U organizaciji županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj održano je izlaganje na temu "Problematika i potencijali privatnih šuma u Vukovarsko – srijemskoj županiji (U potrazi za izgubljenim hektarima)". Bila je ovo još jedna prilika da stručnjaci i nadležni iz raznih institucija progovore o problemu šuma, njihovoj (ne)iskorištenosti, načinima upravljanja, potencijalima...
- Šume se ne iskorištavaju na pravi način. Sve te šume imaju svoju vrijednost koja se može povećati ili umnogosručiti ukoliko napravimo integrirani način proizvodnje u kojem ćemo sa šumom povezati i uzgoj domaćih životinja koje smo istjerali iz gradova, a sada iz tjeramo i iz sela. Možemo ih vratiti u šume. Španjolci su iz šuma istjerali domaće životinje pa su im šume počele propadati, rekao je Vladimir Margeta s poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.
Dodao je kako imamo tradiciju dugu 150 godina tijekom kojih su se životinje držale u šumama i da svih tih godina nismo imali niti jedan primjer da je ta šuma bila uništena ili da su se širile neke bolesti. Govorio je i županijski pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić koji je rekao kako "moramo priznati da ne znamo ni tko su privatni posjednici niti da dio privatnih posjednika uopće i zna da ima šumu".
- Nevjerojatno je da je istina da većina njih ne zna stanje svoje šume u smislu katastra i grunovnice niti prava koja mogu koristiti. Rješenje je organizirati se. S druge strane, bilo bi dobro precrtati kod nas primjere dobre prakse iz drugih zemalja koje su također imale ovakve probleme ali su ih riješile, rekao je Matić ističući kako većina privatnih šuma ne služi danas ničemu.
Prema njegovim riječima kroz mjere ruralnog razvoja šuma se može prevesti iz lošije u bolju, a može ju se staviti i u funkciju uzgoja domaćih životinja, pašnjaka i da se za to dobiju poticaji.
- Stalno govorimo da Hrvatskoj nedostaje milijun hektara. To je gola isitina. U našoj županiji postoji više od tisuću hektara privatnih šuma i svi ćemo se čuditi gdje su. One postoje ali kao da ih i nema, rekao je Matić.
Tajnik Hrvatske gospodarske komore Županije komore Vukovar Ivan Marjanović pojasnio je kako je prosječna veličina parcele šume 0,23 hektara što je samo malo iznad zakonskog minimuna koji kaže da se šumom smatra površina obrasla šumskih dvećem koja je veća od 1.000 četvornih metara.
- Još uvijek ne postoji usklađenost između zemljišnih knjiga i katastra i ARKOD-a. Imamo i dio vanknjižnog vlasništva, odnosno, da vlasnici nisu provodili određene postupke koje su se događali kao što je naslijeivanje, prodaja...Tako imamo jednu situaciju na terenu, drugu u knjigama, a treću onakvu kakvu bi mi željeli, rekao je Marjanović.
Iznio je i podatak prema kojem u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima između 1.300 i 1.400 hektara šume u više od 4.000 parcela koje se nalaze u vlasništvu više od 5.000 osoba. Naime, na pojedinim parcelama ima i po 15-ak vlasnika.
Sve posjec ,prodat za kunu, kao i sve nase firme do sada.