Iako je Trumpova administracija zabranu knjiga u školama pod upravom Ministarstva obrane (DoDEA) prije samo nekoliko tjedana nazvala prijevarom, lista zabranjene književnosti u Americi još uvijek raste. Ovoga puta na meti cenzure našla se autorica Julianne Moore, ujedno i glumica te dobitnica Oscara, sa svojom knjigom za djecu pod nazivom "Freckleface Strawberry", a koja govori o maloj djevojčici koja uči prihvatiti svoje pjegice. Ova zabrana izazvala je lavinu šokantnih reakcija na društvenim mrežama jer upravo ovakvi potezi vlade pokreću važna pitanja o slobodi govora te utjecaju politike na obrazovanje, a posebice na obrazovanje djece iz vojnih obitelji iz kakve dolazi i sama Moore, koja je kći vijetnamskog ratnog veterana.
– "Freckleface Strawberry" je poluautobiografska priča o sedmogodišnjoj djevojčici kojoj se ne sviđaju njezine pjegice, no nauči živjeti s njima kada napokon shvati da je drukčija "kao i svi ostali". Napisala sam ovu knjigu za svoju, ali i svu ostalu djecu kao podsjetnik na to da se svi ponekad mučimo i borimo, ali nas naposljetku ujedinjuje naša ljudskost – napisala je Julianne Moore u objavi na Instagramu te dodala kako je tužna zbog činjenice da djeca, koja su imala ili imaju slična životna iskustva poput nje, točnije odrasla su s roditeljem u službi, a ujedno i pohađaju školu pod upravom Ministarstva obrazovanja, neće imati pristup njezinu djelu.
Odluka o zabrani slikovnice "Freckleface Strawberry" donesena je nakon što je DoDEA provela reviziju knjiga u školskim knjižnicama, a sve u skladu s izvršnim naredbama predsjednika Trumpa usmjerenim na "rodnu ideologiju" i "radikalnu indoktrinaciju" u školama. Prema dopisu DoDEA-e od 10. veljače 2025., knjige "potencijalno povezane s rodnom ideologijom ili diskriminatornom ideologijom jednakosti" premještene su na "stručnu evaluaciju" i od tada su dostupne samo osoblju.
– Nemoguće je da se ne zapitam što je toliko kontroverzno u mojoj slikovnici koju je američka vlada zabranila. Zaista sam tužna zbog toga jer nikada nisam mislila da ću ovo doživjeti u zemlji u kojoj je sloboda govora i izražavanja ustavno pravo – kaže Moore, pored koje su se na listi zabrana našle i Amy Ellis Nutt, s biografijom o transrodnoj aktivistici Nicole Maines pod nazivom "Becoming Nicole", te Kathleen Krull, autorica slikovnice "No Truth Without Ruth" o Ruth Bader Ginsburg – ženi koja se, kao odvjetnica, još od sedamdesetih godina prošloga stoljeća bori za rodnu ravnopravnost.
Ove zabrane dio su šireg trenda cenzure knjiga u američkim školama koji je eskalirao tijekom Trumpova mandata, a prema izvješćima, najčešće mete zabrana jesu knjige koje se bave LGBTQ+ temama, rasnom ravnopravnošću, poviješću ili pak nude drukčiju perspektivu od dominantne, čime američka vlada ograničava pristup informacijama i različitim stajalištima, što je ključno za razvoj kritičkog mišljenja kod djece i mladih.
PEN America, jedna od najvećih američkih neprofitnih organizacija posvećena zaštiti slobodnog izražavanja u književnosti i izvan nje, upozorava da trenutačni niz zabrana knjiga opasno podsjeća na autoritarne režime kojima smo svjedočili tijekom povijesti.
– Više od tri godine suprotstavljamo se retorici da su zabrane knjiga u javnim školama diljem ove zemlje "prijevara". Ovakav jezik iz Washingtona, dakle jezik savezne vlade, doista je alarmantan i omalovažavajući za učenike, nastavnike, knjižničare i autore koji iz prve ruke imaju iskustva s cenzurom u učionicama i školskim knjižnicama. Od 2021. zabilježili smo gotovo 16.000 slučajeva zabrane knjiga u kojima je pristup knjigama uskraćen učenicima koji su ciljani čitatelji. Ove se zabrane najčešće događaju kada se zanemaruju "procesi zdravog razuma" i kada se nameće državno zakonodavstvo kako bi se učenicima i studentima ograničilo pravo na čitanje i učenje – zaključila je Kasey Meehan, direktorica programa Freedom To Read koji provodi PEN America.
O pjegicama je riječ? Ili o "pjegicama"?