Istaknuto je kako je to prvi pravi čakavski prijevod Svetog pisma.
- Siniša Vuković jako dobro poznaje svoj selački govor koji je jedan od starijih i relativno dobro je sačuvan, ali ovo prevođenje je bio težak napor otići u povijesnu dubinu, jer prevoditi Bibliju uvijek znači tražiti početke - istaknuo je akademik Tonko Maroević.
Po njegovu tumačenju, apostoli su bili ljudi puka povezani s prirodom.
- Ta priroda je mediteranska pa upravo čakavština sa svojim ribarskim komponentama može biti čak pogodnija od standardnog jezika za neke slojeve i aspekte - rekao je Maroević te dodao da ovim prijevodom "čakavština dobiva na statusu."
Autor Siniša Vuković je istaknuo kako je za njega ovo prevođenje Svetog pisma na čakavštinu bio veliki izazov.
- Želja mi je bila da u mojem jeziku Selca na Braču, koji je naoko mali jezik, ostvarim veličanstvo teksta Svetog pisma. To mi je bio veliki izazov, strast i ljubav - rekao je Vuković.
Objasnio je kako mu je u ovom prevođenju pomogao "Ričnik selačkog govora" kojeg je objavio prije 18 godina te je iz tog "Ričnika" crpio riječi koje su mu bile bitne u prijevodu.
Kazao je kako mu je najzahtjevnije bilo premostiti razliku u kulturi između Svete zemlje i Dalmacije.
- Ali s druge strane postoji jedan drugi element koji nas povezuje, jer čakavština puno zgodnija za prijevod Svetog pisma u naš medij nego standardni jezik zato što ima jako puno izraza koji su prikladniji, koji su točniji. U Svetoj zemlji su, jednako kao i u Dalmaciji, pastiri, ovce, beru se masline, pravi se ulje, vino i kad se malo razmisli vrlo lako se nađu spojevi između Dalmacije i Svete zemlje - rekao je Vuković
Profesor Joško Božanić je naglasio kako je Siniša Vuković ovim prijevodom napravio čudesno djelo.
- Vuković je ostvario čudo, jedan mali otočki idiom Selca na Braču dobio je prijevod Novog zavjeta - istaknuo je Božanić.
Sad neka krene s prevođenjem kurana na čakavicu....