Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Hrvojka Mihanović Salopek

Nova predsjednica: 'DHK je za sve svjetonazore, ali može li 500 članova misliti jednako?'

Privatna arhiva
07.06.2023.
u 10:31

Književna povjesničarka i nova predsjednica Društva hrvatskih književnika govori o odlascima iz društva, smjeru kojim će ga voditi i potrebi Muzeja hrvatske književnosti

Književna povjesničarka Hrvojka Mihanović Salopek nova je predsjednica Društva hrvatskih književnika čija je izvanredna skupština u dijelu članova izazvala prijepore i sukobe.

Na mjesto predsjednice DHK izabrani ste više nego uvjerljivom većinom glasova. Jeste li očekivali ovako buran početak mandata, s ostavkom urednika Republike i pojedinačnim izlascima iz Društva?

Čim je sazvana izvanredna skupština, a to se nije nikad dogodilo u posljednjih tridesetak godina otkako je Hrvatska samostalna, jasno je da je još prije mog mandata počela prava bura. Mnogi su članovi DHK bili kandidirani na upravljačke funkcije, samo za Upravni odbor njih gotovo 40, ali mnogi od njih, naravno, slijedom demokratske izborne procedure, nisu izabrani i neke je to očito dosta razočaralo. Izgubite li povjerenje članstva, logično je da se rađa nezadovoljstvo, ali opet ne bi trebalo biti toliko da odmah istupite iz Društva. Na Skupštini nije bilo neposredne kritike uredništva Republike, već su izrečeni neki prijedlozi, a legitimno je pravo članova, napose na jednoj skupštini, da slobodno izgovore svoje sugestije. U svom predizbornom govoru pohvalila sam rad u časopisima i Maloj knjižnici DHK, sve je to zabilježeno na snimci... Nitko nikad nije dovodio u pitanje uredničku koncepciju, a pogotovo ne članovi Upravnog odbora. Međutim, tadašnji urednici Republike pojedine su opaske izrečene na skupštini protumačili predramatično i napisali ostavku u kojoj se spominju navodni "stari/novi protivnici" u vodstvu DHK, kao da svi koji su izišli pred biračko tijelo članstva nisu bili na izbornoj provjeri. Rezultati su neupitni i javno dostupni. Žalim što urednici Republike nisu pričekali desetak dana i dočekali saziv novog Upravnog odbora pa da zajedno vidimo što je tko, gdje i komu zamjerio, a što je tko, gdje i koga pohvalio... Ali eto, nisu, pokrenuta je lavina na društvenim mrežama, nerijetko na granici ukusa i uvreda dojučerašnjih kolegica i kolega, uključili su se potom i mediji koji vole tzv. razdore čak i kada ih nema, sve je dobilo predimenzioniranu sliku, a činjenice su posve drukčije... DHK je otvoren za različite svjetonazore, pa imamo gotovo 500 članova, zar svi mogu misliti jednako? Pojedini književnici odlaze prema ambicijama, poslovima i vlastitom odabiru tamo gdje im se čini korisnije obavljati određene dužnosti, a drugi dolaze u DHK. To je normalna dinamika života. Spomenuli ste pojedinačne izlaske iz Društva – dosad je otišlo samo troje kolega, i nadam se da će na tome i ostati. Veseli me to što su neki vrijedni pjesnici, mlađi sveučilišni profesori i akademici u posljednje vrijeme izrazili želju za ulazak u DHK.

Dosad niste komentirali rad vašeg prethodnika, koji je očito izgubio povjerenje Upravnog odbora s kojim je trebao surađivati. Kako ćete vi surađivati s novim Upravnim odborom?

Dobila sam zaista brojnu, pa čak i neočekivanu podršku članstva DHK na skupštini i odmah nakon izborne pobjede Zlatko Krilić mi je pristojno čestitao. Javno sam zahvalila i njemu i dotadašnjem vodstvu na svemu što je bilo dobro realizirano, a učinjenim propustima presudilo je mišljenje članstva. Po prirodi volim raditi i nikad ne možete očekivati da ćete baš sve ispuniti što ste zacrtali u vlastitim htijenjima, ali uvjerena sam da ćemo sada u novom sazivu napraviti mnoge pomake. U Upravnom odboru su vrsni stručnjaci, kvalitetni pisci, a prije svega čestiti ljudi od imena i s puno iskustva. Napokon, budemo li imali različita mišljenja, a hoćemo, pristupa se glasanju i potom treba demokratski uvažiti mišljenje većine. Važno je raditi za dobrobit DHK, u skladu s našim Statutom i s poštovanjem prema svakom članu DHK.

