Naslovnica Kultura Glazba

Lisinski je palača glazbe koja se izdržava koncertima Olivera i Balaševića, a dolazi i Mišo Kovač

Trodnevnu svečanost 40. rođendana Lisinskog 28. prosinca otvara Ivo Pogorelić, dan kasnije dva se puta izvodi Carmina burana, a godinu završava tradicionalni Filharmonijski bal
21. prosinca 2013. u 15:07 1 komentara 1612 prikaza
Lisinski
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Bez Lisinskog nezamisliva je danas kultura Zagreba i čitave Hrvatske. Ova istinita tvrdnja ponavlja se o svakoj obljetnici koncertne dvorane koja je nakon dugotrajne izgradnje 29. prosinca 1973. godine napokon svečano otvorena u zagrebačkom Trnju. Palača glazbe izgrađena je preko puta Palače pravde i ove dvije zgrade svojim izgledom vrlo slikovito govore o stanju glazbene i pravosudne kulture u današnjoj Hrvatskoj.

Maestro Horvat nažalost više ne dirigira, ali Pavica Gvozdić nastupit će i ove godine na glavnom koncertu tradicionalnog Dana dvorane 29. prosinca. U verziji slavnog i popularnog djela Carmina burana Carla Orffa za dva klavira, udaraljke, soliste i zbor, osim Pavice Gvozdić za klavijaturom će biti i njen vršnjak Vladimir Krpan koji je također bio svjedok i aktivni sudionik slavnih godina Lisinskog. Upravo njegovim nastupom uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem legendarnog maestra Lovre Matačića 1981. otvorena je prva sezona ciklusa Lisinski subotom koji je do danas ostao najatraktivniji zagrebački koncertni ciklus.

Upravo danas, kada izlazi ovaj tekst, u tom će ciklusu nastupiti sastav The Philharmonics sastavljen od vrsnih glazbenika dva najslavnija europska orkestra, Bečke i Berlinske filharmonije. Usput rečeno, koncert je rasprodan, baš kao i večernja izvedba Orffove kantate Carmina burana 29. prosinca, no za onu koja je na rasporedu tog istog dana u podne još uvijek ima ulaznica po jubilarnim vrlo niskim cijenama. U skladu s okruglom obljetnicom Dan dvorane ove će godine zapravo trajati tri dana. Svečanu proslavu otvorit će 28. prosinca najveći živući hrvatski glazbenik Ivo Pogorelić. Genijalni pijanist koji se još polovicom 1970-ih godina kao i mnogi drugi mladi talenti publici predstavljao na pozornici male dvorane Lisinskog, ponovno će svirati predivni Koncert za klavir i orkestar u f-molu Frederica Chopina, ali ovaj put uz Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Ivana Repušića. Na programu je Peta simfonija u e-molu Petra Iljiča Čajkovskog, a koncert će, vrlo prikladno, otvoriti skladba Večer hrvatskog skladatelja čije ime dvorana Lisinski nosi. Takvu čast siromašak Lisinski za života nije mogao zamisliti ni u svojim najluđim romantičarskim snovima. Naposljetku, dio proslave bit će i tradicionalni Filharmonijski bal Zagrebačke filharmonije koji se svake godine održava 30. prosinca.

'14.05.2013., Zagreb - U KD Vatroslav Lisinski odrzana je konferencija za medije na kojoj je ravatelj Drazen Siriscevic  predstavio programe za slijedece koncertne sezone 2013/14. Photo: Davor Puklave Najava nove sezone Dvorana Lisinski svoje vršnjake časti sa 12 fantastičnih koncerata 'Lorin Maazel, no orch' SUSRET S MAESTROM Lorin Maazel glazbom će nas uvesti u Europsku uniju '30.04.2013., Zagreb - Slavna portugalska pijanistica Maria Joao Pires nastupila je u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski uz komorni orkestar iz Basela. Photo: Grgur Zucko/PIXSELL' Svijet glazbe Povratak elitnog ciklusa u Lisinski

Na Dan dvorane zasjedat će i počasni odbor koji će proglasiti i nove počasne članove Lisinskog. Sve velike svjetske ustanove te vrste, poput bečkog Musikvereina ili newyorškog Carnegie Halla, dodjeljuju takve počasne titule. Usprkos srozavanju kriterija i inflaciji svih mogućih odlikovanja i priznanja u Hrvatskoj, društvo počasnih članova Lisinskog i dalje je malobrojno i doista elitno. Ivo Vuljević, jedan od najzaslužnijih ljudi za izgradnju Lisinskog, predvodi tu časnu družinu u kojoj ima još velikih pokojnika. To su Lovro Matačić, Igor Kuljerić i dugogodišnji Vuljević nasljednik na mjestu ravnatelja Lisinskog Lovro Lisičić. Živ je samo maestro Milan Horvat kojem će od 29. prosinca ove godine društvo praviti trojica još uvijek aktivnih dirigenata “mlađe” generacije: Pavle Dešpalj, Nikša Bareza te Vladimir Kranjčević koji će istog dana biti i za dirigentskim pultom pred zauvijek svojim Goranovcima udruženima sa Zvjezdicama u izvedbi moćnih brojeva Orffove skladbe Carmina burana.

