Naslovnica Kultura Kazalište

Da li je Krleža najrelevantniji pisac Prvog svjetskog rata?

Otvoren Treći festival Miroslava Krleže na Krležinu Gvozdu
03. srpnja 2014. u 14:43 1 komentara 553 prikaza
Iz predstave "U logoru" Miroslava Krleže
Foto: Goran Jakus/PIXSELL

        Golem interes publike izazvalo je otvorenje Trećeg festivala Miroslava Krleže koji u piščevu domu na Gvozdu organizira Goran Matović. Interes je bio to veći što je festival otvarala premijera drugog čina Krležine drame “U logoru” u režiji velikog krležijanca Georgija Para i izvedbi studenata očito obećavajuće druge godine Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba. No, otvaranje je zamjenica gradonačelnika Zagreba Vesna Kusin iskoristila i za objavu vijesti da je Zagreb odlučio osnovati Centar Miroslava Krleže na čijem će čelu biti baš agilni Matović, a koji bi trebao biti daljnje žarište Krležinih misli. Sa Gvozda i oko njega.

A što je to danas nama Miroslav Krleža? Dok smo lani ulazili u Europsku uniju, Matovićev Krležin festival bio je posvećen Europi i Krležini tekstovi itekako su prošli test aktualnosti. Činilo se kao da ih je zagrebački literarni gorostas pisao u lipnju 2013. godine. A kada danas slušamo Krležinu dramu “U logoru”, vidimo da je Krleža iznimni, a možda i najrelevantniji pisac Prvog svjetskog rata, ne samo unutar hrvatskih granica. Predstava je lukavo smještena ne uz Krležinu vilu, nego u tuškanačku šumu kojoj ne treba nikakva scenografija i koja bez puno mašte može poslužiti kao izvanvremenska kulisa za krvava ratna bespuća.

Paro je imao i požrtvovne glumce predvođene koncentriranim Filipom Sertićem koji je interpretirao amblematskog kadeta Horvata. Iskazali su se i Andrej Kopčok kao doktor Gregor, Karlo Mlinar kao doktor Puba Agramer, Lujo Kunčević kao nadnarednik Walter, a posebnu pohvalu zaslužuju odlični Fabijan Pavao Medvešek u komičnoj ulozi Podravca te Bernard Tomić u ulozi Židova u kojoj se mogao osjetiti utjecaj mentora Pere Kvrgića. Precizna i lucidna Krležina rečenica o Prvom svjetskom ratu, ljudskoj savjesti, ali i atentatu u Sarajevu koji je ovih dana u središtu svjetske javnosti slobodno je odjekivala Gvozdom koji je od slabo posjećenog muzeja postao pulsirajuće mjesto kulturnog aktivizma.

A već sljedećih dana Gvozd će ugostiti i predstave “Agramerski prolaznici”, Svibenovo viđenje Krležina eseja “Europa danas” i predstavu Marija Kovača koja će publiku voditi od jedne do druge Krležine zagrebačke ratne adrese. A Jolán Mann, koja je hrvatski naučila zbog Krleže, predstavit će i knjigu Istvána Lőkösa “Od Kaptola do Ludoviceuma”.     

SPAR
Kako smanjiti unos šećera
Zašto osjećamo potrebu za slatkim i kako se oduprijeti tome?
  • Atanazije:

    Prijevod naslova na hrvatski jezik: Je li Krleža...