Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

'Izazov nam je da mala hrvatska književnost igra na američkoj sceni'

Nisu usko orijentirani samo na hrvatsku i regionalne književnosti, u planu imaju i autore koji pišu na engleskom
30. ožujka 2021. u 23:00 0 komentara 204 prikaza
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Mislim da je i hrabro i važno to što je Sandorf poduzeo u SAD-u – komentirao je glavni urednik VBZ-a Drago Glamuzina vijest da je zagrebačka nakladnička kuća Sandorf pokrenula svoj američki ogranak, neovisnu neprofitnu izdavačku kuću Sandorf Passage. Pitali smo ga za mišljenje jer, osim što je vrstan poznavatelj branše, bio je urednik i prijatelj Bekima Sejranovića čiji je roman “Nigdje, niotkuda” jedna od četiri knjige koje su u sklopu Sandorfova projekta upravo stigle u američke knjižare. A kako je pitanje je li se dosad ijedan izdavač iz Hrvatske odlučio na takav korak na kakav se odvažio Sandorf, razgovarali smo o tome s njegovim osnivačem Ivanom Sršenom.

knjiga o velikom dominikancu Meister Eckhart - mistik ili reformator kojem bi danas sudila inkvizicija?

– Hrvatski izdavači već su pokretali tvrtke u inozemstvu, to nije novost, ali ne znam je li već netko pokušao u Americi. Postoji dosta izdavačkih kuća kojima su vlasnici ili suvlasnici ljudi iz Hrvatske koji žive u SAD-u kao prva, druga ili treća generacija doseljenika, ali oni pak nemaju podružnicu u Hrvatskoj – kaže nam Sršen.

Knjige napisane na Balkanu

Za otvaranje Sandorf Passagea pobrinuo se urednik Buzz Poole, koji je na čelu američkog ogranka, dok je Sršenova odgovornost bila pokrenuti proizvodni proces i koordinirati produkciju koja se velikim dijelom odvija u Hrvatskoj.

Za početak su odabrali knjige napisane na Balkanu, koje su nakon prijevoda tiskane u Hrvatskoj i potom krenule u SAD, gdje ih distributer Independent Publishers Group plasira po knjižarama. – Knjige su putovale brodom u Ameriku dva mjeseca. To je avantura u koju se ne kreće svaki dan – kaže Sršen, objašnjavajući kako je kontejnerski prijevoz jedan od ključeva ovakvog projekta jer je pomorski transport jeftin.

On je više od desetljeća, pored izdavačkog i uredničkog posla, radio i posao književnog agenta, a zbog toga je puno putovao po sajmovima, književnim konferencijama i festivalima i susretao se s drugim autorima, urednicima, izdavačima i agentima iz cijelog svijeta.

– Na samom početku upoznao sam nezavisnog američkog urednika Buzza Poolea, s kojim sam tijekom godina puno razgovarao o američkoj književnoj i izdavačkoj sceni. Ta scena je u posljednjih dvjesto godina iznjedrila velike pisce, predstavljala je utočište piscima u egzilu čitavo dvadeseto stoljeće i, pored svih slabih strana Amerike kao takve, izvršila je ogroman utjecaj na svjetsku književnost i suvremenu kulturu. Zbog toga je Buzzova i moja odluka da pokrenemo Sandorfov ogranak u SAD-u bila naša zajednička velika želja i izazov: sudjelovati u kretanjima jedne takve velike scene pa čak i kreirati jedan njezin maleni dio – kaže Sršen. Buzz Poole je književni entuzijast, i sam autor, radio je za više američkih izdavača kao urednik, a posljednjih sedam-osam godina radio je kao freelancer. Napisao je i kratku biografiju kultne američke rock-grupe Grateful Dead. “Ista smo generacija, čitali smo puno istih američkih i svjetskih autora”, predstavlja ga Sršen, “i obojica smo se složili da ne želimo raditi u korporacijama.”