Još jedna lijepa tradicija nastavit će se i ovog 29. prosinca dodjelom Nagrade Hrvatske glazbene mladeži Ivo Vuljević za 2013. godinu. Ovogodišnja dobitnica je fenomenalna riječka mezzosopranistica Diana Haller čija karijera doživljava streloviti uspon na europskim, a ponajviše njemačkim opernim pozornicama.
Do kraja sezone u Lisinskom će se održati još mnogo atraktivnih, a umjetnički važnih i relevantnih koncerata u produkciji same dvorane, ali i u organizaciji Zagrebačke filharmonije, koja je u Lisinskom najugledniji podstanar, te u ciklusima Koncertne direkcije Zagreb kao što je također elitni Svijet glazbe.

Nakon Vuljevića i Lisičića te Tončija Bilića čiji je kratki mandat također ostavio zamjetan trag, današnji je ravnatelj Lisinskog Dražen Siriščević. Strastven u promociji klasične glazbe i opere on neprestano izmišlja bombastične parole kakvih se ne bi sjetili ni najvještiji stranački spin-doktori. Nakon prošlosezonske “Ne slušajte obećanja nego glazbu”, parola ove sezone koja visi visoko na južnom pročelju dvorane poručuje: “Povucimo svijet za uši”. Međutim, nije malo onih koji bi najradije samog Siriščevića za uši izvukli iz Lisinskog zbog ovogodišnjeg programa dvorane kojim, pored mnogih respektabilnih imena svijeta klasične glazbe, ipak dominira - estrada! Oliver Dragojević, Hari Rončević, Đorđe Balašević - to su imena zbog čijih su se nastupa ove jeseni stvarali redovi pred blagajnom dvorane koja je sama organizirala njihove koncerte. Ali, Siriščević za sve čistunce ima spreman i vrlo valjan odgovor: na tim koncertima Lisinski zarađuje novac bez kojeg bi se mogli pozdraviti s većinom klasičnih koncerata zbog kakvih je dvorana ponajprije izgrađena.

Da nema Lisinskog, Zagreb bi u usporedbi sa svim pravim europskim kulturnim metropolama doista bio samo veliko selo bez prikladne pozornice i dvorane za nastupe Leonarda Bernsteina, Riccarda Mutija, Luciana Pavarottija, Svjatoslava Richtera, Valerija Gergijeva, Ive Pogorelića, Montserat Caballe, Mstislava Rostropoviča, Bečke ili Izraelske filharmonije, Lorina Maazela, Zubina Mehte i mnogih drugih legendarnih solista i ansambala koji su prošli kroz Lisinski. Ali, danas Grad Zagreb daje samo dvadeset posto novca potrebnog za održavanje kvalitete klasične koncertne ponude, a u ukupnim troškovima pogona i održavanja dvorane sudjeluje s 56 posto. Ostatak mora namaknuti sam Lisinski. Lijepo je i sam Đorđe Balašević u dosjetkama tijekom svoja tri rasprodana nastupa primijetio vezu između njegovih “bačkih dječaka” i zbora Bečkih dječaka čiji će koncert 15. siječnja biti jedan od prvih klasičnih glazbenih događaja u 2014. godini.

Zbog takve današnje ekonomske situacije i društvene konstelacije ljubitelji klasične glazbe trebaju se nadati da će u veljači 2014. i Mišo Kovač dvoranu rasprodati barem tri puta te da i Zdravko Čolić za svoje sljedeće zagrebačke nastupe umjesto Arene izabere Lisinski.
Ipak, svima njima ionako će još dugo ostati nedostižan rekord koji je ujesen 1989. godine postavio Vice Vukov. Taj hrvatski slavuj tada je dvoranu rasprodao uzastopce čak osamnaest puta! O tome u Zagrebu može samo sanjati čak i Rufus Wainwright za čiji će nastup 2. travnja dvoranu Lisinski unajmiti agencija Mars Music. Vremena su se promijenila, osobito u kulturi i obrazovanju. Uostalom, podvrgnite provjeri vlastito “klasičarstvo” pa iskreno odgovorite na pitanje: jeste li u slovima XL koja u ovim zimskim noćima svijetle na Lisinskom prepoznali rimski broj 40?