U prvim danima nove godine, nakon uporne borbe s teškom bolesti, napustio nas je prof.dr.sc. Tomislav Sabljak, svestrani književnik, prevoditelj i znanstvenik te utemeljitelj Večernjakova natječaja Ranko Marinković za najbolju kratku priču, čiji je selektor i dobri duh ostao do smrti. Tomislav Sabljak bio je i autentični zagrebački kulturološki fenomen, a njegov život isprepleten je susretima s najvećim umovima 20. stoljeća. Obitelj, prijatelji i kolege od pokojnika će se oprostiti danas, 7. siječnja u 14:40 u velikoj dvorani krematorija na zagrebačkom Mirogoju.
Tomislav Sabljak rodio se 15. veljače 1934. u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1957., gdje je i doktorirao 1989. s tezom Drame Janka Polića Kamova. Od 1969. bio je zaposlen u Institutu za književnost i teatrologiju JAZU, gdje je od 2000. do 2020. bio voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU. Od 1975. do 2021. bio je glavni je urednik časopisa Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnost, kazališta i glazbe HAZU. Od 1997. do 2007. bio je redoviti profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i nositelj kolegija Stilistika i Istraživačko novinarstvo.
Kao autor, pisao je poeziju i kratku prozu, radijske i televizijske drame, prevodio prozu, drame i eseje iz anglosaksonske književnosti, među prvima i ponajbolje svjetske kratkopričaše, objavljivao rasprave o hrvatskim piscima, uređivao brojne časopise, sastavljao i uređivao antologije, proučavao urbani govor, neumorno se posvećivao aktualnoj umjetničkoj i kulturnoj problematici. Duboki trag ostavio je svojim golemim kritičarskim opusom u brojnim časopisima i listovima. Iako je dobro poznavao suvremene kritičarske teorije i ideje, svoj je pristup fokusirao na tekst s jedne strane te čitatelja s druge strane kojemu je želio djelo učiniti razumljivim i tako mu ga približiti.
– Priredio je nekoliko rječnika, antologija i zbornika, a najpoznatije djelo mu je Rječnik hrvatskoga žargona iz 2001. kojem je prethodio Rječnik šatrovačkog govora iz 1981. Bio je sklon crnomu humoru, ironiji i groteski, bizarnim temama i erotskim motivima. Prozu mu odlikuje prožimanje realnoga i fantastičnoga te zasićenost intertekstualnim referencijama – ocijenili su akademici HAZU, za čijeg je člana suradnika izabran 1994. godine.
Od profesora Sabljaka emotivnim se telegramom uime Ministarstva kulture i medija te svoje osobno oprostila i ministrica Nina Obuljen Koržinek.
– Uza svoje osobne poetske i prozne književne doprinose Tomislav Sabljak na mnoge je i različite načine duboko obilježio hrvatski i, napose, zagrebački kulturni život tijekom više od sedam desetljeća. Široka javnost vjerojatno će ga pamtiti kao pokretača i višedesetljetnog selektora Večernjakova stalnog natječaja i nagrade za kratku priču. Kada je 1964. godine natječaj bio pokrenut, nitko nije mogao ni slutiti da će postići takav uspjeh: postao je zaštitnim znakom Večernjeg lista, ali i važna stvaralačka platforma suvremene hrvatske književnosti. Štoviše, sam Večernjakov natječaj i nagrada za kratku priču postali su i svojevrstan svjetski fenomen, pa bismo s pravom mogli reći da se može mjeriti i s renomiranim svjetskim nagradama za tu proznu vrijednost pred kojima "ima prednost od nekoliko desetljeća" – rekla je u povodu Sabljakove smrti ministrica, dodajući kako je kratka priča kao tipično novinski žanr uspjela u našoj kulturi ne samo zaživjeti nego i privući vodeća imena, najveće majstore hrvatske pripovjedne poze, da (i) u njoj okušaju svoje snage.
Istodobno, antologije objavljenih priča izdavane pod uredničkom palicom Tomislava Sabljaka o okruglim obljetnicama natječaja najbolje svjedoče o važnosti nagrade i njezinu utjecaju na cjelokupan prozni izričaj u hrvatskoj književnosti.
– Tomislav Sabljak bio je i fizički i duhovno nerazdvojan dio zagrebačkih veduta i kulturnih krajolika. Pamtit ćemo njegova legendarna popodneva u kavani Palace, susrete s najvećim imenima hrvatske i inozemne kulture, žustre rasprave o kulturnim i društvenim pitanjima. Nikad užurban, uvijek angažiran, osobnim pričama i njihovom kulturno-povijesnom dimenzijom, Tomislav Sabljak oblikovao je duh vremena, duboko zadirući u kolektivnu memoriju Zagreba, ali i u kulturnu povijest šire zajednice – prisjetila se ministrica.
