Investicije u hrvatskom turizmu posljednjih godina rastu ubrzano, a ove bi godine mogle premašiti čak 900 milijuna eura. Anketa Ministarstva turizma otkrila je da će turističke tvrtke investirati oko 628 milijuna eura, a županije, gradovi i općine investirati nešto više od 311 milijuna eura.
Investicija u turizam moralo bi tako biti 15 posto više nego lani i respektabilnih 40 posto više nego, recimo, 2016. Obiteljski smještaj nije u prvom planu, a bilo bi jako teško i pobrojiti koliko u pripremu turističke sezone 2018. namjerava uložiti više od 90.000 domaćinstava koja se bave iznajmljivanjem. No, jedno je sigurno, kvaliteta raste i u zimmer freiju, a toga, dakako, ne bi bilo da svake godine nema novih ulaganja.
U Zajednici obiteljskog turizma pri HGK procjenjuju kako domaćini u svoje sobe, apartmane i kuće za odmor godišnje, kroz tekuće održavanje, ulažu oko 120 milijuna eura (na bazi 200 eura po postelji), te još 130 milijuna eura u dodatne sadržaje poput bazena, wellnessa, cikloturizma, sadržaja za djecu, u uređenje hortikulture, na marketing i slično. Inače, zimmer frei, kažu procjene, generira turističkog prometa u iznosu od 2,5 milijardi eura.
– Jedna od ključnih aktivnosti koja bi trebala dodatno unaprijediti konkurentnost obiteljskog smještaja prvi je nacionalni program kreditiranja obiteljskog smještaja kroz HBOR. Nadamo se da će krenuti u drugoj polovini godine. Kamate bi uz subvenciju Ministarstva turizma trebale iznositi oko dva posto, uz poček od godinu dana i rok otplate do deset godina. Krediti bi se trebali odobravati za obnovu postojećih kapaciteta, nikako za povećavanje kapaciteta – kaže Danijela Čavlović, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma.
Ta je kreditna linija vezana uz rekategorizaciju zimmer freija, koja se već neko vrijeme najavljuje.
– To što imamo hotele, kampove i brojni obiteljski smještaj čini nas drukčijima od konkurenata, a tu raznolikost moramo zadržati. Iznajmljivačima ćemo pomoći kreditima HBOR-a, pod odličnim uvjetima. Samo treba pričekati donošenje Zakona o pružanju usluga u ugostiteljstvu za otprilike četiri-pet mjeseci. Iznajmljivači će potom moći podnositi zahtjeve za rekategorizaciju, a onda idu i krediti – riječi su ministra Garija Cappellija.
Inače, rastu privatnog smještaja pridonijele su i poslovne banke, koje nude sve povoljnije kredite za kupnju, nadogradnju ili adaptaciju, napominje Čavlović, jer su shvatile da je tu ogroman potencijal za plasman njihovih proizvoda. Iznajmljivači tako danas mogu do kredita uz prihvatljive kamate stope od pet posto.
