U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 25. rujna svečano je predstavljena monografija Incunabula Croatica. Riječ je o monumentalnome izdanju NSK o najstarijim hrvatskim tiskanim knjigama i njihovoj ulozi u europskome kulturnom kontekstu.
Monografija Incunabula Croatica rezultat je višegodišnjega predanog rada stručnjaka te suradnje s brojnim crkvenim i svjetovnim ustanovama širom Hrvatske. Na važnost te suradnje u svojem se pozdravnom govoru osvrnula glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević, zahvalivši svima koji su otvorili vrata svojih ustanova i zbirki te onima koji su tijekom desetljeća svojim znanstvenim i stručnim radom omogućili ostvarenje ovoga projekta.
Ministrica kulture i medija RH, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je monografija dokaz naše kulturne zrelosti te snažna poruka svijetu da posjedujemo vrijednu kulturnu baštinu.
Potpuniji uvid u nastanak i važnost ovoga monumentalnog izdanja pružili su u razgovoru urednica izdanja izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić, glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević, autori priloga dr. sc. Irena Galić Bešker i dr. sc. Milan Pelc te recenzenti izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić i akademik Mateo Žagar.
Objavljivanjem ovoga izdanja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavlja rezultat predanoga rada na istraživanju inkunabula, provedenoga u suradnji s brojnim crkvenim i svjetovnim ustanovama u Hrvatskoj. U središtu monografije nalazi se 96 hrvatskih inkunabula u 180 primjeraka koje su identificirane u 40 ustanova. Podatci su prikupljeni u sklopu dugogodišnjega projekta Knjižnice Hrvatski prvotisci: popis i opis prvotisaka u hrvatskim svjetovnim i crkvenim ustanovama, a temelje se i na istraživanjima hrvatskih inkunabulista od Ivana Kukuljevića Sakcinskoga u 19. stoljeću do Šime Jurića i fra Vatroslava Frkina u 20. stoljeću.
Djelo obuhvaća i tri znanstvene studije te opsežnu bibliografiju, a kao poseban prilog u obliku QR kodova omogućuje izravan pristup digitalnim preslikama na portalu Digitalne zbirke NSK. Time se inkunabulama osigurava ne samo trajno očuvanje nego i sveobuhvatna dostupnost u digitalnome okružju.
Samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije, a deset godina prije Kolumbova otkrića Amerike, Hrvati su glagoljičnim pismom tiskali svoju prvu knjigu na hrvatskome jeziku. Hrvatske inkunabule predstavljaju temelj i simboličku kolijevku nacionalne zbirke tiskane baštine. Objavom hrvatskoga Prvotiska, glagoljskoga Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483., koji ponosno čuvamo u svojem fondu, hrvatska se kultura trajno upisala u europske i svjetske tijekove kulturnoga i tehnološkoga razvoja toga vremena.
Incunabula Croatica nije samo popis najstarijih hrvatskih tiskanih knjiga nego i trajno svjedočanstvo o bogatstvu kulturne baštine našega naroda. Ujedno je i poticaj za nova istraživanja, podsjetnik na važnost očuvanja tiskane baštine i nadahnuće za buduća otkrića.
Izdavanje monografije poduprli su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Adris.
Otvori KEKS Pay
