Na Prvom programu HRT-a večeras se u 21.15 prikazuje kanadski dokumentarac "Efekt Ozempica", koji zadire duboko u priču o lijeku koji je postao kulturološki simbol našeg vremena. Ozempic, i njemu srodni GLP-1 lijekovi, u posljednjih su nekoliko godina postali svakodnevna tema, od hollywoodskih crvenih tepiha do običnih uredskih razgovora.
Film redatelja Paula Kempa ne zaustavlja se samo na pričama o nevjerojatnom gubitku kilograma, već istražuje dalekosežne posljedice koje ovaj lijek ima na globalno gospodarstvo, naše navike, pa čak i na način na koji doživljavamo hranu i vlastita tijela. Iako je prvotno razvijen kao lijek za dijabetes tipa 2, njegova sposobnost da potisne apetit i izazove značajan gubitak težine gurnula ga je u središte javnosti, pokrenuvši revoluciju s posljedicama koje tek počinjemo shvaćati.
U srži djelovanja Ozempica i sličnih lijekova nalazi se semaglutid, molekula koja oponaša hormon GLP-1. Njegova primarna funkcija je regulacija šećera u krvi, no učinci koji su ga proslavili su usporavanje pražnjenja želuca i slanje signala sitosti mozgu. Znanstvene studije potvrđuju da korisnici mogu izgubiti između deset i 15 posto tjelesne težine tijekom jedne godine, što je rezultat koji se dosad mogao postići uglavnom samo kirurškim zahvatima. No, lijek ne utječe samo na probavni sustav, već reprogramira i centre za nagradu u mozgu. Mnogi korisnici opisuju kako su im nakon korištenja Ozempica nestale stalne opsesivne misli o hrani, a upravo taj psihološki učinak otvara vrata novim medicinskim primjenama.
Promjene koje donosi masovna upotreba ovih lijekova već su vidljive. Prehrambena industrija, primjerice, bilježi prve udarce. Izvršni direktor američkog Walmarta još je 2023. godine primijetio kako kupci koji u njihovim ljekarnama podižu recepte za GLP-1 lijekove u košaricu stavljaju znatno manje hrane, osobito grickalica i slatkiša. Trend se prelijeva i na modnu industriju. Vlasnici butika svjedoče o drastičnom porastu prodaje manjih konfekcijskih brojeva i remenja, a krojači vjenčanica suočavaju se s dosad neviđenim izazovima, prekrajajući haljine za mladenke koje između prve probe i vjenčanja izgube po dvadeset, trideset, pa čak i četrdeset kilograma.
Osim promjena u potrošačkim navikama, znanstvenici s velikim entuzijazmom istražuju potencijal ovih lijekova u liječenju drugih stanja. Kako GLP-1 agonisti utječu na centar za nagrađivanje u mozgu, rane studije pokazuju obećavajuće rezultate u borbi protiv ovisnosti o alkoholu, nikotinu, kockanju, pa čak i pornografiji.
Ipak, priča o Ozempicu nije bez kontroverzi, a dokumentarac prikazuje i njezinu tamniju stranu. Iako se slavi kao čudo, lijek dolazi s nizom nuspojava. Najčešće su gastrointestinalne tegobe poput mučnine, povraćanja i proljeva, no zabilježeni su i ozbiljniji rizici poput upale gušterače. Jedan od najvećih problema je neselektivni gubitak mase, što znači da se uz masno tkivo gubi i ključna mišićna masa te gustoća kostiju. To je stvorilo nove, pomalo bizarne termine poput "Ozempic lica" (Ozempic face), koji opisuje upao i postaran izgled lica. Također, prestankom uzimanja lijeka, kilogrami se u većini slučajeva vraćaju, stvarajući ovisnost o terapiji.
Film otvara i važno etičko pitanje o stigmatizaciji pretilosti. U svijetu u kojem postoji čarobna injekcija za mršavljenje, raste društveni pritisak i osuda prema osobama s prekomjernom težinom, koje se sada još više percipiraju kao lijene ili nedisciplinirane. Komičarka Lauren Hope Krass u filmu tako upozorava da se time radi na iskorjenjivanju jedne demografske skupine. Dok je danska tvrtka Novo Nordisk zahvaljujući Ozempicu i srodnom lijeku Wegovy postala najvrjednija europska kompanija, globalna potražnja stvorila je nestašice, zbog čega su brojni pacijenti s dijabetesom ostali bez svoje primarne terapije...