Iako je cijeli život bio neumoran kroničar događanja na hrvatskoj i svjetskoj književnoj sceni, prepun anegdota o Krleži, o kojem je i snimio film, zatim o Ivi Andriću, s kojim je slavio Nobela, te velikane poput Audena, s kojim se družio i prevodio njihova djela, 2023. godine i sam je postao junakom dokumentarnog filma u režiji književne teoretičarke i kritičarke Helene Sablić Tomić, na kojem je surađivao i slikar Dimitrije Popović.
– Suradnja Tomislava Sabljaka i mene vezana je za kratku priču. Naime, ja sam objavila knjigu "Uvod u hrvatsku kratku priču", Sabljak je to vidio i pozvao me na suradnju u žiriju Večernjakove kratke priče. Tijekom desetak godina našega poznanstva mogu reći da je bio informirana, ironična, duhovita osoba, na trenutak se činilo da previše "gunđa" na zbivanja u politici i kulturi, često je puštao pjesme na mobitel, ostao mi je u sjećanju njegov zanos pjesmom "Život moj" Radojke Šverko. Često mi je pokazivao skice tekstova za buduće knjige o Krleži i Beli. Bio je pun erosa kada je pričao o Mahleru, Smrti u Veneciji, Noćnom čuvaru, Trećem čovjeku posebice. On mu je bio melodija za zvono na mobitelu... Bio je precizan, jasan i poticajan suradnik i na filmu koji smo zajedno radili – prisjetila se akademkinja Sablić Tomić.
Živa sjećanja na kolegu ima i naš najplodniji nakladnik Seid Serdarević, također član žirija Večernjakove kratke priče, koji je sa Sabljakom surađivao i na drugim projektima.
– Sjedenja u legendarnoj kavani Hotela Palace, sve do zagrebačkog potresa 2020., bila su dio njegove svakodnevice. Tamo smo se i nalazili, ondje je s puno žara pripovijedao svoje anegdote, smišljao projekte, a tamo smo uglavili i objavljivanje dvotomne knjige "Svjetionik na otoku", u kojoj, s jedne strane, pripovijeda i neke od anegdota koje već znamo, oživljava vrijeme legendarnog Telegrama i "kuće pisaca" na Trešnjevci, ali i zagrebačke večeri sa Spenderom i Audenom, kao i nezaobilazne razgovore s Miroslavom Krležom, a s druge donosi antologiju pjesnika iz Velike Britanije od T.S. Eliota do njegovih nasljednika, antologiju koja je nezaobilazan uvid u britansku poeziju 20. stoljeća. Odlazak Tomislava Sabljaka odlazak je književnog kroničara, kulturtregera i osobe neiscrpne životne energije. Na posljednjem žiriranju za prošlogodišnju nagradu Večernjeg lista bio je s nama, iako iz bolnice, jer smo se, kao i uvijek posljednjih godina, našli u njegovu stanu, u dnevnom boravku u Gajevoj. On je iz bolnice poslao svoje kandidate, precizan i točan – kao i uvijek – prisjetio se Serdarević, dodavši da je samo taj posao, iščitavanja, biranja i žiriranja tisuća kratkih priča, od onih antologijskih do onih za zaborav, bio posao za cijeli životni vijek.
Upravo ta, danas tužna, anegdota iz bolnice savršena je slika karaktera profesora Sabljaka, upornog, predanog, do zadnjeg dana vjernog Večernjakovoj kratkoj priči kao svojem životnom projektu.
– Gospodin Sabljak kratkoj priči posvetio je gotovo cijeli svoj život, a ja sam imala čast svake subote objavljivati njegov odabir samo posljednjih deset godina. Samo u tih deset godina ispleo je mrežu od više od stotinu 'kratkopričaša', sastavljenu od stalnih i povremenih autora, poznatih i nepoznatih, ali i do posve novih, mladih ljudi koji su se bavili i nekim novim, Tomislavu Sabljaku i ne tako bliskim temama. No on je uvijek bio otvoren prema novome i nadasve profesionalan. U tih deset godina nikad, niti kad bi bio bolestan, ni minutu nije prekoračio rok za predaju svog izbora kratke priče za taj tjedan – kaže Vesna Šaško, urednica u Obzoru Večernjeg lista.
– Suradnja s Tomislavom Sabljakom bila je jedna od najdugovječnijih i najplodonosnijih koje je Večernji list imao u svojoj dugoj povijesti. Sabljak nije samo utemeljio naš natječaj, nego je kao selektor bio neizostavni dio kratke priče od njezina početka, i tako punih šezdeset godina. Večernji list, književnost, a pogotovo kratka priča, izgubili su svog kroničara, selektora i čovjeka koji je otvorio vrata generacijama i generacijama književnika. Izražavamo duboku sućut obitelji i svim poštovateljima njegova rada – rekao je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, uz poziv da se danas na Mirogoju zajedno oprostimo od cijenjenog i svestranog kolege koji je svojim radom zadužio generacije.
Otvori KEKS Pay