Ivan Sršen iz Sandorfa Kada sam tek počeo govorili su da sam nerazuman, a autor Alana Forda prijetio mi je policijom

Uz već spomenuti roman Bekima Sejranovića “From Nowhere to Nowhere” (Nigdje, niotkuda) (prijevod s hrvatskog Will Firth), koji dočarava što znači živjeti život iz kojeg ste oduvijek bili udaljeni, u Ameriku je otputovao i roman britanske spisateljice rođene u Mostaru Vesne Marić “The President Shop” koji miješa političku alegoriju i fantaziju u obiteljskoj sagi o sukobljenim stavovima prema autoritarnom vladaru neimenovane balkanske zemlje. Zbirka Ivane Bodrožić “In a Sentimental Mood” (prijevod s hrvatskog Ellen Elias-Bursać i Damir Šodan) okuplja pjesme koje se protive ideji da je biti sam najgora stvar koja se može dogoditi čovjeku. Četvrta knjiga, kojom se Sandorf Passage otisnuo u književni svijet, modernistički je putopis i klasik iz 1926. godine “Izlet u Rusiju” Miroslava Krleže, koji u prijevodu Willa Firtha nosi naslov “Journey to Russia”.

– Krleža nas je na neki način pogurnuo u cijelu stvar. Prije pet-šest godina vrsni prevoditelj s hrvatskog, srpskog, bosanskog, makedonskog i ruskog Will Firth preveo je dio Krležina modernističkog putopisa “Izlet u Rusiju”, ali na engleskom govornom području nije mogao pronaći zainteresiranog izdavača koji bio objavio cijeli prijevod. Predložio mi je da Sandorf objavi njegov engleski prijevod naslovljen “Journey to Russia” u Hrvatskoj, što sam prihvatio jer sam shvatio da će propasti sjajna prilika da dobijemo izvrstan prijevod jednog važnog djela našeg velikog klasika dvadesetog stoljeća. Tada sam zamolio Buzza da uredi Willov prijevod koji smo u Sandorfu objavili 2017. Nakon toga Buzz i ja počeli smo ozbiljnije razmišljati o pokretanju američkog pandana Sandorfa i ubrzo napravili prve korake – otkriva Sršen.

U prijevodu na engleski u novije je vrijeme, otkrio nam je prof. dr. Tomislav Brlek s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tiskan opširan izbor Krležinih široko shvaćenih ‘revolucionarnih spisa’ “Harbors Rich in Ships: The Selected Revolutionary Writings of Miroslav Krleža, Radical Luminary of Modern World Literature” (2017.), preveden je i “Banket u Blitvi” (2004.), a “Povratak Filipa Latinovicza” (The Return of Philip Latinowicz) i “Na rubu pameti” (On the Edge of Reason) dostupni su u raznim izdanjima od 1959. do 2020.. “Na američkom je tržištu, koje je iznimno anglocentrično, bilo kojem djelu u prijevodu gotovo pa nemoguće postići neku veću vidljivost, no ti podaci ipak svjedoče o postojanom čitateljskom interesu, makar i specijalističkom”, ističe Brlek, dodajući kako je pothvat u koji se upustio Sandorf u tom smislu razložan a, naravno, i za svaku pohvalu.

Boris Leiner pored biste Jimija Hendrixa Knjiga o Novom valu Sandorf u Vintage baru predstavlja autobiografiju Borisa Leinera "Sve bio je ritam"

‘Čovjek za vezu’ s medijima

No, vratimo se Bekimu i njegovu “Nigdje, niotkuda” koji je, kako navodi Glamuzina, neka vrsta imigrantske književnosti, sad u trendu u svijetu, ali teško može dobiti širu vidljivost bez logističke potpore nekog većeg izdavača. Poole je upoznao Bekima Sejranovića na Lit Link festivalu 2013. godine, pročitao je dijelove romana koji su bili dostupni na engleskom i to je bila prva sljedeća knjiga koju su Sršen i on odabrali. Drago Glamuzina vjeruje da će taj prijevod dovesti do cijelog niza izdanja na drugim jezicima s obzirom na to da je upravo engleski prijevod najvažniji za plasiranje bilo kojeg naslova u inozemstvu. Vesni Marić, spisateljici stasaloj u Britaniji, izuzetno je drago da je “The President Shop” objavljen u SAD-u, i da ga je objavio Sandorf Passage jer su, kako ističe, nezavisni izdavači odlična opcija za nju. Nakon što je Sršen na hrvatski preveo njezin autobiografski roman “Plava ptica”, Vesna mu je poslala rukopis svog romana “The President Shop”, također napisan na engleskom, koji je on proslijedio Pooleu i obojica su se složili da se radi o sjajnoj knjizi koju moraju objaviti.

“The President Shop” je do sada imao dobru recepciju, Vesna Marić već je bila intervjuirana na Other Ppl podcastu, u full-stop.net časopisu, a izašla je i kritika u Wall Street Journalu,

“Čekamo i nadamo se još kritika. Važno je da su knjige pisaca s Balkana (da nas tako nazovem) predstavljene u svijetu, jer to naravno daje stvarnu dimenziju regije za strane čitatelje, i nadam se da se time regija izvlači iz stereotipnog i skučenog razumijevanja istog. Moja je ideja uvijek da čitanjem ne anglosaksonskih glasova, zapadni, američki, britanski čitatelji uviđaju sličnosti i univerzalnosti diljem svijeta između sebe i drugih, i da to širi poglede, um i dušu”, kaže Vesna Marić.

Kao četvrti naslov za put u Ameriku odabrane su nježne i osobne pjesme Ivane Bodrožić “In a Sentimental Mood”, koje je Sandorf na hrvatskom objavio 2017. Ivana, kojoj je ovo treći prijevod na engleski jezik nakon romana “Hotel Zagorje” i “Rupe”, ističe da je joj je drago biti na američkom tržištu, pogotovo s obzirom na podatak da je više od 97 posto svih knjiga objavljenih u SAD-u pisano na anglosaksonskim jezicima.

Novi roman "Plava ptica" ili roman o Mostarki koja je pokušala pobjeći od rata

– ‘In a Sentimental Mood’ je malo drukčija priča jer je riječ o zbirci poezije. Mogla bi ipak biti uspješna upravo zbog toga što je Sršen pronašao u Americi kolegu koji se bavi distribucijom, plasmanom i prodajom knjiga – kaže ona svjesna toga da se književnosti malih jezika iznimno teško probijaju u Americi jer ne samo da je prijevodne literature vrlo malo nego je i većina prijevoda s velikih jezika: njemačkog, francuskog, španjolskog... Ivana ima lijepa iskustva s predstavljanja svojih prethodnih knjiga u Bostonu i New Yorku. Unatoč teškoj godini za pisce i izdavače, očekuje kako će joj biti i lakše nego prije jer na zahtjevno američko tržište ne dolazi kao netko kome je to prva knjiga na engleskom jeziku.

– Promoviranje knjiga uživo u ovim pandemijskim uvjetima gotovo je nemoguće, ali je zato bitno biti prisutan u medijima koji prate književnost i izdavaštvo. Buzz je angažirao publicista, što je nešto kao promotor na našoj glazbenoj sceni, koji je naš ‘čovjek za vezu’ s američkim medijima, a što je već dalo vidljivih rezultata – kaže Sršen. Domaći čitatelji izdanja na engleskom mogu nabaviti online na Knjigolov.hr, kao i u svim agilnim hrvatskim knjižarama. Na pitanje kakve rezultate očekuje s obzirom na to da je hrvatska književnost ipak mala i relativno nepoznata u SAD-u, Sršen kaže da Sandorf nije usko orijentiran na prezentiranje američkoj publici samo hrvatske i regionalne književnosti, da u planu ima i autore koji pišu na engleskom jeziku – kao što je npr. Vesna Marić. “U pripremi također imamo sjajnu zbirku priča jedne nigerijske spisateljice, za koju vjerujem da će se o njoj još puno govoriti.”

Mons. Mate Uzinić
MONS. UZINIĆ NA FACEBOOKU
'Žao mi je ako sam razočarao neke vjernike'
Boris Miletić
INTERVJU
„Čovjek koji prestane biti čovjek, izgubio je smisao“
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.