Naslovnica Kultura Glazba

Najuspjelija slavenska opera u žanru komičnog nema premca

I danas svjedočimo kvaliteti i svježini tog djela koje je svojim permanentnim prisustvom na pozornici fenomen ne samo kod nas
10. siječnja 2018. u 09:07 1 komentara 190 prikaza
Opera Ero s onoga svijeta
Foto: Arhiva HNK

Odličan naš orkestar izvršio je pod autoritativnim vodstvom kompozitora briljantno svoj nimalo laki zadatak. Naročito Gotovčevi interesantni, na mjestima komplicirani ritmovi bili su izneseni sa svom draži apartnih akcenata. Analogno važi za naš pouzdani i zvučni operni zbor, pojačan ispravno u posljednjem činu i operetnim zborom. Balet je temperamentno otplesao kolo s gdjama P. Hudi i O. Orlovom kao solisticama. Publika primila je djelo osobito srdačno, naročito mladež priredila je skladatelju burne ovacije prije i poslije svakog čina i izazvala ga je nabrojeno puta pred zastor zajedno s izvadjačima.” Tako je Lujo Šafranek Kavić u Jutarnjem listu od 5. studenog 1935. godine zaključio opsežnu kritiku tri dana ranije održane praizvedbe opere “Ero s onoga svijeta” na pozornici HNK u Zagrebu.

Ero s onoga svijeta ERO S ONOGA SVIJETA Omiljena opera 700 puta na sceni HNK u Zagrebu

Teška za izvođenje

Pa ipak, kako je još 2011. godine u časopisu Arti musices upozorila muzikologinja Sanja Majer Bobetko, u hrvatskim medijima i publicistici, a naročito na internetu, u članku na hrvatskoj Wikipediji, još uvijek živi potpuna laž da je Šafranek Kavić Eru pokopao rečenicom: “Opet je jedan hrvatski kompozitor uzalud napisao jednu operu”.

Ne samo da opsežna i detaljna kritika tako ne završava već te rečenice nema nigdje u izrazito stručno pisanom tekstu koji, uz nekoliko vrlo konstruktivnih kritičkih opaski, izrazito pozitivno ocjenjuje i hvali Gotovčev pothvat. Neka ispravka ove često ponavljane izmišljotine bude naš mali doprinos povijesnoj istini o Gotovčevu Eri, koji će večeras na zagrebačkoj pozornici biti izveden 700. put nakon praizvedbe.

Dakle, Ero je dočekan srdačno i s radošću koja svaku njegovu izvedbu prati i danas, kako u gledalištu tako i na pozornici.

– Većinu opera ne bih nipošto radio još jednom, ali “Eru” bih mogao sutra i opet bi me jednako veselio – kaže Krešimir Dolenčić, koji je slavni naslov postavljao nekoliko puta, a njegova je i ova zagrebačka najdugovječnija produkcija iz 1992. godine.

– To je najuspjelija slavenska opera kojoj mogu konkurirati samo poneki naslovi ruske operne literature, a u žanru komične opere apsolutno je bez premca – kaže Dolenčić i ističe koliko je sretan i zadovoljan što je imao povlasticu čitavu karijeru vraćati se Eri kojim se bavio još kao asistent redatelju Vladanu Švacovu.

O genijalnosti libreta Milana Begovića, kao i Gotovčeve glazbe, govori i dirigent večerašnje svečane predstave maestro Zoran Juranić.

– Ero je opera koja nevjerojatno dobro funkcionira. To je sjajan spoj sjajne muzike i fantastičnog libreta. Muzika počiva na rudimentarnim, ali nevjerojatno efikasnim lajtmotivima koji oslikavaju sve glavne likove, a nisu umetnuti samo kao citati, nego su zanatskim majstorstvom ugrađeni i kao fragmenti u pratnju i konstrukciju čitavog djela. Begovićev libreto ima prebogat leksik, prepun je sjajnih duhovitih upadica, ukratko to je opera kakvu malo tko ima u 20. stoljeću – objašnjava maestro Juranić genijalnost Ere naglašavajući pri tom da je riječ o djelu vrlo zahtjevnom i teškom kako za pjevače, od kojih se zahtijevaju vokalne bravure prema principima verističke opere, tako i za orkestar i dirigenta.

Baš kao i maestra Juranića, Ero je čitavu karijeru pratio i maestra Nikšu Barezu koji ne krije zadovoljstvo što je kao ravnatelj Opere HNK doživio ovu 700. izvedbu.

Izvedbama stiže Zrinjskog

– To je specijalan datum jer svjedoči o kvaliteti i svježini tog djela koje je svojim permanentnim prisustvom na pozornici fenomen, ne samo među hrvatskim operama. To je djelo koje ne osjeća vrijeme, ima nevjerojatno pozitivnu energiju koja traje i čovjek mu se uvijek veseli – kaže Bareza.

Bez obzira na zahtjevnost, glavne uloge u Eru omiljene su i među pjevačima. U ulozi Miće/Ere, kao i Đule i Dome, mlinara Sime i gazde Marka, nastupila je čitava plejada ponajboljih hrvatskih pjevača, počevši od praizvedbe, kada je Lujo Šafranić Kavić u već spomenutoj kritici redom nahvalio postavu u kojoj su pjevali Mario Šimenc (Ero), Ančica Mitrović (Doma), Josip Križaj (gazda Marko), Gita Gjuranec (Đula), Leo Mirković (mlinar Sima) i drugi. Slušajući reizdanje Croatia recordsa legendarne Jugotonove snimke iz 1962., pod ravnanjem samoga Gotovca, i danas uživamo u glasovima Josipa Gostića, Marijane Radev, Drage Bernardića, Branke Oblak-Stilinović i Vladimira Ruždjaka.

Večeras će na pozornici HNK, umjesto oboljelog Stjepana Franetovića, u naslovnoj ulozi nastupiti Miljenko Đuran, omiljen kod publike osobito zbog svog smisla i osjećaja za Erin humor u kojem i sam pjevajući uživa. Đulu i njenu maćehu Domu pjevat će Valentina Fijačko Kobić i Dubravka Šeparović Mušović, gazdu Marka Siniša Štork, a mlinara Simu Ljubomir Puškarić.

Dodajmo još da će Ero, najizvođenije djelo hrvatske glazbene literature, brojem izvedbi na zagrebačkoj pozornici vjerojatno uskoro prestići i Zrinjskog koji je nedavno izveden 725. put, ali s napomenom da je praizveden šezdeset godina ranije.   

ŽIVOTNA PRIČA Filip Vidović: Zauvijek ću biti mali od Ivice, to zna biti i prednost i teret   Zagreb: Opera Ero s onoga svijeta u sklopu festivala Zagreb Classic na Tomislavcu POD VEDRIM NEBOM Ero s onoga svijeta na Tomislavcu ispraćen ovacijama ero s onoga svijeta 80. rođendan “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca začet u Kazališnoj kavani

Vip

  • cori:

    Ipak malo pretenciozna izjava: "To je najuspjelija slavenska opera kojoj mogu konkurirati samo poneki naslovi ruske operne literature, a u žanru komične opere apsolutno je bez premca – kaže Dolenčić!