruba grada, ulice, civilizacije, stilske su označnice u priči Dinka Krehe 'Tamo, u mraku'. U njoj se gotovo proročki progovara o nekom novom poretku tehnološke kontrole i gubitka individualnosti, smještena je u moguću sadašnjost, s jasnim tragovima amblema prohujaloga vremena. Autorov stilski habitus, jasnoća i jezgrovitost, uz moćnu slikovitost i neposrednost, upozoravaju čitatelje na tamne aspekte društva, politike i tehnologije, ne opisujući pri tome samo mračne scenarije ljudske budućnosti nego i nudeći uvid u suvremenost u kojoj živimo", zaključio je žiri.
"Nagrada me, iskreno, iznenadila. Kako je moja priča objavljena još u prosincu 2024., nisam imao pojma da je i dalje u konkurenciji za nagradu. Osobno mi ovakvi natječaji predstavljaju značajan poticaj za pisanje, barem kada je proza u pitanju. Ne mislim samo na materijalnu i simboličku kompenzaciju koju potencijalno nude nego i na konkretne parametre koje propisuju: formu, format, gabarite i rok za slanje teksta. Meni ta vrsta 'diktata' izvana pomaže da organiziram vlastiti kreativni proces i ritam. Naravno, čast mi je što sam dobitnik Nagrade 'Ranko Marinković', i to ne samo zbog velikog prozaista i kratkopričaša po kojem nosi ime ili zbog mnogih iznimnih autorica i autora koji su njome ranije ovjenčani. Naime, tako što kroza sve ove decenije baštini rubriku s kratkom pričom, vaš list u bitnome pridonosi vidljivosti i dostojanstvu ove forme unutar medijskog pejzaža", izjavio je pobjednik.
Svečana dodjela zaključena je glazbenim nastupom Hojsak & Novosel te njihovom dirljivom izvedbom Gibonnijeve pjesme "Divji cvit".
U tijeku je jubilarni, 60. Večernjakov natječaj za kratku priču "Ranko Marinković", prvi u kojem će selektorica biti dugogodišnja novinarka i kritičarka Večernjeg lista Maja Car. Prijaviti se mogu svi zainteresirani kratkopričaši koji pišu hrvatskim jezikom, a u natječaj ulaze priče s najviše 120 redaka ili 7200 znakova s prazninama. Poslati ih možete e-poštom na adresu kultura@vecernji.net te tako sudjelovati u najdugovječnijem natječaju za kratku priču i pridružiti se stotinama pisaca objavljenih na subotnjim stranicama Večernjeg lista.
Otvori KEKS Pay
Zajović je sama sebi trebala dat nagradu za priču o sandru silajdžiću, koji je nekima poznat i kao aleksandar vuković