"Publika je ključna za razvoj hrvatske kulture i umjetnosti", poručio je pisac i dramaturg Miro Gavran, član Glavnog odbora Matice hrvatske, na okruglom stolu na temu "Kakvu hrvatsku kulturu želimo" u ponedjeljak, 1. prosinca, u maloj dvorani Matice hrvatske.
"Ako se želi učiniti iskorak u hrvatskoj kulturi i umjetnosti, ne smije se zaboraviti publika... Na tom putu moramo osmisliti drukčiji obrazovni sustav, promijeniti odnos prema umjetnosti, smanjiti birokratizaciju", poručio je Gavran u uvodnom govoru na okruglom stolu. "Sve je krenulo po zlu kad se kultura počela dijeliti na visoku i nisku", kazao je, objasnivši da su posrednici između umjetnika i publike u 20. stoljeću počeli propisivati što je dobro, a što loše u kulturi, jer se publika nije smatrala dovoljno obrazovanom da bi znala što valja, a što ne. Time je prekinuta komunikacija između umjetnika i publike, kazao je.
Istaknuo je da Zagreb ima 12 kazališta od kojih osam ima ansambl, usporedivši ga s Pragom, češkom prijestolnicom, koja ima samo dvostruko više građana, a 178 kazališta. Pritom, dodao je, praška kazališta godišnje izvedu oko 40 tisuća predstava koje vidi oko šest milijuna gledatelja, dok češki film "dobaci" do pola milijuna i milijun gledatelja. "U nas se jedna knjiga može tiskati za 10 do 20 tisuća eura, ali primjeraka je u prosjeku samo 500. Prosječan hrvatski film dođe oko dva milijuna eura, ali okupi oko 30 tisuća gledatelja. Kazališna izvedba stoji oko 30 tisuća eura, a ako ima gostovanja, može doći do stotinjak izvedbi i 30 tisuća gledatelja", kazao je Gavran.
Jezikoslovac Marko Tadić poručio je da djecu treba tjerati da čitaju, jer u zemlji imamo "60 posto polupismenih". Književnica Milana Vuković Runjić slaže se te poručuje da nema pisanja bez čitanja. Također, Vuković Runjić kaže da nema kulture bez obrazovanja, te da valja biti književno i povijesno potkovan kako bi čovjek znao za što se bori i za što izlazi na ulice. "Bez temelja i povijesti neće nam vlastiti identitet biti jasan", kazala je, dodajući da propitkivanje kontinuiteta hrvatske kulture i identiteta smatra "pomalo zabrinjavajućim" jer "smo narod koji se može pohvaliti tisućljetnom tradicijom", kazala je, osvrćući se na izložbu Dine Milinovića o Hrvatskom Kraljevstvu.
Glavni urednik "Vijenca" Goran Galić poslao je poruku da "nije sve uvijek ideološki sukob", već da treba postojati i suradnja kulturnih institucija. Naveo je primjer kritike na to da postjugoslavenski pisci dobivaju nagrade i članovi su različitih vijeća, no da "mnogi od najglasnijih (kritičara) nikad nisu poslali nijednu prijavu".
Na okruglom stolu prisutan je bio i saborski zastupnik Mosta Marin Miletić, koji je, komentirajući jučerašnji prosvjed protiv fašizma u Rijeci, kazao da je ondje bilo "15 jugoslavenskih zastava, a nijedna Hrvatska", upitavši kakva je to kultura. Istaknuo je i da je dugogodišnji član riječke Armade te da među navijačima ima kipara, tri doktora znanosti, vjeroučitelja, liječnika i drugih visokoobrazovanih koji idu na utakmice, najavivši "reakcije". "Zato ćete ubrzo vidjeti reakciju tog dijela hrvatskih građana", kazao je.
Otvori KEKS Pay
Što će nama kazališta, škole... nama trebaju ludnice i zatvori!