Kakvu bi ulogu DHK trebao imati u hrvatskom društvu? Dakle, bi li se trebao više baviti pravima svojih članova ili promoviranjem hrvatske književnosti, jezika, kulture...?

DHK će se zalagati za oboje: za promoviranje hrvatskih književnika i njihovih djela i za zaštitu njihovih interesa. U desetljećima postojanja DHK je održao golem broj književnih predstavljanja, a tim kulturnim prostorom uvijek su se kretali književnici koji su danas kanon hrvatske književnosti. I danas ćete naći širok izbor knjiga tzv. starijih, već afirmiranih autora, ali i onih mlađih koji su u usponu. Međutim, mediji nas danas sve manje prate, više ih zanimaju skandali, njegovanje kulture prijepora i svađa nego istinska kultura. Pojedini ljudi svašta čine da si povećaju osobni PR, samo svoju vidljivost u javnosti. Dobiva se dojam kao da ljude kultura i književnost više ne zanimaju kao prije. Morat ćemo to nekako promijeniti, nije to lako.

U programskim smjernicama spomenuli ste, primjerice, suradnju s Hrvatskim društvom pisaca i s Družbom "Braća Hrvatskoga Zmaja". A što je s Hrvatskim društvom književnika za djecu i mlade?

Spomenula sam suradnju DHK s pet-šest kulturnih udruga, od Matice hrvatske, Hrvatskoga društva pisaca, Braće Hrvatskoga Zmaja, Društva prevoditelja, Društva prijatelja glagoljice, književnih udruga Hrvata u iseljeništvu i dr. Međutim, suradnja mora biti utemeljena na recipročnoj suradnji u pogledu organizacijskih i financijskih mogućnosti. Ipak, prvo se moramo posvetiti nekadašnjim ograncima DHK koji su zamrli, npr. u Splitu, Dubrovniku, Varaždinu, Čakovcu, te ponovno oživjeti i pokrenuti časopis za djecu i mlade "Književnost i dijete", napose stoga što su mnogi naši članovi ujedno i članovi Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Pohvalni su primjeri i među našim ograncima ističu se, na primjer, Istarski, Slavonski, Podravsko-prigorski i Sisačko-moslavački ogranak. Ovogodišnji Đakovački književni susreti, koje organizira Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, upravo su posvećeni kritičkoj recepciji književnosti za djecu i mlade, a ja se svojim referatom uključujem u tu važnu temu.

DHK ima više od 470 članova. Mislite li ubuduće povisiti kriterije za ulazak u društvo?

Drago mi je da su književnici zainteresirani za ulazak u DHK. Kriterij za ulazak su objavljene knjige te recepcija tih knjiga u kulturnoj javnosti i recenzije stručnjaka, ali nije jednostavno danas imati jedinstven stav o književnoj vrijednosti objavljene građe. Zato nastojimo u Povjerenstvo za primanje novih članova imenovati vrsne književne stručnjake, iskusnije i mlađe, koji će dobro uočiti vrijedna ostvarenja i napose mlade talente. To je vrlo zahtjevan i osjetljiv posao.

Ususret proslavi 125. rođendana DHK predložili ste objavljivanje Leksikona DHK. Razmišljate li o produciranju filma o povijesti DHK?

Bilo bi odlično da uspijemo napraviti novi Leksikon članova DHK, a sada trebamo prvo poraditi na upotpunjavanju biografija na našim mrežnim stranicama predviđenim za članstvo DHK. Ako bismo dobili sredstva, bilo bi sjajno ostvariti i film o DHK i još puno toga. Vidjet ćemo... 125 godina jedne ovakve udruge, osnovane 1900., velik je datum za nacionalnu kulturu, očekujem da ćemo za svoje programe dobiti potporu države i grada Zagreba, kao i dosad.

Treba li Zagreb dobiti muzej hrvatske književnosti?

U Hrvatskoj se jednom mora otvoriti muzej hrvatske književnosti, to je naš dug prema naraštajima sjajnih književnika. Inicijativa je svojedobno dolazila iz Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU gdje radim, ali vječno nedostaje novca i prostora. Hoće li to biti Zagreb ili neki drugi grad, nije važno. Važno je da pokažemo mladim naraštajima i inozemnim gostima bogatstvo nacionalne književne misli kroz stoljeća.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije